Pretraga

Zbog brojnih problema, lani je ovaj fakultet gotovo ukinut, no ministar im je dao drugu šansu

A- A+

Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci prošle se godine našao u dosta teškoj poziciji. Nakon ocjene stručnjaka, prva je preporuka bila da se taj fakulteta, barem privremeno, ukine. No, obvezali su se da će riješiti nedostatke pa im je resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo još jednu šansu – godinu dana da otklone probleme i mogu normalno nastaviti s radom. Ti se problemi moraju riješiti do ljeta pa smo razgovarali s dekanicom Danielom Malnar koja nam je otkrila kako teče taj proces.

fakultet predavaonica

Foto: Unsplash

Fakultet zdravstvenih studija na riječkom sveučilištu prošle je godine skoro ukinut. Nakon postupka reakreditacije, ocjenjivanja koje provodi stožerna Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), akreditacijska preporuka Ministarstvu znanosti i obrazovanja bila je – uskrata dopusnice za obavljanje znanstvene i visokoobrazovne djelatnosti. No, s Fakulteta su se žalili na tu odluku. Očito su pružili dosta uvjerljivu argumentaciju zbog čega je, naposljetku, preporuka izmijenjena, pa im je resorno Ministarstvo izdalo pismo očekivanje s rokom za rješavanje problema od godine dana.

Pismo očekivanja jedan je od moguća tri ishoda ocjene nekog faksa, a predstavlja mehanizam osiguravanja kvalitete na način da se instituciji omogući da u, unaprijed određenom vremenskom periodu, riješe svoje nedostatke i probleme te, pod pretpostavkom da to i učine, nastave normalno s radom. S obzirom na to da je pismo očekivanja izdano koncem listopada prošle godine, to znači da na ljeto, odnosno najkasnije do 20. srpnja 2022. Fakultet mora dostaviti dokumentaciju koja potvrđuje da su svoje probleme riješili.

Izdvojeni članak

Na splitskom Kineziološkom događa se veća drama, izdana je zabrana upisa studenata u 2022./23.

Stručnjaci utvrdili jedanaest nedostataka

Fakultet zdravstvenih studija imao je, prema AZVO-u, dosta problema. Stručno povjerenstvo na Fakultetu zdravstvenih studija identificiralo je ukupno jedanaest nedostataka. Sustav unutarnjeg osiguranja i unaprjeđenja kvalitete, pišu, minimalno je razvijem u predjelu implementacije; ishodi učenja na razini kolegija nisu usklađeni s ishodima studijskih programa; Fakultet ima nedovoljan broj nastavnika u zvanjima, ali i asistenata te poslijedoktoranata; nema prepoznatljivosti znanstvenih postignuća, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini; studentima literatura i udžbenici nisu dovoljno dostupni, kao ni prostor za učenje.

Nadalje, međunarodni profil Fakulteta nije na razini na kojoj bi mogao biti, a mobilnost zaposlenika i studenata su tek u početnoj razvojnoj fazi. Na diplomskim studijima, što povjerenstvo također uzima kao nedostatak, studiraju samo izvanredni studenti. Fakultet ima dislocirani studij u Karlovcu, čiji su studenti, stoji u izvješću, slabo povezani s onima u Rijeci. EU direktiva vezana za primalje, kako Fakultet ima i studij primaljstva, nisu primijenjene u potpunosti, a izostaje i trajno povezivanje s alumnijima, odnosno bivšim studentima Fakulteta zdravstvenih studija.

Spomenuti je faks ocjene od stručnog povjerenstva, kao i svaki drugi, dobivao u pet kategorija. Znanstvena i umjetnička djelatnost, prema mišljenju stručnjaka, na nezadovoljavajućoj su razini kvalitete, interno osiguranje kvalitete i društvena uloga faksa kao i studijski programi, dobivaju tek minimalnu razinu kvalitete. Nastavni proces i podrška studentima, kao i nastavnički i institucijski kapaciteti su na zadovoljavajućoj razini. Ni u jednoj od pet kategorija nisu dobili visoku ocjenu za kvalitetu, što se može vidjeti i iz tablice ispod.

fakultet zdravstvenih studija ocjene u reakreditaciji

Izvor: Izvješće stručnog povjerenstva o reakreditaciji Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci

‘Već je riješen velik dio izazova’

Kako Fakultet zdravstvenih studija ima još tek nešto više od šest mjeseci da otkloni spomenute nedostatke, kontaktirali smo dekanicu Danielu Malnar te ju pitali da nam objasni kako Fakultet sada stoji po tom pitanju; koji su problemi najveći i očekuje li da će ih sve uspjeti riješiti na vrijeme. Budući da je Fakultet zdravstvenih studija prvi takav u državi, odmah kaže dekanica, neminovno otkriva slabosti tipične za pionirsku djelatnost. Zdravstvene neliječničke profesije kod nas tek grade vlastitu tradiciju i stručne standarde, kaže, statusom i legislativno su često neprepoznate, a u znanstvenom smislu – praktički – ne postoje. Dekanica Malnar nam kaže kako su odmah po primitku pisma očekivanja izradili akcijski plan za otklanjanje uočenih nedostataka.

– U ovom trenutku riješen je velik dio izazova, pogotovo onih administrativne prirode koje smo postavili u akcijskom planu. Najveći izazov je kadrovsko pitanje, s obzirom na limitirane resurse. Ipak, velikom pomoći Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta iz kojeg smo i potekli, uspjeli smo zaposliti u puni radni odnos sedam znanstvenika, a u postupku su i izbori za nastavnike iz struke koji su obranili doktorat. Osim toga, u pripremi je novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji će sigurno uzeti u obzir problem ekvivalenta pune zaposlenosti, barem u području biomedicine i zdravstva, pojasnila nam je dekanica Malnar.

Na naše pitanje očekuju li da će sve nedostatke utvrđene reakreditacijskim postupkom uspjeti otkloniti do ljeta, dekanica kaže da nema sumnje.

– Apsolutno da. Ključan nedostatak, odnosno kadrovsko pitanje povezano s kumulativnim radnim odnosom, u postupku je žurnog rješavanja, tvrdi naša sugovornica.

Dekanica se detaljno osvrnula na najveći nedostatak

Potom se dosta detaljno osvrnula na najveći izazov koji su stručnjaci utvrdili kao nedostatak na Fakultetu zdravstvenih studija u procesu ocjenjivanja te institucije.

– Najveći izazov koji je istaknut u izvješću akreditacijskog povjerenstva bio je nedostatak znanstvenog osoblja. Naime u trenutku reakreditacije Fakultet nije imao dovoljan broj nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju u punom radnom vremenu koje propisuje Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice. No, članak 34. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, navodi da se provođenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje može povjeriti i visokom učilištu sa statusom znanstvene organizacije koja u stalnom radnom odnosu ima zaposlenike s nepunim radnim vremenom, a čiji ekvivalent pune zaposlenosti zadovoljava uvjet iz stavka 1. Fakultet zdravstvenih studija obrazuje zdravstvene profile koji se još uvijek nisu profilirali u znanstvenom smislu i u ovom trenutku imamo samo jednu medicinsku sestru u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, priča nam dekanica i naglašava kako u cijeloj Hrvatskoj postoji svega nekoliko docenata u području sestrinstva.

S obzirom na to da zdravstveni profili koji se obrazuju na Fakultetu zdravstvenih studija svu svoju praktičnu nastavu obavljaju u nastavnim bazama, poput Kliničkih bolničkih centara, domova zdravlja i specijalnih bolnica, dodaje, nastavnici koji sudjeluju u obrazovanju zdravstvenog kadra zaposlenici su nastavnih baza. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, precizira Malnar, prepoznaje potrebu da zdravstveni radnici izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja te im omogućava da istovremeno budu u radnom odnosu sa zdravstvenom ustanovom i visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja u nepunom radnom vremenu – kumulativni radni odnos.

– Iznimno smo zadovoljni da su naše magistre i magistri sestrinstva, primaljstva te fizioterapije koji su zaposlenice/i nastavnih baza kao prvi u Hrvatskoj uspjeli ostvariti kumulativni radni odnos budući da do sada to nije bio običaj za ove struke. Ovaj problem kumulativnog radnog odnosna ne bi došao do izražaja niti bi predstavljao problem da u RH postoje sveučilišne bolnice što je uobičajena praksa ne samo u EU već i u svijetu. Ističemo da imamo 15 nastavnika, predavača i viših predavača, u stalnom radnom odnosu te naglašavamo da je naš odnos student-nastavnik 1:17, što je vrlo dobar odnos koji ukazuje da imamo više nego dovoljno nastavnog osoblja za uspješno i kvalitetno provođenje nastavnog procesa, pojašnjava nam profesorica Malnar.

Izdvojeni članak

Kreće ušminkavanje programa: Pogledajte kojih 18 institucija ove godine očekuje reakreditacija

‘Od samog početka smo nastojali da struka bude uključena’

Vizija i misija Fakulteta stvaranje je znanstvenog kadra koji će dalje obrazovati struku po preporukama direktive Europske unije kao što je tu uobičajeno u zemljama članicama. Spomenuta EU direktiva kaže da je teoretska izobrazba onaj dio izobrazbe za medicinsku sestru u kojemu polaznice osposobljavanja za medicinsku sestru stječu stručna znanja, spoznaje i vještine koje su potrebne za organiziranje, pružanje i ocjenjivanje opće zdravstvene njege. Takvu izobrazbu pružaju nastavnici zdravstvene njege i druge kompetentne osobe, u školama za medicinske sestre i drugim obrazovnim ustanovama koje je odabrala obrazovna institucija.

Dodatno, ista direktiva propisuje da je klinička izobrazba jest onaj dio izobrazbe za medicinsku sestru u kojemu polaznice osposobljavanja za medicinsku sestru uče, kao dio tima ili u izravnom kontaktu sa zdravim ili bolesnim pojedincima i/ili zajednicom, organizirati, pružati i ocjenjivati potrebnu sveobuhvatnu zdravstvenu njegu, na temelju znanja i vještina koje su stekle. Polaznica osposobljavanja za medicinsku sestru uči ne samo kako raditi u timu, navodi dekanica Malnar, već i kako voditi tim te kako organizirati sveukupnu zdravstvenu njegu, što uključuje i zdravstveno obrazovanje za pojedince i male skupine, unutar zdravstvenog zavoda ili u zajednici. Ova se izobrazba odvija u bolnicama i drugim zdravstvenim institucijama te u zajednici, pod odgovornošću nastavnika zdravstvene njege, u suradnji s drugim kvalificiranim medicinskim sestrama, odnosno uz njihovu pomoć. Ostalo kvalificirano osoblje također može sudjelovati u nastavnom procesu. Polaznice osposobljavanja za medicinsku sestru sudjeluju u djelatnostima dotičnog odjela ako su te djelatnosti primjerene njihovoj izobrazbi, što im omogućuje da nauče preuzimati odgovornosti uključene u zdravstvenu njegu.

– Stoga smo od samog početka nastojali da struka uvijek bude uključena u obrazovanje, pa i sada kad se nalazimo u ovoj neočekivanoj situaciji nismo odustali od toga, navodi dekanica Daniela Malnar.


FAKULTET IMA 34 ZNANSTVENIKA U KUMULATIVNOM RADNOM ODNOSU

– Ističemo također da Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 34., stavku 2., navodi da se rješenje za provođenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje može izdati i visokom učilištu sa statusom znanstvene organizacije koja u stalnom radnom odnosu ima zaposlenike s nepunim radnim vremenom, a čiji ekvivalent pune zaposlenosti zadovoljava uvjet iz stavka 1. članka 34. Zakona. Fakultet zdravstvenih studija ima 34 znanstvenika u znanstveno-nastavnim zvanjima u kumulativnom radnom odnosu što odgovara ekvivalentu 15 stalno zaposlenih nastavnika u znanstveno — nastavnom zvanju! Svaki kliničar ili magistra/ar struke mora imati svoju nastavnu bazu kako bi se nastava mogla nesmetano odvijati. Dio nastave nije moguće održavati u kabinetu ili u prostoru Fakulteta, jer kliničke vježbe zahtijevaju rad uz bolesnički krevet, a to je moguća jedino ako se nastava odvija u nastavnim bazama. Ovakav način zapošljavanja nije prepoznat od strane akreditacijskog povjerenstva, stoji u dopisu dekanice Malnar za srednja.hr


‘Fakultet bi kroz dvije godine mogao dosegnuti kritičnu masu doktorata’

Iz perspektive znanstvenog rada, dekanica ističe i dodatan argument u prilog priznavanja ekvivalenta punog radnog vremena. Znanost u domenama sestrinstva, fizioterapije ili primaljstva, tvrdi, tijesno je povezana s praksom i kao što nije moguće imati kliničare-znanstvenike koji ne rade istodobno na klinici, tako je gotovo nemoguće imati medicinsku sestru ili fizioterapeuta koji bi bili samo znanstvenici. Osim toga, Fakultet zdravstvenih studija se još uvijek može smatrati mladom institucijom, dodaje, koja za jednu od svojih zadaća ima izgradnju vlastitog znanstvenog kadra i to, postupno, kaže, doista i realizira.

– Treba napomenuti da Fakultet zapošljava jednog fizioterapeuta, doktora znanosti, koji je u izboru u znanstveno-nastavno zvanje docent. Osim njega, još je šest fizioterapeuta u različitim fazama doktorskog studija. Jedna je primalja pri kraju svoje doktorske disertacije, dok je druga primalja upisala doktorski studij Javnog zdravstva na Medicinskom fakultetu u Rijeci i polaznica je prve godine. Na doktorskom studiju trenutno imamo sedam medicinskih sestara/tehničara od koji su tri obranile temu doktorata. Sve ovo govori u prilog da bi Fakultet kroz dvije godine mogao dosegnuti kritičnu masu doktorata iz struka koje obrazuje. Napominjemo da je Fakultet i osnovan kako bi navedene struke dobile priliku znanstveno se izgraditi i napredovati, za što je potrebno vrijeme, argumentira profesorica Malnar.

Akcijski plan prema kojem rješavaju nedostatke uočene u postupku reakreditacije, kaže nam dekanica, Akreditacijski je savjet prihvatio u siječnju ove godine.

Zbog brojnih problema, lani je ovaj fakultet gotovo ukinut, no ministar im je dao drugu šansu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap