Medijska pismenost je izborni predmet u francuskim školama, a znamo i kad stiže u Hrvatsku
Facebook, Instagram, Twitter i druge društvene mreže nas svaki dan zatrpavaju nebrojivom količinom informacija – gdje se dogodio najnoviji teroristički napad, tko je prvi koga vrijeđao u Saboru, što donosi novi zakon o studentskim poslovima… U tom moru obavijesti, može se potkrasti jako puno netočnih vijesti, a na nama je da prosudimo što je laž, a što istina. Tim sveprisutnim problemom se odlučila pozabaviti francuska vlada, financirajući niz radionica o prepoznavanju lažnih vijesti namijenjenih učenicima osnovnih i srednjih škola. Po tom pitanju se nešto počelo događati i u Hrvatskoj, a više detalja otkrio nam je Tomislav Levak, predavač medijskih kolegija na Odsjeku za kulturu i kreativne industrije Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Izvor: pexels.com
„Fake news“ (tzv. lažne vijesti) nisu fenomen koji se pojavio nedavno, već one u različitim oblicima postoje još od antičkoga doba u usmenoj formi, a od izuma pisaćega stroja i u pisanoj formi. Ali, uslijed sve brže razmjene velike količine informacija, najviše zahvaljujući društvenim mrežama, danas se većina vijesti širi bez dodatne provjere točnosti.
Francuzi su odgovor našli u medijskoj pismenosti kao izbornom predmetu u srednjoj školi, gdje se mladi upoznaju s negativnim stranama interneta.
Facebook i Twitter kao glavna tema sata
Zamislite nastavu na kojoj raspravljate o jednom YouTube videu, popularnom tweetu ili tijekom sata proučavate reakciju čitatelja na članke na Facebooku. Takve radionice je već 2010. počela voditi francuska organizacija Entre Les Lignes („Između redaka“) čiji je cilj bio upoznati mlade ljude s novinarstvom.
S vremenom, njihove radionice su se razvile u edukaciju o opasnostima društvenih mreža i širenja dezinformacija, a francuska vlada je brzo bila oduševljena programom. Od 2017. počinje ga koristiti kao model za nacionalni program obrazovanja mladih o „lažnim vijestima“ u čemu trenutno sudjeluje preko 150 novinara, dijelom iz svjetski poznatih francuskih novina Le Monde.
Suradnja novinara i nastavnika u Francuskoj
Uz novinare, u projektu sudjeluju nastavnici te drugi obrazovni stručnjaci, a francuska vlada godišnje odvaja čak 6 milijuna eura za edukaciju preko 30.000 nastavnica i nastavnika. Radionice medijske pismenosti se organiziraju za osnovne i srednje škole te je samo u 2018. godini u Francuskoj provedeno oko 500 radionica na različitim razinama obrazovanja.
Sandra Laffont, voditeljica projekta i jedna od osnivačica Entre Les Lignes, smatra da učenike prvo treba upoznati s radom novinara i postupkom prikupljanja činjenica. Jednom kad se ustanovi odakle dolaze vijesti i od kojih relevantnih izvora, mogu se puno lakše razotkriti lažne vijesti i spriječiti njihovo širenje. Također, sudionike svojih radionica upoznaje sa stranicama na kojima mogu provjeriti točnost informacija koje su pronašli.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Lažne vijesti nisu samo izolirani problem jedne države, već su se protiv njih odlučili boriti stručnjaci diljem svijeta, pa tako i kod nas. Medijska pismenost se u školama formalno provodi u Belgiji i skandinavskim zemljama, a od zemalja u regiji valja istaknuti Sloveniju.
— Stanje medijske pismenosti u Hrvatskoj je, na žalost, na prilično niskoj razini. Dokazuju to brojni primjeri u svakodnevnom životu, poput komentara i reakcija na društvenim mrežama, internetskim forumima i na televiziji. Pokazuje da mnogi građani nemaju razvijeno kritičko mišljenje i medijske objave čitaju u velikoj većini površno, a ne dubinski, tvrdi Tomislav Levak, predavač medijskih kolegija na Odsjeku za kulturu i kreativne industrije Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Svoje stavove temelji na prethodnom dugogodišnjem novinarskom iskustvu u Slobodnoj Dalmaciji i Jutarnjem listu, a zadnjih desetak godina i u Glasu Slavonije te nastavnom radu u visokom obrazovanju od 2015. godine. Zahvaljujući praktičnom iskustvu u radijskom, televizijskom, a pogotovo u internetskom novinarstvu, proteklih godina je razvio interes za problematiku širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama, o čemu radi i doktorsku disertaciju.
Također, u suradnji s kolegicom Snježanom Barić-Šelmić, predavačicom medijskih kolegija na istom Odsjeku, radi kao koordinator međunarodnoga Erasmus+ KA2 projekta „iMES – The Implementation of the Media Education in Schools (Media to Understand and to Create)“. Glavni cilj je izrada višejezičnog kurikuluma za razvoj medijske pismenosti u školama u Litvi, Grčkoj i Hrvatskoj.
O tome koliko je medijska pismenost bitna za suzbijanje laži na internetu govore istraživanja medijskih navika koja pokazuju kako pozornost mladih za određenu vijest ili informaciju traje u prosjeku samo oko osam sekundi. Uz to, velik dio korisnika, bez obzira na dob, ne čita dalje od samog naslova, a nisu rijetki ni oni koji nakon toga podijele taj članak svojim Facebook prijateljima ili Twitter followerima.
— Ljudi često šire lažne vijesti nesvjesno ili bez pretjeranoga razmišljanja, čak i bez ikakvih zlih namjera. Stoga ih treba upućivati i obrazovati da, osobito u ovom digitalnom dobu kada se informacije u pravilu konzumiraju brzo i površno, svaku iole sumnjivu vijest treba dodatno provjeriti – njezinu točnost, pozadinu, izvor, autora i drugo, poručuje Levak.
Medijska pismenost kao izborni predmet u srednjim školama
Kako doznajemo, učenje o medijima iz školskih klupa nije daleko od stvarnosti. Na tome već pet mjeseci rade srednja škola Vilnius Salomeja Neris iz Litve s odabranim grčkim i hrvatskim partnerima, koji uključuju Elektrotehničku i prometnu školu Osijek te Akademiju za umjetnost i kulturu u Osijeku. Iako je projekt zasad još u početnim fazama, a kurikulum medijske pismenosti bismo mogli očekivati tek u ljeto iduće godine, u planu je novi predmet Mediji i društvo (Media and Society) provoditi kroz 34 školska sata, približno jednom tjedno.
— Postavili smo tek načelne temelje i sadržaj programa, a on će u svakom slučaju obuhvaćati teorijski i praktični dio te suvremene medijske sadržaje, usmjerene u prvom redu na vizualno i digitalno. Primjerice, fotografiju, video, društvene mreže i slično. Dio programa svakako će biti usmjeren analiziranju i utvrđivanju točnosti vijesti, kako je zamišljeno i u Francuskoj, objašnjava Tomislav Levak.
U međuvremenu, na rasporedu su sastanci gdje će se utvrditi konkretan sadržaj predmeta, nakon čega bi program medijske pismenosti bio uklopljen u redovnu nastavu gimnazijskog programa u Litvi, a u Grčkoj i Hrvatskoj kao izvannastavna aktivnost. Ako se sve nastavi po planu, eksperimentalnu fazu možemo očekivati već 1. rujna 2019. godine u zainteresiranim školama, a novi školski predmet bi zahtijevao dodatnu edukaciju dvadesetak srednjoškolskih nastavnika uz potporu visokoškolskih stručnih edukatora iz medijskoga područja.
