Pretraga

Koliko je Hrvatska ugrožena zbog klimatskih promjena? ‘Ljudi više neće moći živjeti gdje sada žive’

A- A+

Početkom travnja ove godine temperature su išle preko 30 stupnjeva, da bi se sve u jednom danu stvar okrenula naglavačke i sada u nekim krajevima Hrvatske pada snijeg. Kakve to veze ima s klimatskim promjenama i zašto je Hrvatska, koja se nalazi u mediteranskom bazenu, možda ugroženija po pitanju ovakvih ekstrema od drugih zemalja, pričali smo s Julijom Domcom, ravnateljem REGEA-e u našem projektu EkoLucija. Objasnio je kako je upravo taj mediteranski bazen s porastom od 2,2 stupnja daleko iznad zadanog globalnog cilja da se temperatura ne digne iznad 1,5 stupanj.

šikara koja je poluizgorena

Foto: Canva

Ako samo malo odvrtimo film natrag u prošlost, ne predaleko, nego samo na početak mjeseca travnja ove godine, vidjet ćemo da su temperature u nekim dijelovima Hrvatske dosezale i preko 30 stupnjeva. A kada se vratimo u sadašnjost, šokirat će nas činjenica da u nekim dijelovima naše zemlje pada snijeg. Radi se o svega nekoliko dana razlike, a mnogi se pitaju kako je moguće da se vrijeme tako ‘ludo’ ponaša.

‘Ne shvaćamo da smo, nažalost, mi kao Hrvatska u tom mediteranskom bazenu’

U našem projektu EkoLucija, u sklopu kojega smo organizirali online konferenciju povodom Dana planeta Zemlje, pričali smo upravo o problemu klimatskih promjena, kako one utječu na naše područje i je li možda već kasno da borbu protiv posljedica. Naš gost, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac, komentirao je kako je Hrvatska jedna od najizloženijih zemalja po pitanju utjecaja klimatskih promjena.

– Ja mislim da je definitivno svima jasno da se to događa, iako se možemo malo natezati i nadmudrivati oko uzroka i oko toga što trebamo sad raditi. Ali zapravo ne shvaćamo da smo, nažalost, mi kao Hrvatska u tom mediteranskom bazenu gdje se zagrijavanje događa puno više od prosjeka, rekao je Domac.


ZELENI PLAN EU-A

Zeleni plan je odgovor EU-a na trenutnu klimatsku krizu. U studenom 2019. Parlament je proglasio izvanredno klimatsko stanje tražeći od Komisije da prilagodi svoje prijedloge kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupnja Celzija i osiguralo značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao odgovor, Komisija je predstavila Europski zeleni plan uz koji bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna. trećina od 1,8 bilijuna eura ulaganja iz plana za oporavak u okviru instrumenta NextGenerationEU i sedmogodišnjeg proračuna Unije bit će namijenjena financiranju europskog zelenog plana.


Zbog suša, podizanja razine mora i ostalih posljedica klimatskih promjena doći će do vala migracija

Podsjetio je kako je globalni cilj da se temperatura ne digne za više od 1,5 stupnja u odnosu na to što je tzv. predindustrijsko doba. Sve više od te granice od 1,5 stupnja dovest će do ekstremnih poremećaja u vremenu poput suša, podizanje razine mora i neobradive zemlje.

– To će uzrokovati i jedan val migracija. Ljudi više  neće moći živjeti tamo gdje žive pa će seliti negdje drugdje. Ljudi će, eto, morati otići i onda ne pitaju po kojoj cijeni će se naseliti negdje drugdje jer nemaju izbora. Međutim, u odnosu na tih 1,5 stupnja, kod nas u mediteranskom bazenu mi smo već na 2,2 stupnja, dakle mi smo već iznad tog nekog prosjeka. I prokletstvo te priče oko klimatskih promjena je prvo da se događa sporo, pa eto, mi nismo dugo bili svjesni da se to događa, a drugo da se sve uprosječuje. I sad negdje će ta promjena biti mala ili zanemariva, negdje će biti velika, kod nas će očito biti veća iznad prosjeka u nekim drugim dijelovima svijeta, također veća iznad prosjeka, upozorio je Domac.

Cijelu konferenciju EkoLucija možete pogledati u videu ispod ili na našem YouTube kanalu.


Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA),  Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. 

U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca

EU emblem

Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ispod.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab