Očekivano, Senat je podržao Borasa: Uskratili su suglasnost predloženiku za novog dekana Filozofskog

Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu još je u veljači na izborima za novog dekana prihvatilo program redovitog profesora Nevena Jovanovića i on je postao predloženik FFZG-a za čelnog čovjeka institucije. No, na jučerašnjoj elektroničkoj sjednici Senata, izglasana je uskrata suglasnosti na njegov program rada. Budući da Jovanović s obzirom na oblik sjednice nije imao priliku članovima pojasniti eventualne nejasnoće u programu, s Filozofskog su prethodnih dana poručili kako rektor time želi izazvati novu ‘krizu upravljanja na Filozofskom’. Uz uskratu suglasnosti na Jovanovićev program, pokrenut je i postupak dodjele počasnog zvanja professor emeritus Vlatku Previšiću, bivšem dekanu FFZG-a koji je razriješen u jeku blokade 2016.

Damir Boras / Foto: Silvija Vuković

S 49 glasova ‘za’, 12 ‘protiv’ i šest ‘suzdržano’, Senat Sveučilišta u Zagrebu na jučerašnjoj je elektroničkoj sjednici uskratio suglasnost na program rada predloženika za novog dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nevena Jovanovića.

Opširno obrazloženje

Televisa presenta: Opet drame s Filozofskim i Borasom. Kao da smo vraćeni u 2016. - u igri je i Previšić

Filozofski fakultet sada ponovno mora raspisati izbore, a u slučaju da se novi dekan ne stigne odabrati na vrijeme, Vijeće fakulteta Senatu Sveučilišta predlaže vršitelja dužnosti dekana.

Podsjetimo, u veljači je Vijeće Filozofskog prihvatilo samo Jovanovićevu kandidaturu, dok je ona Marka Tadića s Odsjeka za lingvistiku odbačena. Tadiću su članovi Vijeća zamjerali što je za vrijeme krize upravljanja Fakultetom bio među predstavnicima Filozofskog u Senatu Sveučilišta te glasao za po fakultet loše odluke. Također, smetalo im je i što nije predstavio prodekansku ekipu. Jovanović se, s druge strane, istaknuo u prosvjedima 2016. protiv sklapanja spornih ugovora s Katoličkim-bogoslovnim fakultetom te tadašnjeg dekana Vlatka Previšića. U svome programu istaknuo je kako namjerava nastaviti kontinuitet projekata koje je pokrenula dosadašnja uprava.

Upravo je to jedna od stavki programa koje su zasmetale rektoru Borasu. U Odluci o uskrati suglasnosti predloženiku Jovanoviću, koja se proteže na 11 stranica, Boras, između ostaloga, piše:

– Kroz tekst prijedloga programa rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predloženik Jovanović višekratno se pohvalno izjašnjava o radu dosadašnje Uprave Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na čelu s dekanicom prof. dr. sc. Vesnom Vlahović-Štetić. Dakako kandidat Jovanović ističe kako će nastaviti i unapređivati dosadašnju upravljačku praksu iz mandata postojeće Uprave Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pritom naglašeno proklamira „kontinuitet upravljanja“. Nijednom riječju ne spominje protustatutarno i protuzakonito postupanje uprave u tekućem mandatu koje, upravo obrnuto, zahtijeva proklamiranje diskontinuiteta upravljanja i najavu da će u idućem mandatu počinjene greške i brojne nepravde biti ispravljene, stoji u Odluci o uskrati suglasnosti na prijedlog Jovanovićeva programa, koju potpisuje Boras.

Odluku možete pročitati u nastavku, a ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.

Pokrenut postupak za dodjelu počasnog zvanja Previšiću

'Rektor želi izazvati novu krizu': Pročitajte dokument kojim Boras odbija kandidaturu Jovanovića za dekana Filozofskog

Osim uskraćivanja suglasnosti na Jovanovićev program rada, Senat je na sjednici u utorak izglasao i pokretanje postupka za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus, bivšem dekanu FFZG-a, Vlatku Previšiću. U povjerenstvo za izbor u počasno zvanje predloženi su redoviti profesori Neven Hrvatić s Filozofskog fakulteta te Marko Pranjić s Fakulteta hrvatskih studija, a treći član je professor emeritus Učiteljskog fakulteta, Milan Matijević.

Podsjetimo, Previšić je bivši dekan Filozofskog potkraj čijeg je mandata u 2016. došlo do blokade fakulteta, a sve zbog namjere da putem netransparentnih ugovora sklopi suradnju o izvođenju zajedničkih dvopredmetnih studija s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. U konačnici je Previšić razriješen, kako su sa Sveučilišta tada naveli, zbog ‘njegove dobi, jer prema mišljenju resornoga ministarstva on nakon navršene 71. godine života više ne može obnašati dužnost dekana’.

Odgovori