Pretraga

Brucoška abeceda: Sastavili smo popis osnovnih pojmova koje morate znati ako upisujete faks

A- A+

Upisujete faks i želite biti posve spremni čak i prije nego što postanete student? Kako bi vam prijelaz u studentski život bio što lakši, na jednom smo mjestu obuhvatili osnovne pojmove koje morate znati prije nego što nastava najesen započne. Donosimo Brucošku abecedu!

brucoška abeceda

Brucoška abeceda na jednom je mjestu obuhvatila sve pojmove akademskog svijeta koje morate znati | Foto: srednja.hr

Faks nimalo ne nalikuje srednjoj školi. Umjesto polugodišta, sada ćete imati semestre. Više ne pišete testove iz predmeta, već kolegije možete kolokvirati. Ako to napravite uspješno, nećete dobiti samo ocjenu, već ćete i skupiti određeni broj ECTS-a. Već je to hrpa novosti koje morate usvojiti, ali to je tek početak. Kako biste se što lakše snašli, sastavili smo popis svih novih pojmova s kojima ćete se susresti na prvoj godini studija.

Brucošku abecedu donosimo u sklopu projekta Brucoš 101 kojeg provodimo u suradnji s partnerima Edward Bernays University Collegeom, Zagrebačkom školom ekonomije i managementa te Privrednom bankom Zagreb. Brucoš 101 će vas uputiti u sve od toga kako riješiti prve ispite na faksu pa do toga kako upoznati nove ljude na faksu. Projekt je započeo konferencijom koju u cijelosti možete pogledati na našem YouTube kanalu.

AAI

Elektronički identitet (engl. electronic identity, digital identity, skraćeno e-identitet) u sustavu AAI@EduHr je skup podataka o pojedincu koji se koristi za potrebe provjere identiteta (autentikacija) i prava pristupa (autorizacija). Obavezni dio e-identiteta su (i) korisnička oznaka i zaporka koje je strogo zabranjeno dijeliti s drugim osobama.
Uporabom e-identiteta iz sustava AAI@EduHr dokazujete svoj identitet u online svijetu primarno u svrhu pristupa uslugama vezanim uz učenje, obrazovanje, studiranje, istraživanje i općenito radu u obrazovnoj / akademskoj / istraživačkoj zajednici. Njime možete pristupati raznim aplikacijama / uslugama dostupnim kroz sustav AAI@EduHrspajati se na Internet. Osim toga, uporabom e-identiteta dostupne su i neke usluge iz sustava E-građani kao i usluge dostupne kroz globalne sustave eduGAIN i eduroam

Bolonjski proces prema kojem funkcionira naš sustav visokog obrazovanja ne poznaje termin 'apsolvent' ili 'apsolventska godina'. Riječ je o izrazu koji se zadržao iz vremena prije 'bolonje', a označava godinu koju upisujemo nakon što smo odslušali predavanja, ali nismo položili ispite. Jednom odslušana predavanja student nije obvezan ponovo slušati, stoga na apsolventskoj godini ima dužnost položiti zaostale ispite i/ili napisati završni, odnosno diplomski rad. Naglasimo, koncept apsolventske godine može se razlikovati i često se razlikuje po pojedinim fakultetima.

Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju točno je određeno tko se može zaposliti na fakultetima. Zanimanje asistenta svrstava se u suradnička zanimanja u institucijama visokog obrazovanja. Svi asistenti dužni su upisati poslijediplomski studij odnosno steći doktorat. Osim toga, oni pomažu profesorima u nastavi, pišu i izlažu stručne radove i istraživanja, pomažu studentima u pisanju završnih i diplomskih radova, i slično.

Završetkom preddiplomskog studija stječe se titula baccalaureus koja se skraćeno piše bacc. Studenti koji završe preddiplomski studij i steknu prvostupanjsku diplomu se u žargonu često nazivaju bakalarima, zbog zvučne sličnosti sa službenom titulom.

Brucoš je naziv za studenta koji potječe još iz 19. stoljeća. Porijeklo vuče iz zagrebačkog studentskog žargona, Imenica brucoš potvrđena je od 19. st. i potječe iz zagrebačkog studentskog žargona. Prema etimološkoj literaturi osnova bruc– potječe od glagola brucati ‘dobivati stidne dlake’, odakle je i spomenuti postverbal bruce ‘prve stidne dlačice’. Brucoš je, dakle, ‘onaj koji bruca = dobiva stidne dlake’, izvorno pogrdan naziv za studente prve godine, koji je s vremenom izgubio negativnu konotaciju i postao neutralan.

Brucošijada je party ili koncert studenata pojedinog fakulteta koji se održava početkom akademske godine. Obično ih organiziraju studenti viših godina kako bi brucošima olakšali međusobno upoznavanje, ali na brucošijade u pravilu dolaze studenti svih godina, jer su one jednostavno predobra prilika za zabavu.

Sustav digitalnih repozitorija i arhiva u kojem ustanova na kojoj studirate čuva i objavljuje rezultate rada svojih djelatnika i studenata u digitalnom obliku. U Dabru uz završne radove studenata mogu pronaći preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, knjige, nastavni materijali, slike, video i audio zapisi, prezentacije i ostala digitalizirana građa.

Dekan je profesor na čelu fakulteta, akademije, veleučilišta i visoke škole. Dakle, nešto slično ravnatelju na čelu škole. Dekan je zadužen za vođenje ustanove, donosi odluke o poslovanju, potpisuje diplome i tako ih ovjerava te obavlja druge aktivnosti važne za funkcioniranje ustanove.

Dekanova nagrada dodjeljuje se najboljim studentima završnih godina – onima koji su postigli najbolji uspjeh. O kriterijima dodjele i kategorijama u kojima se studenti nagrađuju odlučuju same sastavnice sveučilišta (fakultet, odjel, akademija), veleučilišta i visoke škole. Primjerice, možete ju dobiti za najbolji uspjeh u polaganju svih kolegija, znanstveni rad, za kreativnost, istaknut humanitarni rad, rad na projektima ili u organizacijama, i slično. Dekanova nagrada može biti novčana, često i jest, ali to nije pravilo.

Demonstratori su studenti koji su određeni kolegij već položili pa sada profesorima pomažu pri izvođenju nastave tog kolegija. Primjerice, pomažu studentima sa zadacima i vježbama, vode evidenciju dolazaka i slično.

Diplomski studij upisujemo nakon što završimo preddiplomski (obično nakon tri ili četiri godine studiranja, ovisno o studijskom programu kojeg smo upisali) i steknemo prvostupanjsku diplomu. Diplomski traje obično jednu ili dvije godine. Njegovim se završetkom stječemo od 60 do 120 ECTS bodova te diploma. Završavanjem preddiplomskog i diplomskog skupit ćemo minimalno 300 ECTS bodova, čime ćemo zaslužiti titulu magistra, odnosno magistre.

Docent je nastavnik i znanstveni suradnik na fakultetu. Docenti mogu imati svoje predmete i držati predavanja, seminare, vježbe te biti mentori završnih i diplomskih radova studenata. To je prva stepenica u zvanjima nastavnika na faksu; nakon docenta nastavnik s vremenom postaje izvanredni profesor, zatim redoviti profesor pa redoviti profesor u trajnom zvanju.

Na nekim je visokim učilištima moguće upisati dvopredmetne studije. Studirati dvopredmetno, jednostavno rečeno, znači studirati dva studijska programa. Birate s popisa dvopredmetnih studija određenog fakulteta, a fakulteti sami određuju koje je studijske programe moguće kombinirati. Tako možete studirati, primjerice, sociologiju i filozofiju. Završavanjem dvopredmetnih studija stječete jednak broj bodova kao i u slučaju jednopredmetnih.

Jednostavnije rečeno, ECTS-i izražavaju opterećenje studenata na pojedinom kolegiju – što više ECTS-a kolegij ima, to je veći obujam učenja za studente. Jedan ECTS bod u pravilu predstavlja 30 sati uloženog rada studenta. Uvođenjem bolonjskog procesa u visokoobrazovni sustav u Hrvatskoj, uveden je i ECTS sustav bodovanja. Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) alat je Europskog prostora visokog obrazovanja kojim se izražava obujam učenja na temelju definiranih ishoda učenja i pripadajućega radnog opterećenja.

Usluga eduroam je sigurna, jednostavna i za krajnjeg korisnika potpuno besplatna usluga pristupa Internetu. Namijenjena je korisnicima iz sustava znanosti i obrazovanja. Trenutno je dostupna na brojnim lokacijama u Hrvatskoj te na više od 32 tisuće lokacija diljem svijeta. Za sigurno spajanje na eduroam uređaj je moguće podesiti instalacijom odgovarajuće programske podrške koji je dostupan ovdje.

Elektronička verzija papirnatog indeksa, odnosno isprave u koju se upisuju ocjene i potpisi profesora nakon što završimo s određenim kolegijima.

Tijelo koje donosi odluke na fakultetu. Čine ga dekan, prodekani, predstavnici profesora, asistenata, drugih djelatnika fakulteta te studenata. Svojevrsni ‘parlament’ koji, između ostalog, i bira i razrješava dekana, prodekana, donosi Statut fakulteta, usvaja studijske programe te obavlja brojne druge dužnosti.

Središnji je portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima. Omogućava lagano pronalaženje cjelovitih radova hrvatskih časopisa.

Mala plava knjižica u koju se upisuju ocjene iz kolegija koje položite te upisuju potpisi profesora koji označavaju da ste određeni kolegij, seminar ili vježbe uspješno položili. Indeks, osim toga, može poslužiti i kao identifikacijska isprava studenta kojom potvrđujete svoj studentski status. Prije nego što smo krenuli digitalizirati obrazovni sustav, svaki ju je student imao. Budući da visokoškolske ustanove informacije o ocjenama već vode online, neki su se fakulteti odrekli fizičkog indeksa kojim se informacije samo duplaju te koriste isključivo e-indekse.

Intranet je naziv za mrežnu stranicu fakulteta kojoj pristup imaju isključivo nastavnici i studenti te ustanove. Koristi se za različite obavijesti, informacije o kolegijima i seminarima, objavljivanje korisnih nastavnih materijala i slično.

Kolegij se smatra završenim nakon što uspješno položite ispit, ako ga prije toga niste položili kroz kolokvije. Svi studenti koji su upisani na određeni kolegij polažu ispit zajedno, na točno određen dan. Datumi ispitnih rokova su uvijek određeni na početku godine tako da se stignete na vrijeme za njih pripremiti. Svaki puta kada polažete ispit, izlazite na jedan ispitni rok. Razlikujemo redovne, izvanredne i dekanske ispitne rokove. Redovni su zimski, ljetni i jesenski, ovisno o tome kada se održavaju. Izvanredne rokove odobrava Fakultetsko vijeće, a dekanski rok, logično, odobrava dekan.

issp.srce.hr je mjesto na kojem studenti nakon što se ulogiraju svojim elektroničkim identitetom AAI@EduHr imaju uvid u svoje podatke i status studentskih prava te potrošnju u restoranima.

Izvanredni profesor je viši znanstveni suradnik i nastavnik na visokom učilištu koji je najmanje pet godina radio kao docent ili znanstveni suradnik. Osim toga, naravno, mora imati doktorat i objavljene znanstvene radove. Nakon zvanja izvanrednog profesora nastavnik na faksu s vremenom može postati redoviti profesor.

Studenti prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mogu biti redoviti ili izvanredni. Izvanredni su oni koji uz studij rade ili imaju druge obveze, zbog čega je njihov način izvođenja nastave prilagođen tim obvezama. Obično predavanja slušaju u poslijepodnevnim terminima ili imaju pravo na više izostanaka s nastave. Troškove studija dijelom ili u cijelosti snose sami. Izvanredni studenti mogu raditi preko student servisa, ali nemaju sva prava koja imaju redovni studenti.

Jednopredmetni studij znači da ste upisali jedan studijski program na kojem studirate.

Jedinstveni matični broj akademskog građanina (JMBAG) je nešto kao OIB za svijet studiranja. Unikatan je za svakog studenta, a čini ga deset znamenki. Prve četiri znamenke označavaju vaše visoko učilište, a zadnjih šest su specifični samo za vas. Taj broj uvijek možete vidjeti na vašoj studentskog iskaznici (x-ici).

Riječ katedra ima dva značenja. Katedra može označavati organizacijsku jedinicu pojedinog visokog učilišta. Katedru može činiti jedan ili više srodnih predmeta, a svaka katedra ima i svog voditelja. Osim toga, katedrom se naziva i stol odnosno podij s kojeg profesori predaju.

Nastavni predmet. Jedan kolegij može imati više nastavnika, što u osnovnoj i srednjoj školi nije slučaj. U sklopu kolegija možete imati predavanja, seminare, vježbe ili njihovu kombinaciju. Kolegiji mogu biti obvezni, izborni ili obvezni-izborni. Obvezne kolegije morate upisati i položiti. Izborne kolegije morate upisati u nekom opsegu (npr. određeni broj ECTS-a iz izbornih kolegija), ali na listi više kolegija možete birati koji želite upisati. Zato se i zovu izborni. Postoje i obvezni-izborni; recimo, postoje dva jezika (grčki i latinski) i obvezno morate upisati barem jedan od ta dva.

Studirate li dvopredmetno, dakle na dva studijska programa, može vam se dogoditi da u rasporedu imate koliziju. Kolizija znači da se dva predmeta koja ste upisali, po jedan sa svakog studija, održavaju u istom terminu. Taj ćete problem najčešće riješiti sa svojim ECTS koordinatorom ili satničarom.

Umjesto da kolegij položite tako što dobijete prolaznu ocjenu na ispitu, možete ga i kolokvirati. Ispiti se pišu nakon što se svo gradivo kolegija odsluša. Broj kolokvija ovisi o pojedinom kolegiju, ali obično ih pišemo dva ili tri. Njima se gradivo 'razlama' na nekoliko dijelova – drugim riječima, ne morate znati svo gradivo kolegija, već samo dio koji je obuhvaćen kolokvijem. Ako sve kolokvije pojedinog kolegija uspješno položite, riješili ste svoju ispitnu obvezu za taj kolegij. Napomenimo, mogućnosti kolokviranja kolegija znatno se razlikuju po fakultetima.

Polažući određeni kolegij, u jednoj godini smijemo izaći na tri regularna ispitna roka. Ako ispit tri puta ne položimo, četvrti izlazak na ispit je komisijski. Komisijski ispiti su ponekad pismeni, ponekad  usmeni, a ponekad oboje – ovisi o kolegiju. Osim profesora koji nam je držao nastavu, ispituje nas još nekoliko profesora koji čine 'komisiju', odnosno povjerenstvo.

Konzultacije su još jedan oblik izvođenja nastave, uz predavanja, vježbe i seminare. Konzultacije nisu obveza za studenta, već njegovo pravo. To znači imate pravo zatražiti svog profesora za konzultacije ako želite dodatno pojašnjenje gradiva, savjet u vezi pisanja zadaće ili rada i slično.

Menza je studentski restoran u kojem ostvarujete pravo na subvencioniranu prehranu koristeći svoju x-icu.

Merlin je sustav za online učenje. Tamo ćete često pronaći informacije o pojedinom kolegiju, materijale za učenje, zadatke koje morate ispuniti i slično. Merlin se temelji na sustavu otvorenog koda Moodle koji je prilagođen potrebama visokog obrazovanja. Sustav održavaju djelatnici Srca, a u njega se prijavljujete koristeći svoj elektronički identitet iz sustava AAI@EduHr.

Mirovanje obaveza upisuju postojeći studenti, oni već upisani na studijske programe. No, ono se može upisati samo u iznimnim slučajevima u kojima ste spriječeni pohađati nastavu, polagati ispite i redovito izvršavati druge studijske obaveze. Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, iznimni slučajevi su služenje vojnog roka, trudnoća ili duža bolest, ali dodatno ih u svojim pravilnicima mogu odrediti pojedini fakulteti. Mirovanje obveza nije isto što i pauziranje godine, iako mnogi ova dva pojma mijenjaju.

Fakulteti su organizirani u odsjecima kao temeljnim jedinicama organizacije. Svaki odsjek mogu činiti katedre, jedna ili više njih. Svaki odsjek u pravilu izvodi studije u jednom znanstvenom polju, ali ponekad i više njih.

Parcijala je kolokvijalan naziv za parcijalan, odnosno djelomičan upis u idući semestar. Parcijalu upisujemo ako u prošlom semestru nismo položili sve ispite. U tom slučaju, ako imamo dovoljan broj ECTS bodova za upis idućeg semestra, možemo ga upisati i slušati kolegije s više godine, ali i one s niže godine koje još nismo položili. To tehnički znači da ste još uvijek niža godina studija, iako slušate i predmete s više.

Pauzirati godinu znači da te godine uopće ne upisujete studij, iako ste ostvarili pravo studiranja. Oni koji žele pauzirati godinu moraju u predviđenom roku u sustavu Postani student odjaviti studije na kojima su ostvarili pravo studiranja, a ne žele ih upisati. Ne učine li to u roku, fakultet im može naplatiti oportunitetne troškove u visini školarine. Odustanete li od upisa na ljetnom roku, svejedno možete konkurirati za upis na jesenskom roku za one studije na kojima je ostalo mjesta. Pauziranje godine nije isto što i mirovanje obveza iako mnogi mijenjaju ta dva pojma.

Poslijediplomski studij je treća razina studija. Nju upisujemo nakon što smo završili diplomski studij. Postoje specijalistički i doktorski poslijediplomski studiji. Specijalistički traju najčešće godinu dana, osim u medicini gdje traju puno duže, a s njima se stječe titula sveučilišnog specijalista. Doktorski studij traje najmanje tri godine, a riječ je o najvišem stupnju formalnog obrazovanja u našem obrazovnom sustavu. Njime stječemo doktorat, odnosno titulu doktora ili doktorice znanosti, ali tek nakon što napišemo i obranimo doktorsku disertaciju.

Na faksu postoje tri oblika nastave: predavanja, seminari i vježbe. Vježbe su oblik nastave gdje učimo kroz praksu, što može značiti sve od jezičnih vježbi do rada u labosu, ovisno o tome što studiramo. Vježbe se ponekad izvode u sklopu predmeta, a ponekad su odvojeni predmeti i tada se nazivaju praktikumi.

Od tri oblika nastave na faksu, predavanja su najsličnija nastavi koju smo imali kroz školu. Profesori drže predavanja iz teorije i izlažu vam nove informacije koje su dio gradiva kojeg morate usvojiti.

Preddiplomski studij je prva razina unutar našeg sustava visokog obrazovanja, ona koju upisujemo kada nakon srednje dolazimo na faks. Najčešće traje između tri i četiri godine tijekom kojih skupimo 180 ili 240 ECTS bodova. Završetkom preddiplomskog studija stječemo diplomu i titulu prvostupnika struke za koju smo se obrazovali.

Predrok je nešto između kolokvija i ispitnog roka. To je ispitni rok koji se održava prije službenih ispitnih rokova no dok kolokviji uključuju samo određeni dio materije, za predrok ćete morati naučiti svo gradivo kolegija.

Pročelnik, a još se naziva i predstojnik, je profesor koji je na čelu katedre, odsjeka, zavoda ili odjela.

Prodekan je suradnik dekana. Fakulteti mogu imati više prodekana koji su zaduženi za pojedine dužnosti, primjerice prodekan za nastavu, prodekan za suradnju sa poslovnom zajednicom i slično. Jedan od izabranih prodekana obično je i zamjenik dekana te ga mijenja kada je odsutan, predlaže mu promjene u radu i slično.

Rektor, čelna osoba pojedinog sveučilišta, može imati jednog ili više prorektora koji mu pomažu u izvršavanju dužnosti. Prorektore predlaže rektor, a imenuje ih senat.

Prvostupnik/prvostupnica struke je titula koju stječemo nakon što završimo preddiplomski studij. Na latinskom se ta titula piše baccalaureus/baccalaurea. Kad netko kaže da je 'postao bakalar', misli da je stekao titulu prvostupnika.

Znanstveni savjetnik i nastavnik na visokom učilištu. To je posljednja stepenica u zvanjima nastavnika na faksu. Nastavnik s vremenom može biti trajno izabran u zvanje redovitog profesora, nakon čega više ne mora napredovati.

Studenti prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti studenti studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, a troškovi studija im mogu biti dijelom ili u cijelosti financirani iz državnog proračuna, ovisno o odluci pojedinog visokog učilišta. Na temelju statusa redovnog studenta, ostvarujemo različita prava. Primjerice, imamo pravo na zdravstvenu zaštitu, subvencionirano stanovanje ili stanovanje u studentskom domu, rad putem student servisa, subvencioniranu prehranu i prijevoz te stipendije.

Referada je služba za studente koju ima svaki fakultet. Ona je vaš kontakt s fakultetom – mjesto na kojem obavljate administrativne obveze, ali i mjesto gdje dolazite po upute i informacije vezano za vaš studij.

Rektor je osoba koja vodi određeno sveučilište. Rektorom može postati samo redovni profesor, a bira se tajnim glasovanjem. Mandat rektora traje četiri godine i može se ponoviti jednom.

Rektorove nagrade dodjeljuju se najboljim studentima završih godina pojedinih sveučilišta. Sveučilišta odlučuju o kriterijima dodjele i kategorijama u kojima će nagrađivati studente za njihov uspjeh. Primjerice, možete biti nagrađeni za ostvaren prosjek ocjena, znanstveni ili humanitarni rad, sportska postignuća ili druga posebna postignuća koja propiše sveučilište. Rektorova nagrada može uključivati i novčani iznos, često i uključuje, iako to nije pravilo.

Semestar je otprilike ono što je polugodište u školi. Akademska godina se dijeli na dva semestra: zimski (od listopada do siječnja) te ljetni (od veljače do lipnja). Nakon svakog semestra se održavaju ispitni rokovi.

Seminar je, uz predavanja i vježbe, treći oblik izvođenja nastave na faksu. Seminare vode profesori i asistenti, a od predavanja se razlikuju najviše po načinu na koji se pristupa učenju. Studenti su puno više uključeni u izvođenje nastave na seminarima. Česte su grupne rasprave, prezentacije i različiti oblici grupnog rada. Na kraju seminara se često mora napisati seminarski rad na određenu temu.

Senat je ‘parlament’ sveučilišta, poput fakultetskih vijeća na fakultetima. U senat se biraju predstavnici svih sastavnica (fakulteta i drugih organizacijskih jedinica) sveučilišta, a rektor sveučilišta je automatski član senata. Senat odlučuje o djelatnosti, razvoju i istraživačkim aktivnostima sveučilišta, utvrđuje kapacitete pojedinih studija, upisne kvote i načine upisa, provodi postupak stjecanja doktorata, dodjeljuje počasne doktorate, bira profesore i znanstvenike emerituse i slično.

Skripte su neslužbeni materijali za učenje koje pišu sami studenti na temelju predavanja i nastavnih materijala. Obično kruže među studentima i nisu najpouzdaniji način pripremanja za ispite.

Tijekom studiranja pisat ćete brojne seminarske, završne i ostale radove. Kako pravilno citirati i referencirati i što je autorsko djelo saznajte na besplatnom online tečaju Srca Autorstvo, citiranje, referenciranje: što, kako, zašto?, a jeste li ispravno napisali svoje seminarske i završne radove možete provjeriti i korištenjem softvera za provjeru autentičnosti radova dostupnih na javnim visokim učilištima, a koje distribuira Srce.

Specijalistički studij je vrsta poslijediplomskog studija. Upisuju se nakon završavanja diplomskog studija. Traju najčešće godinu dana, osim u medicini gdje traju duže. Završavanje specijalističkog studija se stječe titula sveučilišnog specijalista.

Sveučilišni računarski centar (Srce) je središnja ustanova odgovorna za sve online infrastrukture (primjerice, Studomat) visokog obrazovanja i znanosti. Drugim riječima, Srce je odgovorno za sve u vezi vašeg studiranja što obavljate na internetu. Ono planira i unaprjeđuje servise i platforme za online učenje i studiranje te uvodi nove tehnologije. Osnovano je 1971. godine, a 1992. godine je iz Srca uspostavljena prva internetska veza Hrvatske sa svijetom što se uzima kao rođendan interneta u Hrvatskoj.

U našem sustavu visokog obrazovanja razlikuje sveučilišne i stručne studije. Stručni studiji mogu biti kratki, preddiplomski i diplomski. Dok se sveučilišni studiji izvode na sveučilištima, stručni se izvode na visokim školama ili veleučilištima. Studente obrazuju za obavljanje stručnih zanimanja, a puno veći naglasak stavljaju osposobljavanje studenata za uključivanje u radni proces odmah po završetku studija. Nakon stručnog preddiplomskog studija stječete titulu stručni prvostupnik struke, a nakon specijalističkog diplomskog titulu stručni specijalist struke.

Kada želite raditi preko studentskog ugovora, odlazite u Student servis. Student servis se obično nalazi u sklopu studentskog centra, ali može biti i zaseban ured. Oni posreduju između studenata i poslodavaca. Budući da imate status studenta, smatra se da vam je to primarni 'posao' pa tako sa poslodavcima ne možete sklapati ugovore o radu. Zato je studentima i poslodavcima potreban posrednik koji omogućuje sklapanje ugovora i isplatu zarađene plaće. Da biste mogli raditi kao student, najprije se morate učlaniti u Student servis.

Studentska iskaznica ili x-ica je službeni identifikacijski dokument studenta i kao takvu je koriste različiti sustavi koji na licu mjesta provjeravaju studentski status. Životni ciklus studentskih iskaznica prati se u Informacijskom sustavu akademskih kartica. Srce osigurava pouzdan rad čitavog sustava, nadograđuje i održava centralne poslužitelje, omogućuje uvid u podatke korisnicima sukladno pravima, nadograđuje i održava aplikacije potrebne za funkcioniranje sustava, daje korisničku podršku svim korisnicima sustava.

Studentske udruge mogu biti različite, ali najčešće se nalaze u pojedinim gradovima i okupljaju studente nekog fakulteta, područja, pojedinog studija, npr. Klub studenata fakulteta ili Udruga studenata matematike. Članstvo u studentskim udrugama je dobrovoljno. Udruge često provode različite projekte, organiziraju druženja i aktivnosti, zalažu se za promjene u segmentu u kojem djeluju i slično.

Studentski centri ili u žargonu samo SC, STUC i slično, osiguravaju da možete ostvariti svoja studentska prava. Odgovorni su, između ostalog, za menze, studentske domove te rad preko studentskih ugovora. Svako sveučilište osniva svoje studentske centre, ali studentski centri mogu postojati i u gradovima koji nemaju svoja sveučilišta.

Studentski pravobranitelj je student kojemu se drugi studenti obraćaju kada imaju pitanja o svojim pravima i obvezama. Pravobranitelj prima pritužbe studenata koje se odnose na njihova prava i raspravlja o njima s nadležnim tijelima visokog učilišta, savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava, može sudjelovati u stegovnim postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava te obavljati druge dužnosti. Svako sveučilište, ali i sveučilišne sastavnice poput fakulteta, akademija i odjela imaju svog studentskog pravobranitelja čiji mandat traje godinu dana, a može se jednom ponoviti.

Studentski ugovor je ugovor koji studenti, bilo redoviti ili izvanredni, mogu podići u Student servisu, a moraju ga imati prije početka obavljanja posla kod poslodavca. Isplate plaća za studentske poslove se vrše preko studentskih ugovora.

Svako sveučilište, sveučilišna sastavnica (fakultet, odjel, akademija), veleučilište i visoke škole imaju svoj studentski zbor. Oni su izborna tijela, svojevrsni parlament. Članove zbora biraju svi studenti određenog sveučilišta. Svi su studentski zborovi udruženi u krovno tijelo, Hrvatski studentski zbor. Studentski se zborovi brinu o poboljšanju studentskog standarda – kvaliteti života i studiranja. Njima se studenti obraćaju kada imaju problema s ostvarivanjem studentskih prava, imaju prijedloge za poboljšanja i slično. Studentski zborovi moraju biti uključeni u rad fakultetskih vijeća i sveučilišnih senata. Predstavnici u zborovima se biraju na dvije godine.

Studomat je web aplikacija Informacijskog sustava visokih učilišta namijenjena studentima koja služi za prijavu i odjavu ispita, uvid u podatke o ispitima, upis godine, ispis potvrda o upisu, provjeru stanja financijskih obveza te pregled ostalih podataka koji su o studentu evidentirani u sustavu. Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) složeni je informacijski sustav za podršku poslovnim procesima povezanim s praćenjem tijeka studiranja studenata na visokim učilištima u Hrvatskoj koji su vlasnici podataka u sustavu, a Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) brine o njegovom razvoju i redovitom funkcioniranju.

U našem sustavu visokog obrazovanja razlikuje sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studiji izvode se na sveučilištima i njihovim sastavnicama. Postoje preddiplomski, diplomski i poslijediplomski sveučilišni studiji.  

Syllabus je opis kolegija koji sadrži sve teme o kojima će biti riječ, popis obveza i literature te način polaganja ispita.

Na faksu postoje tri oblika nastave: predavanja, seminari i vježbe. Vježbe su oblik nastave gdje učimo kroz praksu, što može značiti sve od jezičnih vježbi do rada u labosu, ovisno o tome što studiramo. Vježbe se ponekad izvode u sklopu predmeta, a ponekad su odvojeni predmeti i tada se nazivaju praktikumi.


Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University CollegeZagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.

Brucoška abeceda: Sastavili smo popis osnovnih pojmova koje morate znati ako upisujete faks
Share via
Copy link
Powered by Social Snap