Pretraga

Klimatske promjene u hrvatskim školama se marginaliziraju: ‘Potreban je dodatni angažman učitelja’

A- A+

Jedna od gorućih tema s kojom se moderni svijet susreće kada god je u fokusu pitanje očuvanje okoliša zasigurno su klimatske promjene. Stoga, može se zaključiti kako je podučavanje učenika hrvatskih škola o tome bitan aspekt cijele priče, onaj koji će odrediti naš budući pristup ovoj problematici. Kako se zapravo uči o klimi i okolišu u hrvatskim školama i je li to u ovom trenutku dostatno? Popričali smo s grupom aktivista te nagrađenim profesorom geografije.

Foto: Unsplash

Kadrovi velikih skupina ljudi koji zahtijevaju akciju po pitanju očuvanja okoliša na glavnim ulicama svjetskih gradova postaju sve češći prizor. Izuzetak nije ni Hrvatska, pa se tako posljednji prosvjed naziva ‘Marš za opstanak‘ održao prošlog studenog, zahvaljujući aktivistima iz hrvatskih ogranaka globalnih pokreta Extinction Rebellion (XR) i Fridays for Future (FFF). Oni su tada prezentirali tri zahtjeva, a jedan od njih, pod prijedlogom Fridays for Future Croatia, upravo se odnosio na školstvo i uvođenje sustavnijeg učenja o klimi u kurikulume.

Upitna poglavlja u udžbenicima

Što je onda u udžbenicima? Učenica iz Ujedinjenjog Kraljevstva koja je sudjelovala u slaganju prijedloga zakona unaprjeđenja kurikuluma te zemlje po pitanjima predavanja o klimatskoj krizi, za Guardian se prisjetila pitanja sa ispita GCSE koji se polaže nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, svojevrsnom ekvivalentu hrvatskoj maturi. Naime, tada je jedan od zadataka bio navesti navesti pozitivne strane klimatskih promjena.

Extinction Rebellion Zagreb svjedoči o poglavlju sličnog tona u jednom od analiziranih udžbenika geografije koji se koriste u hrvatskim školama. Citiraju prezentirani argument kojim se prednosti globalnog porasta temperature navode u pogledu manjih računa za grijanje i povećanog turizma ljeti.

– To poglavlje ne pokazuje samo antropocentrični svjetonazor kulture u kojoj živimo, gdje se ljudski komfor stavlja ispred svega, nego i temeljno nerazumijevanje funkcioniranja ekosustava u kojima i mala temperaturna odstupanja vode do velikih poremećaja, a kamoli ovakva kakva nas čekaju u budućnosti, govore i pitaju se tko će točno imati vremena razmišljati o turističkim izletima uslijed nestašica vode, suša i drugih vremenskih ekstrema.

Također dodaju i kritiku na način na koji se obrađuje poglavlje o rješenjima za klimatsku krizu, odnosno činjenicu da se naglasak stavlja na osobni ugljični otisak – postupke poput gašenja svjetla pri izlasku iz prostorije i mikrokonzumerizma – umjesto da se ukazuje na opasnost premise neograničene potrošnje na planeti koja nema neograničene količine prirodnih dobara, od metala do čistog zraka i plodne zemlje, te na drastične ekonomske i društvene nejednakosti koje vode do toga da tek šačica najbogatijih kompanija uzrokuje najveći udio emisija. Problem je, dakle, sustavne prirode, napominju i dodaju kako je upravo to ono što mlađi naraštaji trebaju učiti, a što udžbenici moraju jasnije isticati.

extinction rebellion marš za opstanak

Marš za opstanak 2021. | Foto: Nina Đurđević, privatna arhiva

Premalo i prekasno

Upravo je Guardian krajem siječnja ove godine pisao o učenju o klimatskoj krizi u školama Ujedinjenog Kraljevstva. Zaključeno je kako se tema nerijetko pogrešno predaje ili u potpunosti izostaje iz nastavnog plana. Provedenom anketom oko ovog pitanja većina se učitelja srednjih škola složila s takvom ocjenom, a i sami učenici su na sličnom tragu.

Iz pokreta Extinction Rebellion Zagreb nam kažu kako su i oni sami, nakon te iste analize udžbenika geografije, uz već spomenute, uvidjeli i dodatne nedostatke. Smatraju da je naprosto nevjerojatno da se tema klimatskih promjena prvi puta sustavno uči tek kada učenici navrše 16 ili 17 godina, a u osnovnoj školi ona je vrlo skromno pokrivena. Nastavno na to, učenje takve tematike na samo jednom školskom predmetu predstavlja veliki propust, pričaju nam.

Stoga je zagrebački ogranak inicijative Fridays For Future na klimatskom maršu uputio zahtjev da se tema klimatskih promjena aktualizira, uvrsti u više predmeta i da klimatska kriza kao koncept prožima sve četiri godine srednjoškolskog i zadnje dvije godine osnovnoškolskog obrazovanja, interdisciplinarnim pristupom. O profesorima u ovom trenutku najviše ovisi detaljnost i dubina koja će biti posvećena ovoj temi, a i to varira od škole do škole, kažu iz Extinction Rebellion.

U Apelu za sustavnu klimatsku akciju koji je inicijativa Znanstvenici za klimu uputila Vladi RH i predsjedniku Republike Hrvatske u prosincu 2020. izneseno je 11 točki zahtjeva, od kojih jedna stavlja važnost na rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti o klimatskoj krizi. Dogodilo bi se to na svim razinama, stoji u apelu, u svoj kompleksnosti te teme, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume.

Izdvojeni članak

Prvi klimatski Marš za opstanak u Hrvatskoj: ‘Ne želimo biti generacija koja svjedoči izumiranju’

Učenici zainteresirani, učitelji slabo educirani

Za komentar na temu obratili smo se i profesoru geografije Dejanu Nemčiću, koji je 2020. godine osvojio nagradu za najboljeg profesora geografije na svijetu, u sklopu izbora GTA (Global Teacher Award). On također smatra kako je tema klimatskih promjena od velike važnosti za 21. stoljeće, a da je usprkos tome, vrlo malo zastupljena u kurikulumu mnogih predmeta. Napominje kako je novom reformom obrazovanja koja je počela prije nekoliko godina bilo potrebno dati puno veći prostor toj tematici, ali isto tako se pobrinuti da se napravi tematska povezanost između drugih predmeta, ne samo geografije. Takvim bi se pristupom, smatra Nemčić, postiglo bolje razumijevanje nastanka i posljedica klimatskih promjena.

– Svatko od nas ima svoj utjecaj na promjenu klime, no u toj situaciji škola bi trebala educirati, i pripremati učenike za život u kojem njihovi postupci smanjuju utjecaj na okoliš. U mnogim istraživanjima koja su provedena u školama, djeca su zainteresirana za temu klimatskih promjena, no čest je slučaj da se ta tema obradi samo kroz vrlo jednostavne plakate koji često godinama budu istog izgleda. Također, jedan od većih problema je i slaba educiranost učitelja o ovoj temi. Ako želimo pratiti trendove, i aktualne podatke vezano za tu temu, potreban je dodatni angažman učitelja, dublje proučavanje ove teme, i izrađivanje projekata za učenike koji će na vlastitom primjeru zaključiti koliko i kako se klima mijenja, jasan je Nemčić.

Drvo + drvo = prašuma

Kako bi ti projekti izgledali? Nemčić opisuje vlastiti primjer sa nastave geografije.

– Budući da temu klimatskih promjena povezujem s mnogim gradivom iz geografije, odlučili smo napraviti jedan konkretni projekt koji će pokazati kako svatko od nas može napraviti nešto pozitivno za našu planetu Zemlju. Povezali smo se sa jednom školom u Peru, i moji učenici su u dogovoru s njihovim učenicima odlučili posaditi mlade stabljike tropskog drveta, kako bi i mi u Hrvatskoj dali mali doprinos očuvanju najveće tropske kišne šume na svijetu Amazonije. Dobili smo informaciju koliko košta jedna mlada stabljika drveta u Peruu, tada smo u Hrvatskoj skupili donacije i poslali da oni kupe stabljike u Peruu i da ih posade na području Amazonije.

Ovo je bio način da pokažemo učenicima, da svatko od nas malim potezom može učiniti nešto lijepo za budućnost planete, da je uništavanje i ilegalna sječa šuma zadnja opcija. Šume su pluća svijeta, i mi smo ovim projektom dali jedan mali doprinos očuvanju budućnosti najveće tropske šume, opisuje Nemčić i završava sa pitanjem što bi bilo kada bi tako nešto napravilo pola čovječanstva?

Takav pristup lako navodi na zaključak kako svatko od nas ima moć i način na koji može pridonijeti promjeni stvari na bolje. Da mladi imaju moć kada se politički angažiraju i udruže, naglašavaju i u inicijativi Extinction Rebellion Zagreb.

– Sami ne možemo mnogo, ali povijest je prepuna primjera gdje su kolektivne akcije mijenjale društvo nabolje ‘odozdola’ i mladi trebaju znati da ljudi zajedničkim snagama mogu sve, poručuju.

Klimatske promjene u hrvatskim školama se marginaliziraju: ‘Potreban je dodatni angažman učitelja’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap