Pretraga

Sindikat pisao senatorima zagrebačkog sveučilišta: Autonomija ne može biti ničija samovolja

A- A+

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja senatore Sveučilišta u Zagrebu, uoči sjednice na kojoj će se raspravljati o stanju na sveučilištu, podsjetio je što znači sveučilišna autonomija. Predsjednica Velikog vijeća izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić i glavni tajnik Sindikata Vilim Ribić članovima su Senata poručili kako autonomija ne može biti ničija samovolja.

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu
Foto: Ivan Božić, srednja.hr

– Autonomija sveučilišta je institucionalni okvir za ono što je njena jedina svrha, a to je zaštita akademskih prava i sloboda svakog nastavnika i svakog istraživača.

Poručili su to u svome otvorenom pismu članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu predsjednica Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić te sindikalni glavni tajnik Vilim Ribić. Podsjetimo, Senat bi u petak trebao raspravljati o situaciji na zagrebačkom sveučilištu. Budući da se rektor Damir Boras često poziva na sveučilišnu autonomiju, iz Sindikata su podsjetili što bi autonomija trebala biti.

– Ona ne može biti ničija samovolja, ni pojedinih zaposlenika, niti upravljača sveučilištem. S obzirom na okolnosti i probleme s kojima se suočava Sveučilište u Zagrebu, smatramo potrebnim upoznati vas da je sadržaj pojma autonomije sveučilišta na međunarodnoj razini kodificiran na Konferenciji UNESCO-a u Parizu još 1997. godine, a obnovljen 2016. godine, poručili su sindikalisti.

Izdvojeni članak
damir boras i miljenko šimpraga

Borasu baš svi okreću leđa: Upravo su njega i bliskog mu suradnika izbacili iz sindikata

Senatore su upoznali i s, kako kažu, najvažnijim dijelovima UNESCO-ve Preporuke o statusu nastavnika u visokom obrazovanju. Taj dio i mi prenosimo u cijelosti.

Institucionalna autonomija

  1. Autonomija predstavlja institucionalni oblik akademske slobode i nužan je preduvjet da bi se zajamčilo pravilno ispunjavanje funkcija povjerenih visokoobrazovnom nastavnom osoblju i institucijama.
  2. Države članice dužne su zaštititi visokoobrazovne ustanove od prijetnji njihovoj autonomiji iz bilo kojeg izvora.
  3. Visokoobrazovne ustanove ne bi smjele koristiti autonomiju kao izgovor za ograničavanje prava visokoobrazovnog nastavnog osoblja predviđenih ovom Preporukom ili drugim međunarodnim standardima utvrđenim u dodatku.
  4. Samouprava, kolegijalnost i odgovarajuće akademsko vodstvo suštinske su sastavnice smislene autonomije visokoobrazovnih ustanova.

Samouprava i kolegijalnost

  1. Visokoobrazovno nastavno osoblje moralo bi imati pravo i mogućnost, bez ikakve diskriminacije, u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelovati u upravnim tijelima i kritizirati funkcioniranje visokoobrazovnih ustanova, uključujući i vlastitu, poštujući pravo ostalih dijelova akademske zajednice da sudjeluju, a također bi trebali imati pravo birati većinu predstavnika u akademska tijela u okviru visokoškolske ustanove.
  2. Načela kolegijalnosti uključuju akademsku slobodu, dijeljenu odgovornost, politiku sudjelovanja svih zainteresiranih u unutarnjim strukturama i praksi donošenja odluka i u razvoju savjetodavnih mehanizama. Zajedničko odlučivanje trebalo bi obuhvaćati odluke u vezi s upravljanjem i odabirom politika visokog obrazovanja, kurikuluma, istraživanja, obrazovanja za odrasle, raspodjele resursa i drugih srodnih aktivnosti, kako bi se poboljšala akademska izvrsnost i kvaliteta u korist cjelokupnog društva.

 

Sindikat pisao senatorima zagrebačkog sveučilišta: Autonomija ne može biti ničija samovolja
Share via
Copy link
Powered by Social Snap