Znanstvenici tvrde – za promjene u mozgu možete okriviti društvene mreže

Puno je vanjskih utjecaja i mogućih krivaca za promjene koje se odvijaju u mozgu. Širenjem društvenih mreža raste i broj studija o utjecajima istih, a neka od njih sumirana su u videu koji su napravili Mitchell Moffit i Gregory Brown za svoj kanal AsapSCIENCE. Prema istraživanjima sumiranim u ovom klipu, društvene mreže ne samo da utječu na naš mozak, već intenzivno oblikuju ponašanje pojedinca.

Screenshot: YouTube/AsapScience

O raširenosti društvenih mreža dovoljno je kazati kako ih trećina populacije koristi, što je očit znak njihova utjecaja na društvo. No brojna su istraživanja potvrdila kako društvene mreže utječu ne samo na ponašanje pojedinca tog društva, već i na njegov mozak i moždane procese. Evo i kako.

Znanstvenici dokazali: Društvene mreže čine nas jadnima i nesretnima

Stvaranje ovisnosti

Čak pet do deset posto korisnika interneta ne može kontrolirati koliko vremena provodi online. Iako se radi o psihološkoj ovisnosti, ono što se u mozgu događa slično je procesima kod ovisnika o drogi ili alkoholu. Dolazi do jasne degradacije bijele tvari u predjelu mozga koji kontrolira emocije, pažnju i donošenje odluka.

Zato što društvene mreže pružaju neposredno zadovoljstvo uz vrlo malo uloženog truda, mozak stvara potrebu za tom stimulacijom. Svakom interakcijom počinjete sve više žudjeti za ovom vrstom neurološkog uzbuđenja. Zvuči poput droge, zar ne?

Umanjena sposobnost multitaskinga

Pomislili biste da oni koji koriste više društvenih mreža i medija ili se konstantno tijekom posla uključuju ‘online’ imaju veću sposobnost multitaskinga, ali je to potpuno netočno. Studije su pokazale da tzv. česti korisnici interneta imaju lošije rezultate u testovima izmjene zadataka (eng. task switching tests).

Povećan multitasking na internetu umanjuje mogućnost moždane filtracije nebitnih podataka i može dovesti do toga da teže pamtite informacije.

Oporavak poslije prekida veze usporavaju društvene mreže

Sindrom fantomske vibracije

Zvuči smiješno i izmišljeno, ali zapitajte se koliko ste samo puta osjetili vibraciju mobitela, a mobitel je ugašen ili ga niti nemate uz sebe? Radi se o relativno novom psihološkom fenomenu u kojem si umišljate da je mobitel vibrirao, ali u stvarnosti nije.

U jednoj je studiji 89 posto ispitanika potvrdilo da im se to događa barem jednom u dva tjedna. Tako im se ponekad dogodi da osjećaj svrbeža mozak prepoznaje kao vibraciju mobitela. Radi se o tome da je tehnologija utjecala na promjene u našem živčanom sustavu, pa tako neuroni šalju podražaje do mozga, a on ih pogrešno interpretira.

Pojačano lučenje hormona sreće

Slično kao i konzumiranje čokolade, korištenje društvenih mreža utječe na pojačno stvaranje hormona sreće, dopamina. CT snimke mozga utvrdile su kako je centar za nagradu u mozgu puno aktivniji kada govorimo o sebi i svojim pogledima na stanje stvari, nego kada samo slušamo druge.

Uz to je bitno napomenuti činjenicu kako 30-40 posto vremena provedenog u komunikaciji licem u lice govorimo o sebi i vlastitim iskustvima, dok u online komunikaciji to isto činimo čak 80 posto vremena.
Iz toga možemo zaključiti: sreća i užitak su veći, što više vremena provedemo u online komunikaciji. Pogotovo zato što nas odjednom sluša i gleda više ljudi, naši Facebook prijatelji i vjerni pratitelji. Iz istog razloga volimo misliti da je nekoga briga ‘što nam je na umu’.

Odgovori