Imaju li smisla domaće zadaće? Čak 40 posto učenika gotovo ih uvijek prepisuje
Dio studije ‘O učenju 2014’ koju je proveo Institut za društvena istraživanja posvetio se domaćim zadaćama i tome pišu li ih ili samo prepisuju hrvatski učenici.
Svrha domaće zadaće upravo je priprema za školu, ponavljanje i uvježbavanje naučenog, no dobrom dijelu hrvatskih učenika taj dio nije toliko bitan. Pokazalo je to istraživanje Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja, koji su između ostalog istražili koliko su hrvatski školarci samostalni u pisanju domaćih zadaća.
Domaće zadaće i lektire većina piše u zadnji čas
Postavljena pitanja o domaćoj zadaći odnosila su se na vrijeme pisanja i samostalnost u pisanju domaćih zadaća učenika osmih razreda. Vrijeme pisanja je važno jer ukazuje na redovitost i pravovremenost u ispunjavanju obveza, a samostalnost je posebice važna jer se domaćim zadaćama pokušava osigurati samostalnost pojedinca u ispunjavanju zadataka izvan školskog okruženja.
Rezultati su pokazali da gotovo 60 posto učenika osmih razreda zadaće, lektire i slično gotovo uvijek piše u zadnji čas.
Institut za društvena istraživanja
Gotovo polovina učenika gotovo uvijek prepisuje zadaće od kolega
Učenici nisu ni samostalni kada se radi o izvršavanju ove obaveze. Manje od petine učenike kazalo je kako ‘gotovo nikada’ ne prepisuje domaće zadaće. Ipak, gotovo 40 posto njih zadaću prepisuje ‘često’ i ‘gotovo uvijek’, a pritom treba naglasiti da dječaci to čine češće nego djevojčice.
Institut za društvena istraživanja
Koji je zapravo smisao domaćih zadaća
Veću samostalnost kod pisanja zadaća pokazuju učenici višeg obrazovnog postignuća, što je i logično. U kategorijama nižeg obrazovnog postignuća više od polovice učenika iskazuje da često ili gotovo uvijek prepisuje domaće zadaće.
Upravo ovi podaci pokazuju kako je opravdano zapitati se koji je smisao i svrha domaćih zadaća u ovakvom obliku, pogotovo kada je učitelji ne pregledavaju redovito, zaključili su autori studije.
