Pretraga

Hoće li ‘Fuchsovi zakoni’ konačno ugledati svjetlo dana? Ministarstvo za kraj godine planira izmjene propisa

A- A+

Prije deset godina tim stručnjaka skrojio je nacrt triju dokumenata koji su u akademskim krugovima postali poznati kao ‘Fuchsovi zakoni’. Mnogi istaknuti stručnjaci ponavljaju da situacija na našim sveučilištima ne bi bila tako loša da su ovi propisi ugledali svjetlo dana. Provjerili smo što je toliko posebno u njima.

ministar Radovan Fuchs

Foto i obrada: Screenshot HRT | srednja.hr

Trenutačno stanje na zagrebačkom sveučilištu teško je opisati. Od skandala sa seksualnim uznemiravanjem, preko spornog radnog statusa moćnog prorektora Ante Čovića, koji će ovo ljeto proslaviti 72. rođendan, pa sve do bizarne činjenice da se najvećim i najstarijim sveučilištem od oko 70.000 studenata zadnjih godinu dana upravlja putem – maila. Kada tome pridodamo sve afere rektora Damira Borasa, a nakupio ih je baš dosta, kao i to da je još uvijek rektor, postaje jasno da na tom sveučilištu nešto ne štima. U akademskim se krugovima, osim općeg mentaliteta, uzrok nerijetko identificira i u lošim propisima koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja.

Izdvojeni članak
radovan fuchs

‘Stari lisac’ i ‘osoba s integritetom’: O Fuchsu govore bivša premijerka Kosor i tri cijenjena profesora

Od tri zakona nismo dobili nijedan

Prije nekih deset godina u fotelji ministra znanosti i obrazovanja nalazio se, baš kao i danas, Radovan Fuchs. No, okolnosti su bile drugačije. Bivši premijer Ivo Sanader uhićen je zbog sumnje na masovnu korupciju, treslo se tlo pod nogama njegovih ministara, a zaista krhku koaliciju kao predsjednica stranke i premijerka preuzela je Jadranka Kosor. U tim je okolnostima kapitalni projekt resornog ministra, u akademskim krugovima poznatiji pod nazivom ‘Fuchsovi zakoni’, zapravo, već bio osuđen na propast.

Kada je postalo izvjesno da će nakon deset godina Fuchs ponovno ‘zagospodariti’ sustavom znanosti i obrazovanja, pripremili smo njegov portret kroz razgovor s istaknutim članovima akademske zajednice. Oni su nam mahom isticali kako bi cijeli sustav bio puno drugačiji da su ‘Fuchsovi zakoni’ ugledali svjetlo dana. Drugačiji, unisono su to ponavljali, u pozitivnom smislu.

Fuchsovi zakoni, za one koji su tek odnedavno počeli pratiti vijesti iz akademije, zapravo su zajednički naziv za tri nacrta zakona. Radi se o, redom: Zakonu o sveučilištu, Zakonu o visokom obrazovanju i Zakonu o znanosti. Tri planirana propisa zamijenili bi masivni, naširoko kritizirani Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Iako je prošlo desetljeće od njihove propasti, Ministarstvo je za kraj ove godine najavilo izmjene propisa koji reguliraju znanost i visoko obrazovanje. Znači li to da će, u ovom ili onom obliku, kultni Fuchsovi zakoni ipak ugledati svjetlo dana?

Četiri linije upravljanja sveučilištem

Detaljno smo pregledali prve verzije zakonskih prijedloga stare deset godina. S obzirom na alarmantno stanje koje vlada na Sveučilištu u Zagrebu, ponajviše u organizacijskom smislu, posebnu smo pozornost posvetili prijedlogu Zakona o sveučilištu. Tim bi se zakonom, kada bi bio donesen, pravno reguliralo djelovanje i ustroj svih javnih sveučilišta kojima je osnivač RH.

U temelju ustroja sveučilišta, prema tom nacrtu, nalazi se autonomija, potanko određena u smislu obrazovanja i znanosti, financija, unutarnjeg ustroja, ugovaranja projekata i suradnji. Dodatno, navodi se da se autonomija sveučilišta odnosi i na “ostale oblike autonomije”, van navedenih kategorija. No, ono gdje posebno dolazi do razlikovanja nacrta Zakona o sveučilištu i važećih propisa jest organizacija i upravljačke strukture na javnim sveučilištima.

Prema Fuchsovoj zamisli, sveučilištem bi upravljala tijela po četiri linije: Rektor, Dekanski kolegij, Senat i Sveučilišno vijeće. Pritom, valja istaknuti, zamišljeno je da jedna osoba može biti član samo jednog od navedenih tijela. Rektor bi imao sličnu ulogu onoj sada, no zadaće i ovlasti Senata raspodijelile bi se kroz Dekanski kolegij i Sveučilišno vijeće.

Izdvojeni članak
Radovan Fuchs

Ministarstvo u 2021. mijenja propise važne za učenike, studente i nastavnike, pogledajte što će biti novo

Sveučilišno vijeće kao temeljno tijelo

Sveučilišno vijeće imalo bi zadaću dosta sličnu Savjetu sveučilišta, no s izraženijim ovlastima. Tako bi ono prema bilo tijelo koje nadzire zakonitost djelovanja sveučilišta; racionalnu upotrebu materijalnih resursa i kadrova; daje suglasnost na statut; usvaja organizacijske i razvojne planove sveučilišta, pravilnike o financiranju te izvještava ministra o kršenju zakona ili o nepravilnostima u radu i financijskom poslovanju.

To bi tijelo, prema nacrtu Zakona o sveučilištu, moglo poništiti odluke drugih sveučilišnih tijela ukoliko zaključi da su protuzakonite, odnosno protustatutarne. I najvažnije od svega, upravo bi Sveučilišno vijeće na koncu biralo rektora između dvoje kandidata koje predlaže Senat. Za sve važne odluke bila bi im potrebna dvotrećinska većina glasova. Sveučilišno vijeće zamišljeno je kao tijelo od 9 članova; petero ih imenuje Senat iz redova zaposlenika sveučilišta, a četiri Vlada. Čelnici fakulteta i senatori sveučilišta ne bi mogli biti članovi Sveučilišnog vijeća, a predsjednik tog tijela ne bi smio biti zaposlenik sveučilišta. Onima koji bi po tim propisima bili izabrani kao članovi Vijeća, mandat bi trajao dvije godine uz mogućnost ponavljanja.

Senatorima i dekanima manje ovlasti

Dekanski kolegij, prema Fuchsovoj zamisli, bilo bi drugo upravljačko tijelo koje čine, po funkciji, dekani svih sastavnica sveučilišta. Dekani utvrđuju upisnu politiku, donose pravilnik o financiranju sveučilište te planiraju razvojne i istraživačke programe. Dekanski kolegij, po tom nacrtu, također raspravlja o financijskim izvještajima te usvaja završni račun.

Senat po Fuchsovoj zamisli više ne bi bio toliko glomazno tijelo s tako velikim ovlastima. Ono bi bilo predstavničko tijelo sveučilišta koje, u obimu najmanje sedamdeset posto čine akademski nastavnici, a u obimu najmanje deset posto studenti. Senat je zamišljen da ukupno ima 15 do 30 članova, među kojima ne bi mogli biti dekani fakulteta. Takvim bi Senatom predsjedao rektor sveučilišta.

Transparentno djelovanje

Još je prije deset godina tim ministra Fuchsa zamišljao sveučilišta kao oaze transparentnosti. Tako se Zakonom o sveučilištu predviđa i publikacija zbornika jednom godišnje. U tom zborniku svako bi javno sveučilište objavilo programski ugovor kao i izvješće o provedbi ciljeva te financijske izvještaje. Osim toga, tu bi se navodio plan razvoja i upravljanja, uključujući i kadrove.

Osim toga, u navedenom bi zborniku mogli saznati informacije o članovima sveučilišnih tijela kao i rezultate unutarnjeg i vanjskog vrednovanja kvalitete. Nadzor nad zakonitošću rada, općih akata, namjenskim trošenjem te financijskim poslovanjem provodilo bi resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Interni nadzor bi, pak, provodilo Sveučilišno vijeće. Temeljem rezultata svog, vanjskog nadzora Ministarstvo bi zadržalo pravo poništiti akte i odluke ukoliko se pokaže da su nezakonite.

Izdvojeni članak

Rektoru Borasu zadnja je godina mandata: Ovo su sve njegove afere i skandali na jednom mjestu

Što bi to značilo?

Još jednom valja naglasiti da se gore parafrazirane odredbe odnose na nikad doneseni nacrt Zakona o sveučilištu. Iako ne postoji garancija da će Ministarstvo, kada krajem godine predstavi nacrte novih propisa, ići s tri nova zakona kako je to zamišljeno prije deset godina, neke glavne karakteristike uputno je očekivati budući da se na čelu resora znanosti ponovno nalazi Fuchs.

Kada bi takvi propisi bili doneseni to bi, u kratkim crtama, državi omogućilo da ima veći nadzor i bliži uvid nad poslovanjem i upravljanjem javnim sveučilištima. Sveučilišna autonomija i dalje bi bila temelj svega, no sustav vanjskog nadzora bio bi učinkovitiji. Ovlasti bi se raspodijelile na više tijela koja bi, barem teoretski, bila međusobno neovisna pa rektorsko gospodarenje jednim tijelom koje kroji sudbinu svih fakulteta i zaposlenika sveučilišta – ne bi bilo tako lako ostvarivo.

Prve, originalne nacrte ‘Fuchsovih zakona’ koji su bili planirani prije deset godina možete vidjeti u dokumentu ispod teksta.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [834.16 KB]