Donesen još jedan važan zakon: Studenti će od sada svi biti upisani u veliku evidenciju koju će voditi AZVO
Svi studenti će po novome biti upisani u evidenciju koju će voditi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Fakulteti neće moći samo tako otvoriti nove studije, a upisna mjesta bi se, konačno, mogla početi usklađivati s potrebama na tržištu rada. Tek neke su to od brojnih novosti Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti koji je Hrvatski sabor izglasao na sjednici u petak.
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
U samoj završnici godine Hrvatski sabor donio je još jedan zakon koji se tiče fakulteta i studiranja. Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, kako ga je predstavio državni tajnik Ivica Šušak, donosi brojne promjene u resor.
93 SABORSKIH ZASTUPNIKA GLASALO ZA ZAKON
Hrvatski sabor u petak je, 16. prosinca, na izvanrednoj sjednici izglasao novi Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti donesen je s 93 glasa za, 14 protiv i 27 suzdržanih.
Agencija donosi sve odluke
Agencija za znanost i visoko obrazovanje postaje samostalna i neovisna, baš kako je i zamišljeno. Agencija će uz pomoć stručnjaka provoditi i zaključivati postupke ocjenjivanja fakseva i studijskih programa. Inicijalnu dopusnicu za novi studijski program morat će dobiti i javna sveučilišta. Bez zelenog svjetla AZVO-a, neće moći pokrenuti novi studij.
Hrvatski zavod za zapošljavanje davat će AZVO-u mišljenje o usklađenosti pojedinog studijskog programa i potreba na tržištu rada. U stručna tijela Agencije, koja se, među ostalim, bave ocjenjivanjem studija i fakseva, ući će i studentski predstavnici. Uoči svake promjene standarda kvalitete Agencija će provesti javno savjetovanje, dok su kriteriji vrednovanja i sadržaj dopusnice implementirani u novi Zakon.
Propisano je i izvođenje združenih studija pa će tako naša sveučilišta lakše moći zajednički izvoditi studije s inozemnim sveučilištima. Agencija za znanost i visoko obrazovanje po novome će akreditirati i online studije. Dosad je postupak bio dosta složen, a provodilo ga je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
Potpuna evidencija studenata
Jedna od najvećih promjena o kojoj se do sada nije puno pričalo jest središnji prijavni ured i širenje djelokruga njegova rada. Kako se od sada ni na jedan, privatni ili javni studij ne može upisati bez položene mature, svi će se budući studenti morati prijavljivati u središnji prijavni ured koji vodi AZVO.
No, ne samo oni. Prema onome što je Šušak rekao u saborskoj raspravi, svi studenti koji se upisuju na bilo koju razinu studija – prijediplomsku, diplomsku i poslijediplomsku – morat će ‘proći’ kroz središnji prijavni ured. To znači da će Agencija po novome imati potpunu evidenciju studenata koji studiraju na visokim učilištima diljem države.
Što to znači u praksi?
Što će ove promjene značiti u praksi? U prvom redu, Agencija za znanost i visoko obrazovanje sama će donositi ključne odluke. To znači da će imati manje direktnog utjecaja politike i vladajuće stranke čiji ministar predvodi resor znanosti i obrazovanja. Sukladno tome, i Agencija će biti odgovorna za resor na način na koji to ranije nije bila.
U drugom redu, sveučilišta više neće stihijski otvarati nove studijske programe. Morat će dobiti zeleno svjetlo Agencije koja će se, među ostalim, voditi i potrebama tržišta rada. Pridružimo li tome novi model financiranja – programske ugovore – uvedene temeljnim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ostvarene su glavne pretpostavke za racionalizaciju broja studija i upisnih mjesta na faksevima.
U trećem redu, znat ćemo koliko studenata studira na kojim pojedinim smjerovima i razinama studija. Koliko ih, primjerice, odustane, a koliko nastavlja dalje. Koji postotak upisuje doktorat u odnosu na specijalističke poslijediplomske studije. Sve su to statistički podaci koje do sada, ni država ni javnost, nisu imali tako sustavno posložene na jednom mjestu.
Zašto se donosi ovaj zakon?
Godinama bilježimo sve veći broj studijskih programa, postojano visoke upisne kvote na faksevima, veći broj zaposlenih profesora, a istovremeno – sve manje studenata. Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj, samo na javnim sveučilištima, imamo 1.557 akreditiranih studijskih programa. Na javnim visokim školama i veleučilištima još njih 95. Samo u zadnjih godinu dana na javnim sveučilištima je samoakreditirano 89 novih studija. Broj studenata u šest godina je pao za 12.507 studenata.
Ovaj je paradoks visokog obrazovanja potaknuo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da razmisli o tome kako optimizirati sustav. Sudeći po novostima koje su implementirali u ovaj zakon, predstavnici Ministarstva zaista su otvorili mogućnost za racionalizaciju sustava; prvenstveno, otvorili su vrata rezovima tamo gdje to bude potrebno. Kada će i hoće li i ih napraviti, ostaje za vidjeti narednih godina.
