Genijalni učenici osječke gimnazije ispred škole dobivaju biste: Osim ako taj genij nije Srbin

Treća osječka gimnazija je jedna od rijetkih u svijetu koja se može pohvaliti dvojicom Nobelovaca i s čak 37 akademika, a inače krasna praksa koju imaju, a to je postavljanje bisti svojim genijalnim đacima ispred škole, zasjenjena je jednom bizarnom odlukom i okolnošću. Naime, znanstvenik svjetskog glasa Milutin Milanković, po kojemu su zbog doprinosa astronomiji nazvani krateri na Marsu i Mjesecu i koji je također pohađao spomenutu osječku školu, svoju bistu neće dobiti iz vrlo konkretnog razloga – Srbin je.

foto: Facebook

Kako piše Telegram stjecajem okolnosti, dvojici znamenitih učenika osječke Gimnazije, Miji Kišpatiću, prirodoslovcu i akademiku, te Milutinu Milankoviću, geofizičaru i astronomu, znanstveniku svjetskog glasa, bit će ovoga tjedna, u razmaku od samo tri dana, iskazane počasti.

125 godina postojanja gimnazije dvaju hrvatskih nobelovaca

Prvom, Kišpatiću, 15. prosinca bit će postavljena bista u Rondelu učenika gimnazija u Osijeku, u Perivoju hrvatskih velikana, malom parku ispred slavne osječke srednje škole. Drugom, Milankoviću, u njegovu rodnom, Dalju, nadomak Osijeka, 12. prosinca bit će upriličen znanstveni skup prigodom 60. obljetnice njegove smrti.

No, za razliku od Kišpatića, koji će kroz dakle par dana dobiti bistu te Nobelovaca Ružičke i Preloga, koji ju  ponavljamo prema krasnom običaju već imaju u parku ispred svoje škole, skup u udaljenom Dalju, sve je što će dobiti ionako ignorirani znanstvenik u domaćoj akademskoj zajednici, poznat po Milankovićevim ciklusima.

Bar dok o tome odlučuje Družba Braća Hrvatskoga Zmaja, koja je zaslužna što će od subote, uz Ružičku, Preloga i Strossmayera (čije ime nosi i osječko Sveučilište), u Rondelu učenika gimnazija u Osijeku biti i bista Mije Kišpatića, piše dalje Telegram.

Doduše, odgovor na to pitanje koje su zatražili od profesora emeritusa Antuna Tucaka, predsjednika Organizacijskog odbora Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, čijom zaslugom, uz već postojeće skulpture, u Rondel učenika osječke Gimnazije, u subotu stiže i Kišpatićeva bista, nije tako eksplicitan. U odgovoru na upit, Tucak je odgovorio kako je prema statutu Družbe vidljivo kome se podižu spomenici, spomen biste i spomen-ploče.

– Na temelju tog Statuta Družbe, kaže Tucak ”podignute su spomen biste biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički, Vladimiru Prelogu i sada akademiku Miji Kišpatiću”.

U članku 5. statuta Družbe u drugom stavku stoji više nego jasan odgovor.

Svrha Družbe je, među ostalim, stoji u navedenom članku statuta ”proučavanje povijesti hrvatskoga naroda, njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite i zaslužne Hrvate, kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskoj umjetnosti, znanosti i kulturi te na povijesne zasluge hrvatskoga naroda u obrani kršćanstva”.

S obzirom da Milutin Milanković nije Hrvat, već Srbin, neovisno što se rodio u Hrvatskoj i što je u Hrvatskoj njegov grob (u Dalju, gdje pokopan 1958.), neovisno o tome što je pohađao osječku Gimnaziju i bio dopisni član JAZU-a (od 1925.), za njega neće biti mjesta u perivoju slavnih učenika poznate osječke Gimnazije.

Valja samo napomenuti da u Družbi nisu drugim slavnim učenicima tako pedantno prebrojavali krvna zrnca. Naime, biskup Strossmayer porijeklom je iz njemačke vojničke obitelji, a bio je i promicatelj jugoslavenstva. Otac rođenog Vukovarca Lavoslava Ružičke pak, imao je češke i hrvatske krvi, a majka hrvatske i njemačke. Djevojačko prezime majke Vladimira Preloga (rođenog u Sarajevu) je Cettolo, što, nimalo ne zvuči kao hrvatsko prezime.

Odgovori