Pretraga

Šestero studenata FPZG-a dobilo Rektorovu nagradu za rad o mladima i korupciji: Evo što su otkrili

Šestero studenata i studentica Fakulteta političkih znanosti dobilo je najviše sveučilišno priznanje, Rektorovu nagradu za njihov rad o mladima, korupciji i političkom sudjelovanju. ‘Kad kradu svi, zašto ne bismo i mi’ promatra kako se percepcija korupcije odnosi sa sudjelovanjem u politici i povjerenjem u institucije.

korupcija

Ilustracija: Pixabay.com

Bivši rektor Damir Boras nedavno je po posljednji put na toj funkciji svečano dodijelio Rektorove nagrade. Za akademsku godinu 2021./2022. dodijeljeno je ukupno 176 nagrada u šest kategorija, a timsku su, među ostalim, dobili i studenti Fakulteta političkih znanosti.

Pod mentorstvom docenta Koste Bovana, studentice i studenti Bruno Aleksić, Ivana Badžek, Nikolina Bralić, Mirta Čenić, Adrian Roko Kujundžić i Antonija Majdančić napisali su radi ‘Kad kradu svi, zašto ne bismo i mi?: Korupcija i njena veza s institucionalnim povjerenjem i političkom participacijom mladih‘. Razgovarali smo s mladim autorima o tome kakav je odnos i utjecaj korupcije na mlade i njihovo sudjelovanje u politici.

Izdvojeni članak

Kristina je spojila AI s društvenim mrežama i osvojila Rektorovu nagradu: Evo otkud joj ideja

‘Mladi vide jako puno korupcije kod nas’

Mladi vide jako puno korupcije u Hrvatskoj, kažu nam mladi autori, i zbog toga smatraju da to snažno utječe na njihove odluke o budućnosti. Dio njih odlazi iz Hrvatske jer ne vide normalnu budućnost ovdje i ne žele sudjelovati u koruptivnim radnjama. Drugi, pak, ne vide problem s tim te se i sami učlanjuju u političke stranke kako bi i oni mogli ‘dobiti dio kolača’.

– Od tu zapravo dolazi naslov rada. Ako mladi smatraju da svi ‘kradu’, točnije rečeno sudjeluju u koruptivnim radnjama na štetu države, a samim time i njenih građana, oni će više opravdavati takve radnje jer će ih smatrati ne samo raširenima nego i društveno prihvaćenima, a potom će se i sami uključiti u njih kada dobiju priliku. Na ovo ukazuje podatak da postoji dvostruko više mladih koji su učlanjeni u političke stranke nego što postoji mladih koji imaju povjerenje u stranke, kaže nam Adrian Roko.

Iz toga zaključuju da se događa svojevrsno prihvaćanje ‘pravila igre’ od strane naših mladih. One ne vjeruju da išta mogu promijeniti te prihvaćaju situaciju kakva je.

– Iz toga proizlazi i glavna poruka rada. Mladi koji prihvaćaju korupciju kao nepromjenjivu stvarnost će postati naši budući lideri, odgajatelji, očevi i majke… Time se neće samo povećati razina korupcije, nego i smanjiti razine povjerenja koje ljudi imaju prema drugim ljudima i prema institucijama. Ako situacija nastavi teći ovim tokom, Hrvatsko društvo bi se moglo potpuno raspasti zbog potpunog (i opravdanog) nepovjerenja koje ljudi imaju prema drugim ljudima i prema državi, pojašnjava naš sugovornik.


PODATCI IZ ANKETE

Podatci dobiveni iz ankete su bili u skladu s očekivanjima studenata koji su za ovaj rad dobili Rektorovu nagradu. Mladi ne vjeruju institucijama, ne vjeruju drugim ljudima i smatraju da postoji visoka razina korupcije u državnim institucijama. Povrh toga, vjeruju da mnogi ljudi sudjeluju u nekoj vrsti koruptivne radnje poput primanja ili davanja mita, neplaćanja poreza ili traženja povlastica na koje nemaju pravo.


‘Nije sve tako crno’

Ipak, ističe nam Adrian Roko u razgovoru, nije sve tako crno jer pozamašna većina mladih drži da korupciju nije moguće opravdati ili, ako da, da su to rijetki slučajevi. Jedina iznimka kojoj nalaze opravdanje, kaže nam pomalo smiješno, jest ‘švercanje’ u javnom prijevozu. Od 523 ispitanika njih samo 21 smatra da vožnju bez karte nije moguće opravdati.

– Ovo nam pokazuje da mladi ipak još vjeruju da je korupcija loša te da su svjesni potrebe za promjenom. Naravno, ovo je samo jedno istraživanje i to na relativno malom i homogenom uzorku mladih. Većina naših ispitanika su studenti Sveučilišta u Zagrebu jer je to populacija mladih do koje smo mogli doći. Studentska istraživanja poput našeg su inherentno ograničena, ali bi voljeli da netko nastavi istraživati ovu temu te smatramo da bi bilo korisno da netko poput GONG-a ili Transparency Internationala provodi longitudinalno istraživanje percepcije korupcije kod mladih kako bi se mogli usporediti podatci kroz više vremenskih točaka, prepričava nam Adrian Roko.

Naglašavaju pak, za sve koji čitaju ovaj tekst i njihov rad, da nisu mjerili koliko je korupcija prisutna u Hrvatskoj. Ovo je studentski projekt, ističu, koji su radili u svoje slobodno vrijeme pa nisu imali mogućnost tako detaljne provjere i analize. Kao mjeru korupcije koriste percepciju korupcije, odnosno kako ju mladi vide u društvu.

Izdvojeni članak

Ivan je osvojio Rektorovu nagradu za rad o kulturi isključivanja: ‘Sav trud se na kraju isplatio’

‘Kokoš ili jaje’

Njihovo je istraživanje pokazalo da postoji veza između percepcije korupcije i povjerenja u institucija. Korelacija se kreće u negativnom smjeru; rastom percepcije korupcije opada povjerenje u institucije.

– Dalje smo ‘suzili’ istraživanje te promatrali kakav utjecaj korupcija ima na povjerenje u političke, javne i nezavisne institucije. Korelacija je također negativna što nas nije iznenadilo jer je logično da će ljudi manje vjerovati institucijama koje smatraju korumpiranim, ali smo potom proveli regresijsku analizu po preporuci našeg mentora. Ona je pokazala da je povjerenje u institucije najbolji prediktor razine korupcije, što znači da ljudi koji vjeruju institucijama vide manje korupcije, prepričava nam Roko Adrian.

Tu su došli do poznate ‘kokoš ili jaje’ situacije u kojoj ne mogu sa sigurnošću reći uništava li korupcija povjerenje ili mladi nemaju povjerenje u institucije iz drugih razloga.

Ovo im nije bila prva tema rada

Iako su se Rektorovoj nagradi nadali, nisu bili stopostotno uvjereni da će ju dobiti. Konkurencija je, podsjećaju, bila velika, a selekcija rigorozna. Drago im je što je posebno povjerenstvo prepoznalo kvalitetu i važnost njihova rada. Na pisanje rada za Rektorovu nagradu odlučili su se kad su shvatili da je politolozi godinama nisu osvajali.

– Isprva smo mislili pisati rad o iskorištenosti sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj, no kako smo otvorili priču o kolegijima koje smo u tom trenutku slušali, počeli smo pričati i o kolegiju ‘Komparativna politička korupcija’ kojeg sam na diplomskom studiju slušala kod izv. prof. dr. sc. Dagmar Radin te nas je ta tema sve zaintrigirala. Kroz studij smo se svi bavili, na nekim od kolegija, političkom participacijom, socijalnim povjerenjem i ostalim varijablama koje smo istraživali u radu, pa nam se činilo ‘zgodnim“ uvrstiti ih u rad i vidjeti postoji li uopće korelacije među spomenutim varijablama, priča nam Ivana.

Znali su da je u Europskoj uniji 2022. godina ‘godina mladih’. Na kavi su se dogovorili da će provjeriti postoje li ranija istraživanja o mladima, političkoj participaciji i povjerenju pa ubrzo otkrili da u domaćoj literaturi postoji velika ‘rupa’ u radovima o toj dobnoj skupini.

– Nakon tog otkrića smo se vrlo brzo složili kako imamo izvrsnu priliku za napraviti originalan rad koji bi, nadali smo se, barem u maloj mjeri, mogao ispuniti navedenu prazninu, i napravili smo nacrt rada s popisom literature koji smo poslali mentoru doc. dr. sc. Kosti Bovanu, koji ga je ubrzo prihvatio i pozvao nas na prve konzultacije kako bismo se dogovorili oko načina rada i ostalih detalja koji su nam bili važni za pisanje kvalitetnog rada, prisjeća se Ivana za srednja.hr.

Izdvojeni članak

Sestre dobile Rektorovu nagradu za rad u kojemu predlažu novi način za odvajanje staklene ambalaže

Pisali u hotelu, u autobusu, na putu…

Intenzivnija promišljanja oko teme i mentora krenula su u prosincu 2021. godine, prepričava nam Ivana, dok su se krajem siječnja ove godine našli na kavi i dogovorili temu rada.

– Mentoru smo nacrt poslali sredinom veljače i u samu realizaciju projekta krenuli smo krajem veljače, nakon što smo s mentorom dogovorili način rada i okvirne datume predaje svakog dijela rada. Na samom početku smo se fokusirali na pisanje teorijskog dijela rada u kojem smo definirali same koncepte rada, dok smo s anketnim istraživanjem krenuli u ožujku, jer smo čekali potvrdu etičkog povjerenstva o valjanosti i prikladnosti samog upitnika. Odgovore smo skupljali mjesec dana, nakon čega smo krenuli u proces rekodiranja i statističke analize dobivenih odgovora. U ovom dijelu, posebno se moramo zahvaliti mentoru, koji je velik broj sati s nama proveo na konzultacijama na Teamsu, kako bi nam objasnio što sve moramo napraviti kako bismo statistički obradili podatke, i koji nam je nebrojeno puta objašnjavao kako koristiti program za obradu podataka, jer bi mi često zaboravljali što i kako napraviti kada bi nešto morali ispravljati, kaže nam naša mlada sugovornica.

Zbog svih drugih fakultetskih obveza, pisanje rada ušlo je, kažu mi, u ‘sudačku nadoknadu’, no na kraju su bez pretjerane panike uspjeli sve završiti i prije zadanog roka. Neki su bili na Erasmusu, neki na konferencijama van Hrvatske, u Češkoj, Crnoj Gori, ali to ih nije spriječilo da rad privedu kraju. Pisalo se svugdje, u autobusu, u hotelu, na putu. Još jednom su zahvalili svom mentoru Kosti Bovanu, docentu s FPZG-a.

– Kroz cijeli proces uvijek je davao konstruktivne savjete, iste dijelove rada čitao nebrojen broj puta i ispravljao i najsitnije greške. Posebno mu se zahvaljujemo na ranije spomenutom strpljenju, svakoj kritici, ali i pohvali. Vjerujemo kako bi on sam rekao da nije toliko zaslužan za dobivanje nagrade, ali naše mišljenje je kako, ipak, bez njega ova nagrada ne bi bila moguća. Stvarno može biti uzor mnogim profesorima, kažu nam studenti.

Nadaju se da će se u budućnosti ljudi više zainteresirati za koncepte obrađene u ovom radu i nastaviti sa sličnim istraživanjima. To bi omogućilo da se kroz godine prati trend socijalnog i institucionalnog povjerenja, političke participacije i percepcije korupcije kod mladih.

korupcija
Share via
Copy link
Powered by Social Snap