Burna rasprava oko novog školskog kalendara, dva datuma mnogima su trn u oku
Iduća nastavna godina trebala bi započeti kasnije i završiti ranije nego što to predlaže Ministarstvo obrazovanja – smatraju to brojni sudionici javne rasprave oko školskog kalendara. Ističu da je kalendarom ionako propisan veći broj radnih dana od zakonskog minimuma. Nekima se ne sviđaju i dvodijelni zimski praznici, a i ove godine ima prijedloga da Dan učitelja bude neradni dan.
Foto: srednja.hr
Sredinom ožujka u javnu je raspravu pušten prijedlog školskog kalendara za iduću, školsku godinu 2024./2025. Ministarstvo predlaže da nastava započne 2. rujna 2024. godine i završi 18. lipnja 2025. godine. I iduće će se godine zimski praznici odvijati u dva dijela.
Mnogima se ne sviđaju datumi početka i završetka nastavne godine
Iako je javna rasprava oko rasporeda nastave i praznika za nadolazeću godinu otvorena do 13. svibnja, već su u proteklih desetak dana mnogi izrazili nezadovoljstvo prijedlogom. Najviše je zamjerki oko datuma početka nastavne godine i datuma njenog završetka.
– Skratite praznike kroz školsku godinu, kakvi jesenski praznici i proljetni praznici koji traju tjedan i pol?! Ovim prijedlogom kalendara rada škola bi imala 184 radna dana, a to je devet radnih dana više od propisanog minimuma pa postoji prostor da nova nastavna godina počne 9. rujna 2024., a da nastavna godina završi zaključno s 13. lipnja 2025. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao najjužnijoj županiji je prevruće i naša škola nema klimu, djeca nam padaju u nesvijest od vrućina, napisala je u javnoj raspravi Zorica Tomović.
Ivana Miletić, pak, u javnoj raspravi ističe stav da ovakav prijedlog kalendara ‘stavlja u izuzetno nepovoljan položaj učenike i radnike u školama u županijama u kojima se mnoštvo stanovnika izravno i neizravno bavi turističkom djelatnošću’.
– Ovako rani početak školske godine će mnoge ostaviti bez potrebne radne snage, a srednjoškolce bez prihoda koji su prijeko potrebni obiteljima u današnje vrijeme. Naime, stvara se domino efekt s negativnim reperkusijama da bi se otvorio put jesenskim praznicima koji su apsolutno nepotrebni. Mišljenja sam da bi se trebala sagledati šira slika koja bi više odgovarala situaciji u državi u kojoj je udio prihoda od turizma u BDP-u najveći u Europskoj uniji, navela je i dodala da su problem i nesnosne vrućine u javnom prijevozu, kao neopremljenost učionica klimama.
Neki imaju zamjerke i na dvodijelne zimske praznike
U 2019. godini Ministarstvo je imalo ideju da županije same odabiru između četiri opcije kalendara, a tada su uvedeni i kratki jesenski praznici te mogućnost provođenja zimskih u dva dijela. Od prve opcije se odustalo, a u kasnijim se godinama ustalilo pravilo da se zimski praznici provode u dva dijela. Neki i danas imaju zamjerku na to.
– Ne slažem se sa razdvajanjem zimskog odmora u dva dijela. Početkom siječnja je veći broj učenika bolestan u odnosu na kraj veljače, a također dio učenika svejedno ide na odmor sa roditeljima pa se radi manjim opsegom nego inače kad bi svi učenici bili na broju jer se mora kasnije sve ponovno obraditi. A također bi se i učenici i nastavnici mogli stvarno odmoriti i pripremiti za novo polugodište. S druge strane, u drugom polugodištu se pišu NI, učenici idu na izlete te se uz ‘praznike’ u veljači i u travnju (Uskrs) gubi kontinuitet u radu i učenju. Stoga predlažem da zimski odmor učenika traje od 23. prosinca do 10. siječnja, navela je u javnoj raspravi Ljerka Jareb.
Petak prije Dana učitelja trebao bi biti bez nastave?
Prilikom javne rasprave oko ovogodišnjeg kalendara nekolicina je nastavnika navela da bi i Dan učitelja trebao biti nenastavni dan. Ove godine on je u subotu, a Josip Matković u javnoj je raspravi, među ostalim, napisao da bi onda petak prije po njemu trebao biti nenastavni.
– I ove godine kao i nekoliko zadnjih godina, ponavljam prijedlog da 5. listopada bude nenastavni dan jer je to Svjetski dan učitelja. Pokažite barem deklarativno da poštujete zaposlene u školama. Kako ove godine 5.10. pada u subotu, nenastavni dan trebao bi biti 4.10. Svaki put ste mi odgovorili da svaka škola može u godišnjem planu i programu planirati nenastavne dane, ali činjenica je da se to ne događa, osim u manjem broju škola. Štoviše, u nekim se školama ravnatelji uopće ne sjete toga dana i ne čestitaju ga, a kamoli što drugo, naveo je Matković.
No, valja istaknuti kako ipak nisu svi nezadovoljni predloženim kalendarom.
– Ja sam učiteljica razredne nastave. Kalendar nove školske godine je u redu. Nismo od šećera i nećemo se rastopit, još nisu velike vrućine. Uostalom imamo klime, vrata, prozore… u školama je ‘vruće’, a na plažama 35, napisala je Jadranka Plašć.
Javnoj raspravi oko školskog kalendara za 2024./2025. možete se priključiti do 13. travnja na ovoj poveznici. Očekivana objava izvješća s prihvaćenim i neprihvaćenim sugestijama je 13. svibnja.
