Pretraga

Video: Nepotrebna obaveza ili moćan alat – treba li ukinuti lektire u školama?

Od prvog razreda osnovne do zadnjeg razreda srednje čitamo lektire. U današnjem vremenu, kada se matura može položiti s kratkim sadržajem i kada knjige ne čitaju ni naši roditelji, postavlja se pitanje jesu li lektire još uvijek potrebne? Popis obaveznih i izbornih lektira mijenjao se kroz godine, no ne i pristup lektirama u nastavi. U novoj epizodi Redakcija podcasta, Ramona, Hrvoje i Marko raspravljaju o tome jesu li lektire potrebne u obliku kojega danas imamo u školstvu.

Marko, Ramona i Hrvoje u novoj su epizodi Redakcija podcasta razgovarali o lektirama

Marko, Ramona i Hrvoje u novoj su epizodi Redakcija podcasta razgovarali o lektirama|foto: srednja.hr

U našoj najnovijoj epizodi Redakcija podcasta, Ramona, Hrvoje i Marko razbijaju mitove o lektirama i otkrivaju zašto su mladi čitatelji ti koji vode u današnjem digitalnom društvu. Prošli su kroz niz zanimljivih tema poput ukidanja obavezne lektire te dali i  savjete kako pomoći mladima da zavole čitati i da lakše čitaju s razumijevanjem. Na pitanje zašto učenici uopće moraju čitati, Marko odgovara da je to pitanje koje bi si država trebala postaviti.

– Mislim da je odgovor vrlo jednostavan, ali je postizanje tog cilja kompleksnije. Trebamo tijekom školovanja naučiti učenike kako da čitaju i da zavole čitati. Mislim da su ta dva cilja, čitanje s razumijevanjem i da vole čitati da, u trenutku kada im to više neće biti prisilno nametnuto, učenici nastave čitati samostalno. Kako to napraviti je pitanje za debatu od sat vremena. Treba li ići s prisilnom metodom, s individualiziranim pristupom gdje profesor prepoznaje da neki učenik nije za Ilijadu ili neki povijesni roman pa će dati nešto drugo, što opet zahtjeva dodatni angažman profesora. Teško je za profesora to napraviti, ali država, škola, institucije, profesori, svi uključeni bi trebali mjeriti te ciljeve. Ako možemo mjeriti neki cilj ili rezultate, možemo vidjeti koliko smo uspješni u tome da vidimo funkcionira li ta metoda. Imamo li zbog toga porast u čitanju od 15 posto ili je 15 posto ljudi manje čitalo s takvim slobodnim pristupom. Postoje različita rješenja, ali ona se moraju mjeriti, rekao je Marko.

Važnost čitanja s razumijevanjem

Hrvoje se nadovezao na to rekavši da je čitanje s razumijevanjem prilično problematično za učenike.

– Sjećam se da smo od 1. do 4. razreda osnovne škole imali jednom mjesečno ispit pod nazivom Čitanje s razumijevanjem, gdje bismo dobili tekst i 15 pitanja. Znao sam zapeti na tim pitanjima jer baš moraš razumjeti o čemu je riječ, a najviše me zanimalo zašto nikad nismo imali vježbu o tome, nego odmah test. Nikad nam učiteljica nije na primjeru nekog teksta pojasnila tekst, razgovarala o tome na što moramo obratiti pažnju. Mislim da se ne vježba dovoljno čitanje s razumijevanjem u školama i da bi se trebalo to češće prakticirati sa svim lektirama, pogotovo s nekim teškim i starim lektirama, kazao je Hrvoje.

Izdvojeni članak
srce od stranica knjige

Ovo su najnesretnije ljubavne priče iz lektira: Jednog lika djevojka je ostavila zbog njegovog oca

‘Danas jedino mladi i čitaju’

Govoreći o nekim sveprisutnim problemima u našem obrazovnom sustavu, Marko ističe kako izuzev promjene popisa lektira nakon 25 godina, nemamo ništa relevantno na temelju čega bismo mogli reći da je nešto donijelo pozitivne, negativne ili jednake promjene u obrazovnom sustavu. To je konstantan problem sa sustavom jer se nerijetko tapka u mraku. Povrh svega, suočeni smo s ozbiljnom floskulom u društvu, a to je da danas mladi više ne čitaju, pogotovo u odnosu na prije, s čime se Marko ne slaže i ističe kako smatra da danas jedino mladi i čitaju.

– Kada se gleda cijela populacija, danas se u knjižnicama najčešće mogu vidjeti mladi jer imaju obavezne lektire i slično. S druge strane, kada osoba krene raditi, događa se značajan pad u aktivnostima koje su do nedavno bile normalne. U ovom informacijskom dobu u kojem živimo, najbolji alat kojeg možemo imati je upravo čitanje s razumijevanjem, kontekstualizirati i povezivati stvari, a knjiga, po meni, nudi točno to. Nudi nam mogućnost da naučimo to, iako treba naglasiti da nije knjiga jedini alat pomoću kojeg to možemo dobiti. Može biti i medij, kada ih čitamo redovito, ali knjiga svakako pomaže u tome, zaključuje Marko.

Cijelu epizodu Redakcija podcasta o lektirama i treba li ih ukinuti možete pogledati na našem YouTube kanalu ili poslušati na Spotifyu.