Ljudska prava su vječno pitanje, interes mladih ohrabruje: ‘Možda društvo ima bolju budućnost nego sadašnjost’
Ljudska prava su bila tema panela koje je organizirao studentski pravobranitelj Pravnog fakulteta u Zagrebu. Uslijed brojnih kriza, političkog ekstremizma i nadolazećih parlamentarnih i europskih izbora, rasprava o ljudskim pravima je iznimno važna. Saborski zastupnik Nikola Grmoja uvjeren je da svatko ima pravo živjeti kako hoće, ali ne nametati drugima svoje stavove. Saborski zastupnik Arsen Bauk da je potreba što širi konsenzus o nezadiranju u pojedina prava.
Foto: Pexels
Korona kriza i ograničenja kretanja i rada tijekom njenog trajanja. Rat u Ukrajini, napetosti SAD-a i Kine oko Tajvana, dolazak talibana na vlast u Afganistanu, Samo su neki od značajnih geopolitičkih događaja koje je pobrojao studentski pravobranitelj zagrebačkog Pravnog fakulteta, Roko Roglić. Istaknuo je da je upravo zbog toga s kolegama i organizirao okrugli stol ‘Budućnost ljudskih prava i sloboda u eri porasta političkog ekstremizma i geopolitičkih izazova’ koji je u velikom amfiteatru Šumarskog fakulteta moderirao student Nikša Vojvoda. Pitanja ljudskih prava vrlo su važna ne samo u skorašnjim parlamentarnim izborima 17. travnja, već i za Europske izbore koji će se održati 9. lipnja.
Iako pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter te bivša sutkinja Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković ipak nisu mogli doći kao što je ranije bilo najavljeno, umjesto njih je na panelu sudjelovala izvanredna profesorica Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta, Antonija Petričušić. Uz nju, na panelu su sudjelovali i predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever, stručnjak za međunarodne političke odnose i međunarodno javno pravo i profesor Goran Bandov. Uz njih, raspravi su se odazvala i dva saborska zastupnika: Arsen Bauk iz redova SDP-a te Nikola Grmoja iz Mosta.
– Važno je da se zajedno osvrnemo na te događaje i razmotrimo što iz njih možemo naučiti, kako se nositi s njihovim posljedicama te kako da osiguramo da ljudska prava i slobode ostanu zaštićene u ovim izazovnim okolnostima. Konferencija pokriva teme kao što su: prava žena, prava LGBTIQ+ zajednice, medijske slobode, sloboda govora, vjerske slobode te aktualna geopolitička događanja, napomenuli su organizatori.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Poruka mladima: ‘Morat ćete se boriti svaki dan’
Na upit zbog čega smo došli u ova krizna vremena, profesorica Petričušić je navela kako joj se čini da je ljudska zajednica ustvari uvijek u nekoj krizi. Međutim, ključan faktor je što smo danas svi na mobitelima preko kojih konstantno dobivamo informacije pa smo više upoznati s onime što se događa. Profesor Bandov je dodao da se kao globalno društvo trebamo više baviti pitanjima klimatskih promjena i umjetne inteligencije, ali i svih drugih kriza koje svakodnevno iskrsnu. Bit će bitno razmotriti i kako će sve te krize utječu na sveopću političku situaciju.
Kod klimatskih promjena, Bandov je istaknuo da će one potaknuti klimatske migracije iz Afrike prema Europi. Kod pitanja o političkom ekstremizmu, Bandov je uočio da se politička kultura drastično promijenila i to nagore. Prepoznao je u svemu djelo pokojnog talijanskog premijera Silvio Berlusconija. Ipak veselilo ga je vidjeti što, iako je dvorana bila poluprazna, bila je ispunjena mladim ljudima.
– To pokazuje vaš interes za budućnost ljudskih prava. To govori da naše društvo možda ima bolju budućnost nego sadašnjost. Kao i vaši roditelji prije vas, morat ćete se svaki dan boriti za svoja prava, poručio je Bandov.
Studentica prava: ‘Rijetko se saslušava jedna i druga strana’
Jedna od mladih osoba koja je došla gledati ovu raspravu je i Zorana Radić, studentica pete godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Kako nam je rekla, htjela bi biti odvjetnica za ljudska prava. Već je neko vrijeme aktivna u zaštiti ženskih prava. Sudjelovala je na panelima te je članica nekoliko udruga koji se bave ovim pitanjem.
Nažalost, katkada se čini da različite društvene skupine traže svoja ljudska prava i pri tome kao da žele smanjiti prava drugima. Zorana je na tom tragu rekla da su u politici ženska prava i uređivanje vjerskih pitanja često bili predmet manipulacije. Ali, smatra da je moguće usuglasiti različite društvene skupine i prava koje te skupine zahtijevaju.
– Samo je važno je da se ne ide u neke krajnosti i da se ne zauzimaju rigidna gledišta, bilo s jedne ili druge strane. Rijetko se radi da na tome da se sasluša i jedna i druga strana. Mislim da se to može samo da se ne ulaže dovoljno truda, smatra ova studentica prava.
Ljudska prava važno pitanje za birače: Političari imaju svoje fokuse
No, zašto se onda ljudska prava ne mogu pomiriti? Je li to možda do političara, pogotovo u političkoj kampanji? SDP-ov Arsen Bauk je uoči okruglog stola naveo kako očekuje sučeljavanje stavova da bi se vidjeli koji su najveći izazovi ljudskim pravima. Prisjetio se da je velika tema, kada je prije osam godina bio ministar javne uprave, manjinska prava koje je tadašnja Vlada, kako kaže, štitila. No, Bauk je za Srednja.hr istaknuo da je ‘svijet u jednom posebnom stanju’ te da su mnoga ljudska prava dovedena u pitanje.
– Neka su ljudska prava već ugrožena, kao što je pravo na život u područjima rata. Ugroženo je pravo na slobodne i demokratske izbore, a vidim i da je u Hrvatskoj sada i pravo kandidiranja došlo u pitanje. Ljudska prava će biti relevantna tema na izborima. Između ostalog i pravo na pravično suđenje, bilo u korist ili štetu onoga koji je optužen od strane države, bilo od onoga koji je pretrpio štetu. To je također pravo koje je i Europski sud za ljudska prava procijenio da u Hrvatskoj mnogo puta nije bilo ispoštovano. Zatim, rješavanje odnosa između različitih društvenih skupina, gdje trebate vagati koje je pravo jače, koje ima prioritet. Jedan od najosjetljivijih slučajeva, koji traje već 30 i nešto godina, tiče se prava vlasnika i onih koji su u bivšem sistemu dobili stanarsko pravo u tuđem vlasništvu, pobrojao je Bauk koja ljudska prava njega kao političara muče.
Saborski zastupnik Nikola Grmoja, rekao je uoči dolaska na panel kako se isto nada da će glasačima zalaganje za ljudska prava biti važno pitanje na biralištima. Tada je naveo da se Most ‘zalagao za ljudska prava’, navodeći da su se ona kršila ‘nametanjem suludih mjera tijekom pandemije koronavirusa’.
– Borili smo se za prava i slobode ne samo u saboru, nego i na ulici, kada su se ljudima uskraćivala temeljna ljudska prava, kao što su pravo na rad. Jedini smo tada ustali i nadam se da će građani to prepoznati na ovim izborima, rekao nam je Grmoja.
KAKO SE EU BORI ZA LJUDSKA PRAVA?
Europska unija ima dva glavna smjera glede politike i djelovanja na području ljudskih prava. S jedne strane štite temeljna ljudska prava EU građana. No, također šire i ljudska prava diljem svijeta. Sva temeljna prava koja su obvezujuća za institucije i tijela EU, objedinjena su EU Poveljom o temeljnim pravima. Tako se EU bavi promicanjem prava žena, djece, manjina i raseljenih osoba. Štiti građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. U svim sporazumima o trgovini ili suradnji s trećim zemljama, EU isto tako uključuje klauzule o ljudskim pravima. Isto vrijedi i za aktivna partnerstva Europske unije s partnerskim zemljama, međunarodnim i regionalnim organizacijama. Također i pri suradnji sa skupinama i udrugama na svim društvenim razinama. Isto tako, EU se protivi trgovanju ljudima, diskriminaciji, kao i mučenju i smrtnoj kazni.
‘Nekad se prava sukobljavaju’
Upitan o tome kako pomiriti različite društvene skupine i njihova traženja ljudskih prava, Bauk je istaknuo kako, primjerice, prava LGBTQ zajednice i ženska prava ne oduzimaju prava vjernicima. No, istaknuo je razliku između primjerice, parade ponosa gdje LGBTQ + osobe traže proširenje svojih prava i ‘Hoda za život’ čiji sudionici traže smanjivanje prava ne sebi, već drugim ljudima. Zastupnik Grmoja, uvjeren je da je ovo pitanje vrlo lako pomiriti.
– Moramo biti svjesni da ljudi imaju pravo živjeti svoje živote na način koji smatraju da je u redu, ali i da se nikome ne smiju nametati uvjerenja. Dakle, ako ja imam određena uvjerenja, ne smijem ih nametati nekome drugom. Mislim da nam toga nedostaje, poštivanja, rekao je Grmoja.
Dodao je i da osobno nikada nije pokazao mržnju i da razgovara s poštovanjem sa svakim, neovisno o njegovim uvjerenjima. No, iako smatra da svatko ima pravo živjeti u kakvoj god zajednici želi, obitelj smatra temelj društva. Rekao je da strahuje da bi se zapadno društvo raspalo ako se odmakne od obitelji i drugih ‘judeo-kršćanskih vrijednosti’. Ukratko, Grmoja čini se, smatra da svi imaju pravo živjeti kako žele, ali da svi znamo ‘što je za društvo korisnije’.
-Vi ste sa Srednja.hr. Zamislite da vam ja kažem da jednako vrijedi kao čovjek netko tko je završio srednju školu i osam razreda ili netko tko je završio fakultet. Ali bez onih koji ulažu u svoje znanje, ovo društvo ne može ići naprijed. Tako vam je isto s obitelji. Prihvaćam da netko može živjeti na drugačiji način, ali bez obitelji u kojoj se rađaju i odgajaju djeca, stabilne zajednice gdje djeca imaju sve uvjete za normalni razvoj, nema društva, ilustrirao je Grmoja.
Bauk se prisjetio i da je, ocjenjujući ustavnost Zakona o prekidu trudnoće, Ustavni sud ‘vagao između dva prava’, misleći na slobodu izbora i prava na život. No, uvjeren je i da je pitanje ljudskih prava nešto što o čemu se vječno raspravljati.
– Nekad se ta prava i sukobljavaju pa se treba ocijeniti koje je pravo jače ili do koje granice ide to pravo. To su sve osjetljiva društvena pitanja. Ali, kada se jednom riješe ona nisu vječno riješena. Uvijek ih netko iznova može otvarati. Zato je bitno u društvu postići što veću suglasnost oko ne zadiranja u neka prava. Ali, naravno da neka politička grupacija uz podršku građana to može mijenjati, zaključio je Bauk.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
