Jedan od najboljih hrvatskih učenika u zadnjih deset godina, diplomirao matematiku na Cambridgeu

U srpnju ‘davne’ 2012., praktički točno prije pet godina, intervjuirali smo Domagoja Ćevida, lumena iz zagrebačke V. gimnazije te nam je već tada nadareni matematičar rekao, kako nema namjeru ostati u Hrvatskoj, nego da bi volio studirati na Cambridgeu. Za pojedince bi to vjerojatno bila ‘pjesnička sloboda’, ali za Domagoja, već 2012. višestrukog osvajača matematičkih i informatičkih  međunarodnih medalja, to je bio realan plan. Tako se taj plan 2013. i ostvario, a evo četiri akademske godine poslije, Ćevid je stekao zvanje diplomiranog matematičara na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta! Tim povodom opet je prozborio za srednja.hr.

Domagoj Ćevid na dan promocije sa svojom djevojkom / foto: Privatna arhiva

Godine 2013. bili smo još u dubokoj financijskoj i moralnoj krizi, kada se kao uostalom i danas govorilo o enormnim brojkama nezaposlenih (srpanj 2013. 370.000) te iseljavanjima mladih u razvijene zapadne zemlje.

Jedan od mladih ljudi, koji je u spomenutoj 2013. također odlučio poći u neke ‘zdravije’ zemlje, bio je i tada maturant V. gimnazije Domagoj Ćevid. Nakon zlata i srebra na međunarodnim matematičkim natjecanjima, dobio je poziv s Cambridgea, s kojeg mu nisu uvjetovali ni da položi državnu maturu!

– Oni ne traže nikakav dodatni uvjet pa čak ni da polažem maturu, no ja ću je položiti i to sve s višom razinom jer smatram da je niža razina presmiješna, tada je objasnio Ćevid.

Dva zlata za nadarene hrvatske matematičare na Međunarodnoj olimpijadi

Uz opće sivilo koje je 2013. vladalo u državi, razlozi Domagojeva odlaska, bili su obrazovne prirode. Naime, premda je imao želju ostati u domovini tijekom razgovora s mnogim ljudima i uvidom u hrvatsko društvo shvatio da se obrazovanje kod nas prilagođava lošijima umjesto da potiče izvrsnost.

– Nije uopće bitno slušate li predavanja na faksu, samo se ponekad pojavite i to je to. Nitko od vas ne traži ništa posebno i zato smatram da ne mogu iskoristiti svoje mogućnosti u Hrvatskoj, rekao nam je u siječnju 2013. Ćevid.

I na kraju je otišao, vidio, diplomirao…

Činjenica da sustav ne potiče izvrsnost, što se pogađate nije promijenilo ni četiri godine poslije, gurnula je 2013. sjajnog mladog matematičara na prestižno svjetsko sveučilište. Već tada je govorio i o tome kako se nema namjeru vratiti u domovinu nakon studija.

– Htio bih se vratiti kad bi bila mogućnost da se vratim. Želim dobiti neko dobro zaposlenje koje će me onda nagnati da se vratim. Ne bih htio s diplomom Cambridgea prati prozore, zaključio je 2013. perspektivni Domagoj.

Zašto mladi odlaze: 'Ne želim diplomirati na Cambridgeu i prati prozore'

Vratimo se sada u 2017. Sve kako si je i zamislio još prije 4-5 godina, Ćevid je i ostvario. Sada 22-godišnji mladić, ima diplomu matematike, budući da u Engleskoj taj studi traje četiri godine. Pojasnio nam je i kako u Engleskoj ne hrle svi na diplomske studije.

– Diplomirao sam matematiku (titula mi je Master of Mathematics) prije mjesec dana, jer u Engleskoj faks traje 3 + 1 godinu. Čak oko tri četvrtine ljudi odrade samo 3 godine studija. To je vjerojatno zbog toga što se fakultet plaća 9000 funti na godinu, a gotovo im ništa ta 4. godina ne znači za traženje posla, objašnjava Ćevid.

Svi trofeji mladog matematičara svjetskog glasa

Već smo napomenuli da je Domagoj Ćevid, još za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja, nizao uspjehe na međunarodnim uspjesima. Otkrio nam je gdje se sve okitio lovorikama tada, ali i za vrijeme studiranja.

– Tijekom srednje škole sudjelovao sam na državnim natjecanjima i osvajao prva mjesta iz raznih predmeta: matematike, fizike, kemije, logike i informatike. Na olimpijadama iz matematike sam osvojio jednu srebrnu i dvije zlatne medalje. Iz informatike imam dva srebra. Tijekom faksa nisam toliko sudjelovao na studentskim natjecanjima kao što to rade moji vršnjaci iz Hrvatske, zato što mi je fakultet predstavljao dovoljan izazov i zato jer to nije toliko organizirano u Cambridgeu. Međutim, sudjelovao sam na studentskom timskom natjecanju iz programiranja. Sudjelovao sam na nekoliko regionalnih natjecanja i jedne godine se plasirao na svjetsku razinu, govori Ćevid.

Domagoj Ćevid/foto: privatna arhiva

Kako izgleda prijemni za Cambridge, a kakav je koncept studija?

S obzirom na četverogodišnje iskustvo studiranja na Cambridgeu, željeli smo štošta propitati Domagoja o tom glasovitom sveučilištu, kao i o njegovim doživljajima istoga. Ne treba puno naglašavati da je Domagoj sve svoje fakultetske obveze riješio u roku.

– Završio sam u roku, kako je i trebalo. Sustav je koncipiran drugačije i ne događa se da mnogo ljudi pada i ponavlja godinu. To nije zato jer su tamo svi prepametni nego je sustav drukčije napravljen. Ne polaže se predmet po predmet nego se svi rezultati nekako zbroje i na kraju se dobije završna ocjena koja otprilike odgovara rangu na godini. Taj broj dolazi u transkript i jedina vanjska motivacija da ljudi rade je to što će im budući poslodavci gledati transkript i to što će ih profesori koji su nadležni za njih špotati, objašnjava nam ukratko koncept studija i ocjenjivanja Ćevid.

Još je jednom ponovio svoje motive odlaska na Cambridge

Premda nam je jasno da je jake ljude kakav je Domagoj, teško zadržati u Hrvatskoj, osobito u okolnostima kakve su vladale 2013., a koje smo prethodno opisali. Ipak željeli smo još jednom upitati Domagoja zašto je otišao i koja je uopće zahtjevnost svuda u svijetu poznatog sveučilišta Cambridge.

Zagrepčani su najbolji informatičari

– Odlučio sam otići na Cambridge ne zato što smatram da su naši fakulteti loši, nego zato što smatram da sam na Cambridgeu mogao više naučiti i da mi predstavlja izazov. Ja sam imao veliko predznanje zbog natjecanja, a naši fakulteti se, po mojem mišljenju, više prilagođavaju mnoštvu nego naprednijim studentima. Ne smatram da je to nužno loše, jer općenito je za društvo bolje da više ljudi stekne solidno znanje, nego da nekoliko stekne vrhunsko. Na Cambridgeu je potpuna suprotnost te mi se čini da se više truda posvećuje studentima koji su bolji. Taj je sustav veoma nemilosrdan i u kombinaciji s veoma zahtjevnim studijem uzrokuje da se mnogo veoma kvalitetnih ljudi obeshrabri i u nekoj mjeri odustane. Ta težina studija je moguća u Engleskoj, gdje ima jako puno sveučilišta pa Cambridge (i u nekoj mjeri Oxford (smijeh)) mogu biti veoma zahtjevni. Također je jedan bitan razlog što ima mnogo vrhunskih stranih studenata koji to mogu pratiti, objašnjava Domagoj. 

Sada, mjesec dana nakon što je diplomirao, pitali smo ga smatra li da je bilo vrijedno sve te muke.

– Smatram i nadam se da je vrijedilo uloženog truda i da će se u budućnosti isplatiti. Mislim da sam stekao znanje kakvog ne bi mogao dobiti skoro nigdje u svijetu. Iako bi vjerojatno skoro sve poslove mogao raditi gotovo jednako dobro i da sam ostao na studiju u Hrvatskoj, vjerujem da svatko treba dati maksimalno od sebe i uložiti trud u poboljšavanje samog sebe. U svakom slučaju mi je ovo bilo jedno izvanredno iskustvo, jasan je Ćevid.

Kako uopće izgleda prijemni za fakultet na Cambridgeu?

S obzirom da nemamo često priliku komunicirati s Cambridgeovim studentima, osobito ne onima iz Hrvatske, pitali smo Domagoja, kako izgleda prijemni, konkretno u ovom slučaju za matematiku, na navedenom sveučilištu.

– Pokušajmo to pogledati iz njihove perspektive. Budući da oni dobivaju veoma puno prijava od najboljih ljudi na svijetu i da za svakoga učenika njegovi/njezini profesori pišu najbolje, jako je teško odabrati nekolicinu studenata. Većina životopisa izgleda slično, no oni gledaju možda neke stvari koje smatraju bitnima, kao što su olimpijade znanja. No njihova odluka je većinom temeljena na intervjuu koji se sastoji, bar za matematiku, od sat vremena pismenog dijela i 45 minuta usmenog dijela, u kojemu dvoje profesora pokušava vidjeti koliko je netko perspektivan, govori ovaj 22-godišnji diplomirani matematičar.

Na Cambridgeu si prepušten sam sebi

Mogli ste pretpostaviti da ima niz razlika između studiranja na Cambridgeu i fakultetima u Hrvatskoj. Neke nam je pobrojao Domagoj, a iz njih je na prvi pogled vidljivo da se tamo potiče individualnost.

– Primjerice u Cambridgeu ima samo 3 semestra, po 2 mjeseca svaki, na godinu. Po meni je najveća razlika u tome što mi se čini da na Cambridgeu si više prepušten sebi. Ima dosta različit pristup podučavanja matematike nego drugi fakulteti što je uglavnom posljedica toga da su tamo vrhunski studenti. Cambridge je jedan od najboljih sveučilista zato što je uspio privući najbolje znanstvenike i istraživače te najbolje studente i ima nemilosrdan sustav koji dodatno profiltrira ljude. To je obrazloženje malo ciklično: najbolji ljudi dolaze zato što su tamo već najbolji ljudi pa je okruženje veoma stimulativno za rad, pojašnjava Ćevid.

Najbolji učenik generacije: Maturant Domagoj Bradač osvajač je 8 Oskara znanja!

S obzirom da smo u Hrvatskoj upravo u fazi kada će se objaviti rezultati državne mature i kada preko 35.000 maturanata i ostalih pristupnika iščekuje gdje će upasti pitali smo Domagoja bi li im i zašto preporučio da se zapute na Cambridge. Barem onima koji imaju takve sposobnosti i mogućnosti.

– Dao bih savjet svim maturantima koji razmišljaju o studiju vani da ne vjeruju baš svim pričama koje čuju. Ne teče svugdje med i mlijeko. Iako je na mnogo mjesta bolje, na kraju se sve svede da ovise sami o sebi, te ih nigdje neće nitko voditi za ruku. Za sve što netko radi, treba postojati neka intrinzična motivacija. Postoji pesimizam u narodu, osobito među mladima, te se sve što je hrvatsko omalovažava. Mnoge se stvari uzimaju i zdravo za gotovo; no u mnogo zemalja nije slučaj da svi imaju (skoro) jednake prilike za sveučilišno obrazovanje. Studij na Cambridgeu i drugim mjestima u inozemstvu bih preporučio učenicima koji su spremni uložiti veliki trud, jer jedina je prednost što bolja sveučilista daju više prilika za poboljšati svoje znanje, no na učenicima je da ih uzmu. Međutim, valja napomenuti da za Cambridge se prijavljuje godinu dana unaprijed tako da moj savjet neće puno koristiti trenutnim maturantima, osim ako ne žele pauzirati godinu, govori ovaj friško diplomirani matematičar s Cambridgea.

S bratom na dan svoje promocije/ foto: Privatna arhiva

Odlazim na doktorat u Zurich

I na kraju nas je zanimlo kakvi su daljnji Domagojevi planovi. Barem kratkoročni.

– Od jeseni idem u Zurich na ETH raditi doktorat iz statistike. Htio bih vidjeti kako je to uistinu baviti se istraživačkom matematikom. Dugoročno bi se svakako htio vratiti u Hrvatsku, ako za to bude povoljne prilike. No sustav je poprilično loš i ljudima se nije lako vratiti u Hrvatsku. Čisto kao primjer, za vrijeme studija sam imao poteskoća sa dobivanjem zdravstvenog osiguranja i studentskog pokaza, iako sam pola vremena provodio u Hrvatskoj. Gotovo nigdje mi nisu priznavali studentsku iskaznicu iz Cambridgea (npr. za studentske popuste). Također je upitno koliko trenutno ima u Hrvatskoj radnih mjesta za visoko obrazovanu radnu snagu. Visoki porezi i nameti sprječavaju dolazak stranih kompanija koje bi osigurale mnogo visokoplaćenih radnih mjesta. Paradoksalno mi je da mnogo ljudi ide raditi vani poslove koji bi mogli raditi u Hrvatskoj i to za upola manju plaću, no svejedno biti izrazito zadovoljni. Također veoma zabrinjava činjenica što država veoma malo ulaže u znanost i obrazovanje te često i sabotira ljude koji samoinicijativno pokušavaju sami nešto napraviti, zaključuje ovaj neobični primjerak homo croaticusa.

 

 

Odgovori