Mogu li se mladi kandidirati za EU izbore? U većini zemalja granica je 18, ali postoje iznimke
U superizbornoj 2024., trenutno je jedino poznat datum izbora za Europski parlament – 9. lipnja. Dok još čekamo datume za parlamentarne i predsjedničke izbore, odlučili smo proučiti kakva su pravila oko kandidature za europske izbore. Malo manje od pola godine uoči ovih izbora, Hrvatska je i dalje najmlađa država članica EU, usprkos činjenici što ćemo u srpnju proslaviti svoj 11 rođendan članstva. Zbog toga je važno znati što sve kao birači možemo napraviti, ali i to koje sve ovlasti Europskog parlamenta.
foto: Canva
Svakih pet godina, građani svih članica Europske unije biraju zastupnike u Europskom parlamentu, a novi će se izbori održati 9. lipnja ove godine. Na tim izborima, građani EU biraju predstavnike svoje zemlje koji će zastupati njihove interese u Parlamentu. Europski parlament jedina je institucija u svijetu koju izravno biraju građani.
Zastupnici u Europskom parlamentu štite interese građana EU-a na razini cijele Europe. Zastupnici s predstavnicima vlada EU-a pregovaraju i odlučuju o novim zakonima koji utječu na sve aspekte života diljem EU-a, od gospodarskog razvoja i borbe protiv siromaštva do klimatskih promjena i sigurnosti.
Europarlamentarci ističu važne političke, ekonomske i društvene teme te podržavaju temeljne vrijednosti Europske unije: poštivanje ljudskih prava, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine zakona. Parlament odobrava proračun EU-a i nadzire njegovu potrošnju. Osim toga, bira predsjednika/icu Europske komisije, imenuje njezine povjerenike i poziva ih na odgovornost.
Tko se sve može kandidirati na europskim izborima?
Za člana u Europski parlament mogu biti birani:
- hrvatski državljani koji imaju biračko pravo,
- državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Hrvatskoj prema Zakonu o strancima, ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisni u registar birača Hrvatske.
Međutim, bitna napomena je ta da ako je državljanin druge članice Europske unije ostvario pravo na izborima za člana u Europski parlament, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici EU, niti u drugoj državi članici EU na istim izborima.
Također, hrvatski državljanin koji je svoje pravo na kandidaturu ostvario u drugoj državi članici EU, ne može ostvariti pravo na kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Hrvatskoj, niti u drugoj državi članici EU na istim izborima.
Četiri pravila kojih se moraju pridržavati sve članice
Iako svaka zemlja samostalno upravlja izborima, postoje četiri univerzalna pravila kojih se pridržavaju sve države članice EU. To su:
- Izbori se održavaju četiri dana, od četvrtka do nedjelje.
- Broj izabranih zastupnika iz političke stranke jednak je broju primljenih glasova.
- Građani EU-a s prebivalištem u drugoj državi članici imaju pravo glasati i kandidirati se u istoj.
- Svaki građanin može glasati samo jedanput.
Osim državljanstva neke od država članica Unije, što je uvjet koji vrijedi u svim državama članicama, ostali uvjeti razlikuju se od države do države. Međutim, nijedna osoba ne može biti kandidat na istim izborima u više od jedne države članice.
U čak 15 država članica moguće se kandidirati s 18 godina
Europski izborni zakon iz 1976. dopušta državama članicama EU da proizvoljno odrede minimalnu dob za kandidiranje na europskim izborima. Dok je u svibnju 2022. Parlament predložio jedinstvenu minimalnu dob od 18 godina, ovogodišnji će se krug izbora voditi prema već postojećim pravilima.
Minimalna dob za kandidaturu na europskim izborima u većini je država članica navršenih 18 godina, dok su iznimke Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Poljska i Slovačka u kojima je to 21, Rumunjska u kojoj su to 23 te Italija i Grčka u kojima je to 25 godina.
Minimalna dob za kandidiranje na europskim izborima | izvor: europarl.europa.eu
Kao što je vidljivo iz gornje fotografije, u čak 15 država članica moguće se kandidirati s 18 godina starosti, pri čemu je Belgija zakonom iz 2021. spustila minimalnu dob za kandidaturu s 21 na 18 godina, a to će se pravilo primijeniti za izbore u lipnju ove godine. Osim Belgije, ostalih 14 država su: Danska, Njemačka, Španjolska, Francuska, Luksemburg, Malta, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugal, Slovenija, Finska, Švedska i Hrvatska.
Devet EU članica kojima je minimalna dob za kandidaturu 21 godina su: Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Irska, Litva, Latvija, Poljska i Slovačka. Jedina država u kojoj je minimalna dob 23 godine za kandidaturu je Rumunjska, a u Italiji i Grčkoj je minimalna dob 25 godina.
Zanimljiv je podatak kako je od 2019. najmlađa europarlamentarka Kira Marie Peter-Hansen iz Danske, a koja je na početku zasjedanja u srpnju iste godine imala 21 godinu. Ujedno je to i najmlađa osoba ikad izabrana u Europski parlament. S druge strane, najstariji europarlamentarac bio je Silvio Berlusconi iz Italije, koji je na početku zasjedanja u srpnju 2019. imao 82 godine. U međuvremenu je i umro u 87. godini života.
Za kandidaturu potrebno skupiti minimalno 5.000 potpisa
U nekim državama članicama samo političke stranke i organizacije mogu podnositi kandidature. U drugim državama članicama za kandidaturu je potrebno prikupiti određeni broj potpisa ili je mora podržati određeni broj glasača, dok je u nekim slučajevima potreban i novčani polog.
U Hrvatskoj ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista za europske izbore mogu biti političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, ili birači. Također, kandidacijsku listu za izbor predstavnika u Europskom parlamentu može samostalno predložiti jedna politička stranka, kao i dvije ili više političkih stranaka.
Nadalje, birači, kao ovlašteni predlagatelji kandidata, mogu predložiti kandidacijske liste temeljem pravovaljanih potpisa birača. Napominje se kako je za pravovaljanost prijedloga kandidacijskih lista potrebno prikupiti minimalno 5.000 potpisa. S druge strane, političke stranke nisu dužne prikupljati potpise birača za predlaganje kandidacijskih lista na izborima za Europski parlament.
Najmanje 6, a maksimalno 96 članova u EP-u po državi
Idući korak je taj da prijedlozi i potpisi za izbor predstavnika u Europskom parlamentu moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora. Naziv predloženih lista koju predlaže skupina birača naziva se jednostavno ‘kandidacijska lista grupe birača’, a nositelj kandidacijske liste te grupe birača je prvi imenovani kandidat na listi.
Odlukom Europskog vijeća od 28. lipnja 2018. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta određeni su kriteriji za sastav Europskog parlamenta, u kojem piše kako broj predstavnika građana Unije ne smije biti veći od 750 (ne računajući predsjednika). Nadalje, navedeno je kako zastupljenost treba biti degresivno proporcionalna, uz minimalan prag od šest članova po državi članici, a ni jednoj državi članici ne smije se dodijeliti više od 96 mjesta.
Države članice s većim brojem stanovnika imaju više zastupničkih mjesta od manjih. Međutim, načelom ‘degresivne proporcionalnosti’ osigurava se da više mjesta po glavi stanovnika otpada na države članice s manjim brojem stanovnika. U aktualnom sazivu Europskog parlamenta, od 2019. do danas, Hrvatska ima ukupno 12 predstavnika.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
