Pretraga

Zagrepčanka otišla studirati na Floridu pa objašnjava maturantima zašto je SAD pravi izbor za studij

A- A+

Tihana Županić je 24-godišnja studentica psihologije na Santa Fe Collegeu u saveznoj američkoj državi Floridi, a tamo se zaputila nakon vrlo neobične situacije u kojoj se našla. Naime, kao članica softball kluba Princ sa zagrebačkog Jaruna, sudjelovala je na turniru u Španjolskoj, gdje joj je nakon jedne utakmice prišao trener, oduševljen njenom partijom. Rekao joj je da trenira softball na spomenutom collegeu te ju je upitao bi li željela studirati i igrati softball za Santa Fe, na što je potpuno iznenađena Tihana odgovorila, ‘a tko ne bi’. Nakon nekoliko poslanih snimki u SAD ‘upala’ je na college, na kojemu studira gotovo dvije godine. Kako je tekao odnosno koliko je složen proces apliciranja za studij, zašto preporučuje maturantima da se upute na američke fakultete te koje su sličnosti i razlike između studiranja i življenja u SAD-u i Hrvatskoj, otkrila nam je u razgovoru.

Izvor: Santa Fe college

Da i jedan mali, gotovo nepostojeći sport u hrvatskim okvirima, nekome može okrenuti život naglavačke, pravi je dokaz 24-godišnja Tihana Županić. Ona se niz godina bavila softballom (kako nam je sama pojasnila, ‘to je ženska verzija bejzbola’, s tim da izvan SAD-a gdjegdje i muškarci igraju ovaj sport) a nakon srednje je počela studirati sportski menadžment pri Međimurskom veleučilištu.

I tako na turniru u Španjolskoj, na kojemu je sudjelovala kao članica softball kluba Princ, poslije jednog od mečeva prišao joj je trener sa Santa Fe Collegea u Gainesvilleu.

– Pitao me je jesam li zainteresirana igrati softball za njihov college i studirati na njemu na što sam odgovorila ‘tko nije’? Kada sam pokazala interes on je sutra snimio neke moje poteze i poslao ih je glavnoj trenerici na collegeu. Ona je htjela vidjeti nešto više mojih sposobnosti te mi je rekla da snimim još neke poteze. To sam učinila po povratku u u Zagreb i kada sam poslala snimke, rekla mi je da je zadovoljna i ponudila stipendiju za studij, prisjetila se 24-godišnja Zagrepčanka na privremenom boravku u SAD-u.

Prikupljanje dokumentacije za studij

Izdvojeni članak

Skupa sveučilišta nisu jedina mogućnost za studij u SAD-u: Sve su popularnije trostruko jeftinije opcije

Prije nego dalje krenemo s Tihaninom pripravom za odlazak na studij u SAD, istaknimo jednu napomenu. Santa Fe je jedan od oko 1.100 community collegea u SAD, a koji su svojevrsne više škole s dosta stručne prakse. Na njima nije moguće steći prvostupničku niti master diplomu. Nedavno smo istaknuli brojne razlike i sličnosti između sveučilišnih studija i community collegea, a možete ih pogledati na ovoj poveznici.

Kada je Tihana shvatila da je zadovoljila ukus glavne trenerice na Santa Feu, uslijedio je ostatak postupka prijave.

– Da bi se upisala na Santa Fe tražili su mi ocjene iz četvrtog srednje, što je onda trebalo nostrificirati i poslati na provjeru autentičnosti WES-u (World Education Services: International Credential Evaluation). Nakon što se utvrdi istinitost podataka, ocjene se onda šalju na faks. Uz to sam u Zagrebu morala polagati TOEFL iBT test iz engleskog jezika na Institutu za razvoj obrazovanja u Zagrebu, a čiji se rezultati vrednuju u SAD-u. Da bih upala na Santa Fe minimum je bio 70% riješenosti ovog ispita. I kada sam sve to zadovoljila, pristupila sam postupku izrade F1 (studentske) vize, objašnjava nam Tihana.

foto: Matt Stamey

Troškovi studija i života

Izdvojeni članak

[VIDEO] Raj za lijene studente: Na ovom im sveučilištu hranu iz menze donose roboti

Osim svih navedenih dokumenata koje je potrebno pripremiti za odlazak na studij, važan element da bi vas primili je i financijska garancija na računu.

– Da bi vas uopće primili na college, morate prikazati da na računu imate 20.000 dolara. Moji roditelji su digli kredit za to, no ako namjeravate malo pomalo otplaćivati i pribavljati novac, možete jednostavno od rodbine i prijatelja posuditi taj novac, prikazati to stanje računa collegeu i onda vratiti novac ljudima od kojih ste ga posudili, objašnjava nam neformalno jednu od mogućnosti Tihana.

Sa sportskom stipendijom koju je dobila za studij, pokriveni su joj troškovi smještaja, predavanja i ostalih potrepština za studij te dva obroka u fakultetskoj menzi svakodnevno od ponedjeljka do petka. No, veli nam studentica iz Zagreba da su cijene visoke i da treba dobro kalkulirati s trošenjem.

– Ja sam smještena u apartmanima preko puta collegea, na pet minuta hoda. Puno je tih apartmana preko puta collegea, i odmah vam ih ponude kada tamo dođete jer su vrlo praktični zbog blizine. Stan koji je meni pokriven stipendijom dođe negdje oko 400 dolara, s time da živite s cimerom ili cimerima. Oko 100 dolara me dođu namirnice za 2-3 tjedna života, a u menzi su mi s ukupno deset dolara pokriveni doručak i ručak. Uglavnom kada se oduzmu svi troškovi koji su mi pokriveni stipendijom, još mi treba oko 500 dolara mjesečno za život, govori nam Tihana.

Kada je riječ o studentskom radu, koji je dosta prisutan i među američkim studentima, za strance su mogućnosti ograničene.

– Bez državljanstva tu ne možete raditi bilo što preko burze ili sličnih sustava. Postoji samo mogućnost rada na fakultetu kroz program Work-Study, a putem kojeg možete raditi 25 sati tjedno, objašnjava nam Tihana.

Kontinuiran rad je na cijeni i putem njega se polažu ispiti

S obzirom da je Tihana studirala i u Hrvatskoj i u SAD-u, zanimalo nas je koje razlike u sistemima može istaknuti.

– Što se tiče predavanja rekla bih da je razlika u veličini razreda. Ovdje nas je do 20 na predavanju, a što se tiče samih predavanja, ona nisu teška, niti vas tamo netko nešto ispituje. Međutim s druge strane, kako nemate pritiska od strane profesora, potrebno je dobro rasporediti vrijeme i obveze samostalno, budući da većinu toga rješavaš sam. Puno je zadaća koje uglavnom nose 20% ispita. Tri su manja testa na svakome predmetu a koji u zbroju nose oko 25% ispita, a završni, veliki test nosi oko 50% ukupnog uspjeha, kaže nam Tihana.

Kada je riječ o uvjetno rečeno težini studija, Zagrepčanka tvrdi da je u SAD-u lakše.

Izdvojeni članak

Bili smo na jedinom sveučilištu na svijetu na kojemu studiraju isključivo gluhe osobe

– Ja sam tu gotovo dvije godine. Prvu je bilo dosta lagano jer je bilo mnoštvo generalnih ispita, koji zaista nisu teški, a onda te na drugoj lagano uvode u tvoj smjer. Nešto je teže na drugoj godini, ali nikakav spektakl, otkriva nam Tihana Županić.

Ono što je svakako različito u odnosu na hrvatski sustav visokog obrazovanja je to da u SAD-u nema popravnih rokova.

– Oni nemaju rokove za ispite. Primjerice jesenski semestar traje od 8 do 12 mjeseca  i onda ako padneš jedan od njih, možeš eventaulno izvrsnim završnim radom, a koji se tiče cijelog semestra, nadoknaditi taj gubitak bodova. No, ako ne uspiješ, nema drugih rokova nego odmah padaš, pojasnila je Tihana.

Kako smo rekli, community koledži su svojevrsne više škole tako da tamo ne možete steći prvostupničku ili master diplomu. No, s obzirom da su studiji na ovim visokoobrazovnim ustanovama kudikamo jeftiniji, mnogi ih koriste kao odskočnu dasku za upis na sveučilišne studije, na koje se po određenim modelima moguće prebaciti nakon završene dvije godine. To će učiniti i Tihana.

– Pri kraju sam sa svoje dvije godine  studija, a već sam dobila ponudu i za nastavak obrazovanja i igranja softballa na Bethune-Cookman Universityu, koji se nalazi na Daytona Beachu na Floridi. Tako da se nadam da ću tamo uspjeti steći prvostupničku diplomu, rekla nam je 24-godišnja Zagrepčanka.

foto: Matt Stamey

Nema potreba za plaćanjem instrukcija

Nekih smo se razlika između studija u Hrvatskoj i SAD-u već dotaknuli, ali jedan moment iziskuje posebnu pozornost.

– Sviđa mi se mogućnost korištenja instruktora za bilo koji predmet. Dakle studenti koji su najbolji na određenim predmetima, ali i asistenti te profesori, mogu biti instruktori pa ako vam bilo što ostane nejasno nakon predavanja, možete koristiti njihove usluge potpuno besplatno, objašnjava Tihana.

Ono što je također dobro prema Tihaninom iskustvu je to da će vam i profesori rado nakon predavanja, odnosno u svoje slobodno vrijeme objasniti gradivo oko kojeg imate dileme budući da su ‘sasvim usredotočeni na to da položite ispit, a ne da vas sruše’.

No, studentica iz Zagreba prokazuje još neke začkoljice studija na community collegeu.

– Generalno izazovno mi je to što sve moraš učiti sam i određivati si rokove odnosno malo toga na kraju prođeš s profesorima. Uz sve svoje kvalitete profesori su u jednoj stvari vrlo striktni. Nema šanse da će vam negdje navući bod za bolju ocjenu ili prolaz, a kao sportašici ocjene su mi bitne i iz jednog drugog razloga. Naime, ako iz nekog predmeta imaš dvojku ili si ga pao, ispadaš iz fakultetskog sportskog tima, tako da se vrijedi truditi i zbog te okolnosti, naglašava Tihana.

Maturanti, ako požurite još se stignete prijaviti za studij za narednu akademsku godinu

Izdvojeni članak

Profesore je sve teže naći: Za ovih nekoliko predmeta to postaje gotovo nemoguća misija

Uzimajući u obzir sve birokratske postupke koje valja proći da biste imali urednu papirologiju za prijavu na američke studije, pitali smo Tihanu je li kasno maturantima da sada šalju svoje aplikacije, za narednu akademsku godinu.

– Mislim da stignu, ali bi bilo na knap jer semestar počinje u osmom mjesecu. Ali svakako stignu za ljetni semestar koji počinje u prvom mjesecu, smatra 24-godišnja Zagrepčanka.

A kada je riječ o samim prijavama, tu također ima savjet i preporuku za maturante i ostale zainteresirane za studij u SAD-u.

– Što više aplikacija pošaljete to bolje, jer negdje će vas ignorirati, negdje će vas odbiti, a uvijek je dobro imati što više opcija. A kada šaljete prijavu, trebate pokazati želju, interes i upućenost u svakoj od njih. Predstavnici fakulteta vole vidjeti da ih tretirate kao posebne, da znate nešto o njihovoj instituciji i da imate želju baš kod njih doći studirati, tako da nikako nemojte slati istu aplikaciju na više adresa, savjetuje Tihana.

I ako se želite vratiti, diploma iz SAD-a donijet će vam prednost

Puno smo od Tihane čuli o studiranju ‘preko bare’ pa smo je na kraju razgovora upitali i bi li potencijalnim studentima iz Hrvatske preporučila odlazak na studij u SAD i zašto.

– U svakom slučaju mislim da je studiranje u Americi bolje za budućnost svakog pojedinca u Hrvatskoj, jer i ako se vrate kući s diplomom iz SAD-a, ona će im biti tretirana kao vrijednija, što će u konačnici značiti i lakši dolazak do radnog mjesta. A s druge strane, studiji u SAD-u mi se u načelu čine lakšim nego li ovi doma. No, ako namjeravate ići na studij u SAD, engleski bi vam trebao biti dobar, jer ćete u suprotnom imate puno više muke sa savladavanjem gradiva. U slučaju da niste sportaši odnosno da nemate stipendiju za studij, morate biti vrlo ozbiljni, odlučni i uvjereni da želite tamo na studij, budući da se radi o velikom novcu te ga zbilja nema smisla uludo spiskati, zbog nezrelosti, neodlučnosti i neozbiljnosti, ističe u zaključku Tihana Županić.

foto: Matt Stamey