Preminuo ugledni hrvatski fizičar i akademik: Godinama je predavao na PMF-u
Tužan dan za hrvatsku akademsku zajednicu – preminuo je ugledni hrvatski fizičar akademik Ksenofont Ilakovac. Ovaj dugogodišnji profesor PMF-a svoju je karijeru na tom fakultetu započeo kao asistent Ivana Supeka, jednog od naših najvećih znanstvenika. Ilakovac je bio i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ksenofont Ilakovac | Foto: HAZU; unsplash
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izvijestila je da je ovog utorka preminuo hrvatski fizičar i akademik Ksenofont Ilakovac (96), redoviti član HAZU-a. Ilakovac je gimnaziju završio u Slavonskom Brodu, a potom diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Bio je asistent Ivana Supeka
Ljubav prema fizici odvela ga je do Birminghama, gdje je doktorirao eksperimentalnu nuklearnu fiziku.
– Ksenofont Ilakovac je 1951. postao asistent Ivana Supeka u Zavodu za teorijsku fiziku PMF-a i bio njegov blizak suradnik kod ustrojavanja Instituta Ruđer Bošković. Ondje je od 1956. bio voditelj Nuklearno-strukturne grupe, od 1957. pročelnik Odjela nuklearne fizike, a od 1964. do 1967. pročelnik Odjela za nuklearna i atomska istraživanja. U Institutu je utemeljio Laboratorij za elektroslabe interakcije, navode iz HAZU-a.
Od 1973. na PMF-ovom Fizičkom zavodu radi kao redoviti profesor, a jedno vrijeme bio je i pročelnik Fizičkog odjela te predstojnik.
– Predavao je i nakon umirovljenja 1998. kad postaje professor emeritus. Na PMF-u je 1991. osnovao Laboratorij za atomsku i nuklearnu spektroskopiju, a kao voditelj od 1971. do 1983. preustrojio je poslijediplomski studij fizike u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i gost profesor na University of Washington u Seattleu od 1962. do 1964. Akademik Ksenofont Ilakovac bio je redoviti član HAZU od 1991., a izvanredni član od 1975. Od 2001. do 2003. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, navode s HAZU-a.
Bio je pionir u jednoj vrsti istraživanja
Podsjećaju i da je glavno područje njegovih istraživanja bila nuklearna i atomska fizika, a bio je i suotkrivač je međudjelovanja neutron-neutron u konačnom stanju reakcije D(n, p)2n i prvog određivanja n-n duljine raspršenja.
– Prvi je u Hrvatskoj pokrenuo istraživanja nuklearnih reakcija s tri tijela u konačnom stanju i dvokvantnih raspada. Otkrio je rezonantni učinak u dvojnim rendgenskim raspadima. Bio je član Savezne komisije za nuklearnu energiju i predsjednik Komisije za fiziku od 1967. do 1969., navode s HAZU-a.
