Pretraga

Dok ih neki napuhavaju, FPZG smanjio upisne kvote: Dekan priča kako im se to, dugoročno, isplatilo

U Hrvatskoj svatko može studirati, a da nakon ljetnog i jesenskog upisa svake godina ostane 10 do 11 tisuća praznih mjesta. Imamo previše studija, previše fakseva i previše upisnih mjesta. I dok brojni napuhuju svoje kvote, Fakultet političkih znanosti ih je smanjio. Iako im se novac koji su dobivali od školarina prepolovio, ustrajali su. Povećala se prolaznost, postotak studenata koji završavaju studij, poslodavci su zadovoljniji, kaže dekan Andrija Henjak.

fakultet političkih znanosti

Fakultet Političkih Znanosti
Foto: Ivan Klindić (www.ivanklindic.info)

Jedna od glavnih boljki domaćeg visokog obrazovanja da se svesti na jednu riječ – kvote. Upisnih mjesta je previše, ne samo dovoljno da doslovno svatko tko poželi, može nešto upisati, već i drastično više od toga. Godinama svjedočimo istoj priči; 9, 10, 11 tisuća praznih mjesta, a faksevi rijetko pokazuju inicijativu i smanjuju kvote.

Jedan od rijetkih je Fakultet političkih znanosti koji je od 2009. godine kontinuirano smanjivao broj upisanih studenata. To im se, prema riječima državnog tajnika Ivice Šuška, višestruko isplatilo. Koji su to benefiti manjih upisnih kvota i što im danas znače provjerili smo s Andrijom Henjakom, dekanom FPZG-a.

Izdvojeni članak
panel o visokom obrazovanju, srednja.hr konferencija obrazovanje na prekretnici

Neki će fakulteti morati ukinuti svoje studije? Ovo su zaključci s našeg panela o visokom obrazovanju

FPZG je bio dosta drugačije mjesto

Fakultet političkih znanosti prije 15-ak godina bio je dosta drugačije mjesto. Na hodnicima je non-stop bila gužva, studenata je bilo puno više, a upisivali su ih na redovne i izvanredne studije. ‘Prije je bilo bolje’, netko bi pomislio, ali bio bi u krivu.

Faks je tada bolovao od nekolicine problema, prvi od njih je bio manjak nastavnog osoblja. Preciznije, premalo profesora u odnosu na studente. Taj je omjer iznosi oko 41 prema 1, što je bilo nezadovoljavajuće. Kad su veće grupe, pati i kvaliteta nastave, manja je mogućnost rasprave, dubinske analize. Zbog toga je faks krenuo u nužne promjene.

Iz godine u godinu, priča nam dekan Henjak, počeli su smanjivati kvote. Srezali su upisna mjesta na svim studijima, a u nekom su trenutku prestali upisivati izvanredne studente. U posljednjih su deset godina gotovo prepolovili broj studenata. U 2012. na FPZG-u je upisano bilo 2.123 studenata, a ove, 2022. godine, njih je 1.189.

Previše studenata na premalo profesora

Problem nije bio samo u nepropisnom omjeru, već i posljedicama koje su iz toga proizlazile. Previše studenata, premalo profesora, sve u skučenom prostoru stambene zgrade u Lepušićevoj 6. Uvjeti rada su, priča nam dekan Andrija Henjak, bili teški i faks je bio zreo za smanjenje upisnih kvota.

– Nastavnici jednostavno nisu imali vremena za kvalitetan rad sa studentima. U tim uvjetima se bilo jako teško posvetiti studentima općenito, a posebno je bilo teško raditi vježbe i ocjenjivati individualne oblike rada koji su neophodni za stvaranje generičkih vještina koje su jako važne za naš studij. Postupno je, posebno kod mlađe generacije nastavnika, sazrela svijest da se stvari moraju mijenjati i da nema smisla raditi s velikim grupama jer to jednostavno nije kvalitetno, te da se upisne kvote trebaju smanjiti, prepričava nam dekan.

Danas je omjer studenata i nastavnika oko 20 prema 1. To i izmjene studijskih programa omogućile su im da imaju grupe adekvatne veličine.

Izdvojeni članak

Opet je na fakultetima ostalo gotovo 11.000 praznih mjesta: Poslodavci traže korjenite promjene

Dugoročno su htjeli podići kvalitetu nastave

Iako su, prije svega, željeli zadovoljiti propise, dugoročni je cilj bio podići kvalitetu nastave na Fakultetu političkih znanosti. Nisu to znali u trenutku kad su smanjivali kvote, priča nam Henjak, no kad su krenuli pričati s poslodavcima, shvatili su da od diplomanata očekuju točno one vještine koje mogu razviti jedino u neposrednom radu s nastavnicima

Najvažnije su tako analitičko i kritičko razmišljanje, sposobnost prikupljanja, selekcije i analize informacija i podataka, organizacije i prezentacije sadržaja, pisanja i komunikacije s različitim publikama. To je ono što poslodavci traže, a posebno je važno za studente novinarstva, kaže dekan, koji će nakon faksa raditi u redakcijama.

– Vrlo blizu smo toga da budemo unutar željenog cilja od 30 studenata po nastavnoj grupi. Na nekim studijima i godinama studija smo to već postigli, a na drugima smo vrlo blizu i vjerujem da ćemo u iduću godinu ili dvije uspjeti to postići. U svakom slučaju ćemo pokušati, ističe Henjak za srednja.hr.

Zadržali kvalitetne, a više ne upisuju manje kvalitetne studente

Danas se FPZG tako može pohvaliti time što je, kaže Henjak, zadržao kvalitetne studente, a kroz smanjenje kvota prestao upisivati one manje kvalitetne.

– Naravno, to je podiglo prosjek ocjena i rezultata državne mature studenata koje sad upisujemo i tu u usporedbi sa drugim sastavnicama i studijskim programima iz društvenog područja na preddiplomskoj razini stojimo dosta dobro. Teško je reći je li se povećala kvaliteta studenata, ali sasvim sigurno je u ovim uvjetima puno lakše primijetiti dobre studente i posvetiti im se nego prije 10 godina, pojasnio nam je dekan Henjak.

Podizanje kvalitete studiranja je proces koji još nije gotovo, napominje, i još treba raditi da budu tamo gdje žele. Kao još jedan od pozitivnih pokazatelja je i prolaznost.

– Prolaznost studija se poboljšala kao i postotak studenata koji završava studij. Sada imamo znatno manje ponavljača u udjelu studenata svake godine i prolaznost s godine na godinu je znatno bolja. Prije pandemije je bila oko ili iznad 90 posto, odnosno, toliki postotak studenata ili viši bi upisao višu godinu, što je znatno više nego prije 10 godina. Za vrijeme pandemije koja je bila dosta teška za studente općenito a za neke posebno, prolaznost je pala na između 80 i 90 posto ali vjerujemo da će se vratiti na razine od 90 posto ili više relativno brzo, rekao nam je Henjak.

Izdvojeni članak
ispiti državne mature, predavaonica na faksu

Nema više upisa na faks bez položene mature: Novi zakon to zabranjuje, evo što to znači za studente

Prihod od školarina se prepolovio

Kada faks odluči smanjiti upisne kvote i ukinuti izvanredne studije, to sa sobom nosi i neke neugodne posljedice. U prvom redu, to je smanjenje prihoda od školarina, bilo od državnih subvencija, ili onoga što su studenti sami plaćali. U slučaju FPZG-a, nakon svih rezova, prihod od školarina, kazao nam je Henjak, prepolovljen je.

– To je tražilo znatne prilagodbe u troškovima. Plaće nastavnika su smanjene jer je ukinut fakultetski dodatak na osnovnu plaću koja dolazi iz proračuna, a nakon smanjenja broja studenata mogli smo i smanjiti vanjsku suradnju koja je u vrijeme velikih upisnih kvota tražila znatna sredstva. Nadalje, smanjenje prihoda nas je navelo na racionalnije planiranje troškova i u razdoblju od 2012. godine smanjili smo ukupne troškove za oko 40 posto, a da se to nije bitno osjetilo na funkcioniranju fakulteta, pojasnio nam je Henjak.

‘Već sad vidimo da postoje studiji koji nisu u stanju ispuniti kvotu’

Obzirom na demografske trendove nužno je naglasak staviti na kvalitetu studiranja, smatra dekan FPZG-a, a sve one financijske prednosti koje dolaze s visokim upisnim kvotama su takve samo naizgled. Dugoročno, smatra Henjak, one vode prema smanjenju kvalitete studiranja i razine upisnih standarda.

– Već sad vidimo da postoje studijski programi koji već godinama nisu u stanju ispuniti kvotu. A smanjenje broja stanovnika, posebno u mlađim dobnim kohortama čini povećanje kvalitete studiranja imperativnim jer istovremeno mi moramo biti konkurentni u europskom obrazovnom području, jer je to sad područje u kojem se natječemo za studente, i istovremeno moramo osigurati da u uvjetima demografske kontrakcije stvaramo kvalitetan humani kapital sa svim ljudskim i profesionalnim vještinama koje su potrebne društvu kako bi se razvijalo, zaključuje Henjak, dekan FPZG-a.

fakultet političkih znanosti
Share via
Copy link
Powered by Social Snap