U Hrvatskoj je više studenata nego srednjoškolaca: Neki i danas studiraju po predbolonjskom sistemu
Školski e-Rudnik Ministarstva znanosti i obrazovanja kaže da smo u školskoj godini na izmaku u srednjim školama imali 144.237 učenika. No, možda je manje poznato da u Hrvatskoj postoji veći broj studenata. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku zimski semestar ove akademske godine bilo je upisano 151.827 studenata. Nekoliko desetaka njih još uvijek po predbolonjskom programu, iako je u novi, bolonjski sustav, prva generacija studenata upisana još 2005./2006. godine.
Foto: Srednja.hr/pixabay
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je nove podatke o broju studenata u Hrvatskoj i to onih koji su bili upisani u zimski semestar još uvijek tekuće, akademske godine 2022./2023.
Otprilike svaki četvrti student studira u izvanrednom statusu
Prema tim je podacima broj studenata 151.827, što je interesantno za usporediti s brojem srednjoškolaca kojih je u ovoj školskoj godini 144.237. Od ukupnog broja upisanih na visoka učilišta, većina, 57,9 posto, su studentice.
Uvjerljiva većina naših studenata, njih 81,9 posto upisana je na fakultete, 14,5 posto na veleučilišta, dok ih je po 1,8 posto bilo upisano na visoke škole i umjetničke akademije. Ako se promatra struktura studenata, navodi DZS, najviše studentica studira na fakultetima i umjetničkim akademijama. Na stručnom studiju fakulteta studira ih 52,9 posto, na sveučilišnom studiju fakulteta 61,6 posto, a na umjetničkim akademijama 68 posto.
Studenti u Hrvatskoj na većini visokih učilišta mogu studirati u redovitom i izvanrednom statusu. U prošlom semestru na redoviti je studij bilo upisano 72,7 posto, a na izvanredni studij 27,3 posto studenata, dakle otprilike svaki četvrti. Na umjetničkim akademijama, navodi DZS, studira najviše redovitih studenata, 91,9 posto.
54 osobe još uvijek studiraju prema predbolonjskom programu
Dobre poznavatelje obrazovnih prilika u visokom školstvu neće iznenaditi podatak da je najviše naših studenata upisano u područje društvenih znanosti, čak 43,1 posto. Po broju upisanih slijedi područje tehničkih znanosti (26 posto), područje biomedicine i zdravstva (12,6 posto), područje humanističkih znanosti (6,1 posto), područje biotehničkih znanosti (4,3 posto), područje prirodnih znanosti (3,7 posto), umjetničko područje (2,3 posto), te interdisciplinarna područja znanosti (1,9 područje).
Još je 2001. Hrvatska potpisala Bolonjsku deklaraciju, a 2005./2006. studijskih programi usklađeni su s ciljevima bolonje te je tada i upisana prva generacija studenata u novi sustav. No, neki po predbolonjskom sustavu studiraju još uvijek. Doduše jako mali broj njih – 54 osobe, kažu to posljednji podaci DZS-a o broju studenata u Hrvatskoj.
KAKO JE DZS PRIKUPIO OVE PODATKE?
– Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su upisani na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj u zimskom semestru akademske godine 2022./2023. Podaci se prikupljaju upitnikom Prijavni list za upis studenata na stručni i sveučilišni studij (obrazac ŠV-20), a ispunjavaju ih studenti u tiskanome ili elektroničkom obliku pri upisu na sve godine stručnoga ili sveučilišnog studija. Većina visokih učilišta podatke dostavlja elektroničkim putem iz Informacijskog sustava visokih učilišta Sveučilišnoga računskog centra ili samostalno, navode iz DZS-a u opisu metodologije.
Čitav izvještaj DZS-a možete proučiti u dokumentu ispod, a ako vam isti nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
