U 2023. na ispit iz Hrvatskog stiže jedna od najvećih promjena otkad je uvedena državna matura
Osim što bi od iduće godine pozitivna ocjena na oba djela ispita iz Hrvatskog – i testu i eseju – mogla biti uvjet za prolazak ispita, taj predmet doživjet će još jednu veliku izmjenu. Naime, učenici koji će maturu polagati 2023. više neće moći birati višu ili osnovnu razinu ispita iz Hrvatskog, nego će svi polagati isti, jedinstveni ispit.
foto|srednja.hr
Učenici koji su sada u trećem razredu srednjih škola i maturu će polagati 2023. godine neće moći birati hoće li pisati višu ili osnovnu razinu ispita mature iz Hrvatskog jezika. Iduće godine, naime, neće postojati dvije razine ispita, nego će svi pristupnici koji izlaze na maturu polagati isti ispit.
Ravnatelj NCVVO-a: ‘Dio učenika koji prijavljuje osnovnu razinu ispitu pristupa nedovoljno ozbiljno’
Oko te, svakako jedne od većih izmjena otkada je uvedena državna matura, čuli smo se s Vinkom Filipovićem, ravnateljem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji odmah uvodno ističe kako će se ispitom iz Hrvatskog jezika ispitivat će se razine postignuća pristupnika usklađene s ciljevima predmetnoga Kurikuluma za osnovne škole i gimnazije.
Navodi i da su ispiti državne mature obvezni samo za učenike koji završavaju srednjoškolsko obrazovanje po gimnazijskom programu, a ujedno služe i kao kriterij za upis na fakultet.
– Dosadašnja iskustva provedbe ispita na osnovnoj i višoj razini ne idu u prilog opravdanosti postojanja istih s obzirom na porast broja pristupnika iz gimnazijskih programa na osnovnoj razini i porast broja pristupnika iz strukovnih programa na višoj razini. Dio učenika koji prijavljuje osnovnu razinu ispitu pristupa nedovoljno ozbiljno i često ga ne uspije položiti. Tome, posebno posljednjih godina, svjedoče prazni listovi za školski esej i trend njihovoga porasta. No, glavni razlog jest taj da se ispitom na jednoj razini postiže izraženija jedinstvenost kriterija s obzirom na prirodu vrednovanih postignuća kao što su, primjerice ovladanost jezičnim djelatnostima čitanja i pisanja, komunikacijska kompetencija ili razumijevanje i tumačenje tekstova. Dosadašnja je razlika između osnovne i više razine temeljena isključivo na razlici u sadržaju ispitivanja i, u vrlo maloj mjeri, kompleksnosti zadataka, kaže Filipović.
Dodaje i da su u NCVVO-u svjesni razlika u izvođenju nastave u gimnazijama i strukovnim školama, no ističu ‘da su za uspjeh na ispitu ključni motivacija i želja za nastavkom školovanja.’
– Za ‘spajanje’ razina ispita iz Hrvatskoga jezika postoji vrlo snažna podrška kroatističke struke. No, tu se ne radi samo o kroatističkoj struci, već i o općim principima učenja i vrednovanja znanja iz materinskih jezika. Tome svjedoči činjenica da druge europske zemlje na završnim ispitima nemaju razine iz svojih materinskih jezika, naglašava ravnatelj NCVVO-a.
Za 2023. nema spajanja razina na Matematici i stranom jeziku
Uz Hrvatski, na državnoj maturi učenici obavezno polažu i Matematiku te strani jezik. No, na tim predmetima u 2023. još uvijek će se prilikom prijave moći odabrati A ili B razina.
– Situacija je drugačija u učenju, poučavanju i vrednovanju stranih jezika. Tako je na razini Europe razvijen tzv. Zajednički europski referentni okvir za jezike (ZEROJ, eng. CEFRL) koji je, pored predmetnih kurikuluma, jedna od osnova za izradu ispita iz stranih jezika na državnoj maturi. Prema ZEROJ-u moguće je napraviti jasne razlike u razinama znanja u stranome jeziku. Stoga je postojanje razina na ispitima državne mature opravdano i u ovom trenutku ne razmatra se objedinjavanje razina. Učenje, poučavanje i vrednovanje matematike moguće je razdvojiti prema razinama. U tom su pogledu iskustva europskih zemalja različita iako većina zemalja ima jedinstveni završni ispit. Cilj je ovakvoga pristupa osigurati da svi učenici koji ulaze u tercijarni sustav obrazovanja imaju temeljne matematičke kompetencije koje su potrebne za rad i snalaženje u društvima visoke tehnološke razvijenosti, kaže nam Filipović.
I trećaši će imati probnu maturu
Ove godine trećaši će pisati probne ispite slične onome koji će se pisati iduće godine. U NCVVO-u smatraju da će on pružiti puno korisnih informacija za oblikovanje i donošenje odluka vezanih za potencijalno ‘spajanje’ razina ispita.
– Upravo je cilj probnih ispita u trećim razredima da se učenici na vrijeme upoznaju s promjenama u ispitima. Promjene su u ispitima za četvrte razrede manje jer ove godine na državnu maturu dolazi generacija koja se u poučavanje i učenje prema predmetnim kurikulumima uključila u trećem razredu. Puna primjena predmetnih kurikuluma na ispite državne mature dogodit će se iduće godine. Stoga se učenicima trećih razreda daje mogućnost da se na vrijeme upoznaju s novinama u ispitima, ističe Filipović.
Što je s ocjenjivanjem eseja i testa iz Hrvatskog?
Pravilnik o provedbi mature nedavno je izmijenjen u dijelu koji se odnosi na ocjenjivanje ispita koji se sastoji od više dijelova. Konkretno, ispit se smatra položenim ako su položeni svi njegovi dijelovi. Time, u teoriji, ponovno može biti donesena odluka da uvjet za prolazak ispita iz Hrvatskog mora biti pozitivna ocjena na oba dijela ispita – i eseju i testu iz jezika i književnosti.
Ravnatelja NCVVO-a pitali smo hoće li u 2023. i ta promjena zaživjeti na ispitu iz Hrvatskog.
– Vraćanje minimalnih pragova postignuća za pojedine dijelove ispita je u proceduri. Čvrsto vjerujemo da će se u školskoj godini 2022./23. ispiti državne mature polagati sukladno izmijenjenom Pravilniku u dijelu koji propisuje kriterije prolaznosti. To je vrlo bitno pravilo, a odnosi se na osiguranje zadovoljenja metrijskih karakteristika ispita (valjanost, pouzdanost, objektivnost i dr.), kaže nam Filipović.
Dodaje i kako sve izmjene koje će se dogoditi na ispitima državne mature u školskoj godini 2022./2023. proizlaze iz potrebe da se ispiti usklade s predmetnim kurikulumima.
– Prema tome, tu ne bi smjelo biti prevelikih iznenađenja jer su se učenici s predmetnim kurikulumima susreli u nastavnome procesu. Dodatno, Centar će im kroz probne ispite omogućiti da vide kako će se odgojno-obrazovni ishodi iz kurikuluma ispitivati u ispitima državne mature, ističe Filipović.
Četvrtaši do 20. prosinca prijavljuju probnu maturu
Ovogodišnji maturanti već znaju što ih očekuje ove godine, ispitni katalozi dijelom sastavljeni prema novim kurikulumima već su objavljeni. Četvrtaši će od 15. ožujka do 15. travnja 2022. pisati i probnu maturu, za koju su prijave, kao i za redovnu, već u tijeku.
– Ispiti probne mature mogu se kroz sustav Postani student prijavljivati do 20. prosinca 2021. Naknadne prijave u sustavu nakon toga više neće biti moguće. Učenici koji se nisu na vrijeme prijavili moći će se javiti svome ispitnome koordinatoru. Međutim, u tome slučaju oni neće dobiti zapakirani ispit nego će im škola, ovisno o svojim mogućnostima, pripremiti ispit, kaže za kraj Filipović.
Napomenimo za kraj kako ispite koje će pisati na redovnoj maturi učenici mogu prijavljivati do 15. veljače, dok 1. veljače 2021. započinju prijave studijskih programa.
Sudjelujte u anketi:
Za sve pristupnike mature ili one koji će se na upisima ponovno okušati u 2022., pokrenuli smo novu Facebook stranicu Maturanti 2022. Ondje i u Facebook grupi Maturanti 2021./2022. možete pratiti sve novosti vezane uz maturu u idućoj godini, kao i upise na fakultete. Pitanja s prijašnjih matura možete rješavati u sustavu kvizovi.srednja.hr te tako provjeriti jeste li spremni za nadolazeće ispite
