Vrhunske spisateljice o kojima nas škola nije dovoljno naučila

Tijekom srednje škole pročitali smo mnogo lektira i upoznali mnogo autora. Počevši od Homera i Sofokla pa sve do Miroslava Krleže i Ranka Marinkovića. No kada bismo se vratili na početak i popisali sve autore o kojima smo učili primijetili bismo znatan izostanak ženskih imena. Upravo zbog toga odlučila sam napraviti kratki popis poznatih hrvatskih i stranih spisateljica o kojima nas škola, nažalost, nije uspjela dovoljno naučiti.

Julijana Matanović na Festivalu svjetske književnosti 2018. | Foto: Facebook Festival svjetske književnosti

 Ako se malo prisjetimo prvoga razreda srednje škole i antičke grčke književnosti, na um bi nam mogla pasti pjesnikinja Sapfa, prva pjesnikinja o kojoj smo u školi učili. Nakon antike slijedi veliki razmak sve do književnosti 20. stoljeća kada smo, u velikoj žurbi, spomenuli englesku spisateljicu Virginiju Woolf i Vesnu Parun, jednu od najpoznatijih hrvatskih pjesnikinja. No, vjerovali ili ne, one nisu jedine o kojima vrijedi nešto naučiti.

Romantizam – razdoblje osjećajnosti, originalnosti i vrsnih spisateljica

Razdoblje romantizma u književnosti traje otprilike od 1800. do 1830. godine. To je razdoblje obilježeno pesimističnim svjetonazorom, pjesničkom slobodom, osjećajnošću i originalnošću te se smatra prvom modernom književnom epohom i označuje početak moderne književnosti. Najpoznatijim predstavnicima smatraju se George Gordon Byron, Percy Bysshe Shelley, Mihail Jurjevič Ljermontov, Johann Wolfgang von Goethe i Edgar Allan Poe. No romantizam su obilježile i neke nevjerojatne spisateljice – Emily Dickinson, Mary Shelley i sestre Brontë.

Emily Dickinson smatra se jednom od najpoznatijih američkih pjesnikinja. Rođena je 1830. godine, a većinu života provela je u zatvorena u kući održavajući prijateljstva većinom samo pismima. Tijekom života napisala je preko 1000 pjesama, od kojih je velika većina objavljena nakon njezine smrti 1886. godine. Njezine pjesme odlikuju se prepoznatljvim, unikatnim stilom, a dokaz su i nevjerojatnog dara za riječi koji je Emily posjedovala. Godine 1955. objavljena je zbirka The Poems of Emily Dickinson u tri sveska koja sadrži pjesme u izvornom obliku s nestandardnim korištenjem velikih slova i interpunkcije.

Mary Shelley, rođena 1797. godine, bila je engleska književnica i žena pisca Percyja Bysshea Shelleya. Kada je sa svojim suprugom i njihovim prijateljem Lordom Byronom bila na odmoru na Ženevskom jezeru, Byron je zbog kišnog vremena predložio da dane provedu pričajući strašne priče. Upravo je tamo Mary napisala svoj najpoznatiji roman Frankenstein. Iako je Frankenstein nesumnjivo njen rad, mnogi su iz kojekakvih razloga tvrdili da ga je napisala zajedno s mužem iako je Percy zapravo napisao samo prolog prvom izdanju romana.

Sestre Brontë, Charlotte, Emily i Anne, bile su poznate engleske književnice 19. stoljeća. Kao i mnoge autorice toga razdoblja, svoja su prva djela objavljivale pod muškim pseudonimima, no nije trebalo dugo da njihovi radovi privuku pozornost zbog svoje originalnosti. Charlottein roman Jane Eyre prvi je zadobio pozitivne kritike te je, zajedno s Emilynim romanom Orkanski visovi i Anninim romanom Stanarka napuštene kuće, vrlo brzo postao remek-djelo svjetske književnosti. Iako su sestre Brontë umrle vrlo mlade, njihovi se romani do danas smatraju klasicima engleske književnosti.

Književnost 20. stoljeća – vrijeme velikih promjena

Velike promjene koje su se tijekom 20. stoljeća događale u društvu uvelike su utjecale na razvoj tadašnje književnosti. Žene su se počele sve više emancipirati u društvo, a samim time i u književnost. Osim već spomenute Virginije Woolf, dvije žene koje su se posebno istaknule u ovome književnom razdoblju jesu Sylvia Plath i Harper Lee.

Sylvia Plath, rođena 1932. godine, bila je američka pjesnikinja, spisateljica i novelistica. Pjesme je pisala od ranog djetinjstva, a kao učenica često je pobjeđivala na školskim književnim natjecanjima. U svojoj poeziji često se bavi osjećajem samoće, vlastitim unutarnjim svijetom te temama života i smrti. Njezinim najpoznatijim djelima smatraju se pjesnička zbirka Ariel te roman Stakleno zvono.

Američka spisateljica Harper Lee rođena je 1926. godine. Iako je studirala pravo na Sveučilištu Alabama, vrlo se brzo okrenula pisanju, počevši s kratkim pričama o rasnoj nepravdi. Na svom romanu Ubiti pticu rugalicu, pisanom u stilu tzv. južnjačke gotike, radila je više od dvije godine. Taj joj je roman 1961. godine donio Pulitzerovu nagradu, a smatra se modernim klasikom koji je znatno utjecao na pokret za građanska prava američkih crnaca 1960-ih godina. Godine 2015. objavila je svoj drugi roman Idi, postavi stražara, nastavak napisan 55 godina nakon prvijenca.

Hrvatske spisateljice kakvih nema nigdje drugdje

U registraturi film
Žena za koju nebo nije navijalo, a karma je čekala: Laura G. (iz U registraturi)

 

Ovaj članak ne bi bio potpun, a da se u njemu ne spomenu neke od najvećih hrvatskih modernih spisateljica – Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić, Julijana Matanović.

Irena Vrkljan rođena je 1930. godine. Bila je hrvatska pjesnikinja, prozaistica i esejistica poznata kao hrvatska Virginia Woolf. Na hrvatskoj književnoj sceni djeluje već više od pedeset godina, a dopisna je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Književno stvaralaštvo započela je u doba krugovaša poezijom nadrealističke tematike (Krik je samo tišina, Paralele, Stvari već daleke, Doba prijateljstva), a autorica je i mnogih romana kao što su Berlinski rukopis i Dnevnik zaboravljene mladosti. Svojim je velikim književnim donijela trajan doprinos hrvatskoj književnosti i kulturi.

Slavenka Drakulić, rođena 1949. godine, poznata je hrvatska književnica i novinarka koja trenutno živi u Švedskoj. Završila je komparativnu književnost i sociologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a karijeru je započela kao novinarka u novinama Start i Danas, pišući uglavnom o feminističkim temama. Piše na engleskom i hrvatskom, a autorica je brojnih romana od kojih su najpoznatiji Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema i Frida ili o boli. Danas živi u Zagrebu i Stockholmu.

Julijana Matanović, rođena 1959. godine, hrvatska je književnica i sveučilišna profesorica, članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Studirala je jugoslavenske jezike i književnost te diplomirala na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše romane, eseje i pripovijetke, a u književnost ulazi 1997. godine romanom Zašto sam vam lagala koji postaje bestseler. Autorica je intertekstualnog romana Tko se boji lika još, zbirke priča Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka, romana Bilješka o piscu i mnogih drugih djela. Smatra se jednom od najboljih hrvatskih suvremenih književnica, a u njezinim djelima isprepliće se književno-znanstveni i beletristički stil te mnogi autobiografski elementi pisani snažnim emocionalnim stilom i vještim pripovijedanjem.

Iako ove vrhunske spisateljice koje su ovdje navedene još uvijek nisu našle svoje mjesto u hrvatskim školama, njihova će se djela pamtiti još dugo vremena te će možda, jednoga dana, oni koji sastavljaju popise lektira shvatiti da su ova djela zapravo pravi primjeri škole za život, odnosno životnih lekcija koje se u školskim klupama nikada neće moći naučiti.

Odgovori