Intervju s diplomiranim informatologom: Idem u Kanadu radit na bauštelu, jer je život prekratak za životarenje

Pročitajte intervju s tek diplomiranim informatologom koji je trbuhom za kruhom odlučio otići prema Kanadi i raditi kao NKV. Ovom prilikom nam je otkrio zašto je donio takvu odluku, kako se pripremao za tako veliki životni korak te na kraju dao nekoliko savjeta svima koji žele krenuti njegovim putem.

Srednjoškolka koja sanja o poslu u Kanadi

Naš današnji sugovornik zove se Marko. Marko je sasvim običan dečko, ima djevojku, diplomirao je informatologiju u Zagrebu. Njegova priča, nažalost, također je sasvim obična priča jedne mlade osobe iz Hrvatske. Naime, on je samo jedan od tisuća mladih koji planiraju, u potrazi za poslom i zaradom, napustiti Hrvatsku.

Rijetke su mlade osobe koje barem jednom ne pomisle da svoju sreću okušaju negdje drugdje. O odlasku i ne odlasku gotovo svatko ima neki svoj stav. Mi smo popričali s Markom koji nam je otkrio svoje planove za odlazak u daleku Kanadu, razloge zbog kojih planira otići i pokoji koristan savjet za one koji razmišljaju slično kao i naš sugovornik.

Mario Derossi (23) je najmlađi nositelj liste na izborima, studira pravo, govori pet jezika i još mnogo toga

S: Završio fakultet informatologije, zar u Hrvatskoj za informatologe nema posla?

S obzirom da je u Hrvatskoj informatologija relativno nova struka, poslodavci jednostavno ne znaju o čemu se radi i koja je funkcija takvih zaposlenika. Gdje god bih se javio uvijek bi me pitali što ja to zapravo znam raditi. Nakon što bih rekao da se bavim bazama podataka, organizacijom podataka, edukacijom zaposlenika itd. sugovornici bi uglavnom ostali zbunjeni jer im nije jasno je li to informatika ili knjižničarstvo ili šta već. Razgovor većinom završava pitanjem „ A zašto ne bih zaposlio nekoga tko je završio FER ?“.

Zanimljiv je to fakultet na kojem se može puno toga naučiti, ali tržište još nije spremno za tu novu struku. Nemamo dovoljno velika poduzeća u kojima bi mogao raditi.
Mislim da bi puno više znao i da bi lakše došao do posla da sam završio neki smjer na FER-u, jer kod nas je još uvijek radnik na računalu samo onaj koji zna programirati i to je to. Ostalo zna tajnica.

S: Zašto si se baš odlučio za Kanadu?

Kanada mi je prvi izbor jer znam engleski. Njemački nisam nikada učio, tako da Austrija, Njemačka i Švicarska automatski otpadaju. U Englesku ne želim jer je vrijeme bljutavo, SAD-a se bojim, dok je u Australiji pakleno vruće. Kanada mi je nekako savršena, klimatski, ekonomski, socijalno i politički.

Veliki faktor je da tamo imam rodbinu i prijatelje, tako da je opet lakše i sigurnije ukoliko dođe do nekih nepredviđenih problema.
Svakako mi najveći plus njihova ekonomija. To je ogromna zemlja prepuna nafte, plina i ruda gdje je nezaposlenost svega sedam posto.

Hrvati napravili edukativnu aplikaciju koju već koristi 2 milijuna ljudi

S: Imaš li već dogovoren posao u Kanadi, kako si ga tražio, i je li ga teško pronaći?

Za odlazak u Kanadu se pripremam već 2 mjeseca, i nadam se da ću uskoro dobiti ponudu za posao. Posao realno nije teško naći, samo se mora imati radnog iskustva. Ja sam na svu sreću nekoliko godina radio na baušteli, pa sam stekao poprilično znanje i iskustvo tako da sam „poželjan“ radnik. Ne trebam ja njima s diplomom i praznom radnom knjižicom, takve imaju i sami.

Prvo moram raditi neko vrijeme na baušteli, te uz rad volontirati s fakultetom kako bi stekao radno iskustvo. Tek onda mogu očekivati zaposlenje u struci, prije ne, jer me niti žele, niti smiju zaposliti bez radnog iskustva. Zapravo, postoji još jedna solucija za ljude koji nemaju radnog iskustva, a to je rad u šumi ili na vađenju nafte. Ali to zaista nikome ne bih preporučio.

Dva magisterija i četiri dekanove nagrade nedovoljne za posao u Hrvatskoj

Zanimljivo je da ću kao „bauštelac“, barem u početku, zarađivati više nego s diplomom. Evo recimo kako pripadam skupini „Plasterers, drywall installers and finishers and lathers“ početna plaća mi je 25 dolara po satu, dok bi kao „Information systems analysts and consultants“ krenuo sa 15 po satu, što opet nakon par godina može biti daleko više od 100 dolara po satu.

S: A kakva je situacija u Hrvatskoj?

Pa recimo ono što se kod njih dobije po satu, kod nas se dobije po danu. S time da oni uglavnom rade preko 8 sati, uglavnom 10. Kako sam se u Hrvatskoj prijavio na već nebrojeno mnogo natječaja, znam iz iskustva, ali i iz priča, da posao u pravilu dobivaju oni s vezom, novcem ili iskustvom. Preostaje mi raditi za 1600 smiješnih kuna i onda se nadati da ću se nekome možda svidjeti da me ostave. Ma nema šanse, mislim da je život prekratak da bi ga potratio na životarenje i rad za kikiriki.

Hrabar potez: Mladić svaki tjedan ima novi posao

S: Znaš li kakvi su u Kanadi uvjeti rada za jednog mladog Europljanina?

Pa Kanađani u pravilu jako dobro prihvaćaju strance jer oni već desetljećima zapošljavaju strane radnike za „slabo“ plaćene i teške poslove, dok svoje državljane stavljaju na bolje pozicije. Znači, ili moraš raditi niže poslove, ili moraš biti netko tko je dr.mr.sc.ing. direktor svemira pa da te oni pozovu.

Uvjeti rada su odlični, koliko čujem, a i plaća je redovita i više nego dovoljna za život. Čista suprotnost Hrvatskoj. Plaća dolazi tjedno, dvotjedno ili mjesečno, dok je godišnja plaća ili satnica istaknuta na oglasu za posao. Tako da se odmah zna koji je minimum, a koji je maksimum. I to nije razlika u nekoliko dolara po satu, razlika je zaista ogromna. U tome i je ljepota rada u Kanadi – možeš napredovati!
Njih tamo ne zanima diploma, to je samo papir. Njih zanimaju vještine, uspjesi i sposobnost učenja.

Nisu rijetki slučajevi da NKV radnik bude poslovođa. Svaka vještina se može i mora certificirati. Ako ja znam postavljati „rigips“ ploče, to moram certificirati, iako to nikada nisam organizirano učio. Nakon što dobijem certifikat, ja sam postavljač suhe gradnje, kao i netko tko je završio tu srednju školu. Iako i on mora dobiti taj certifikat, koji je neka vrsta majstorskog ispita.

Intervju: Tinejdžeru s Plitvica nakon pronalaska sigurnosnih pogreški na Facebooku i Googleu nude posao sa svih strana

S: Namjeravaš li se vratiti u Hrvatsku ili možda, ako sve prođe kako si zamislio, ostati raditi u Kanadi?

Mislim, u Hrvatskoj je uvijek bilo loše i uvijek će biti loše. Ono nešto malo proizvodnje što smo imali razno razni krugovi polako guše, poljoprivreda postupno prelazi u ruke velikih korporacija i stranaca, dok je jedina svjetla točka turizam. A moja struka baš i nema mjesta u turizmu. I čime da se onda bavim? Hrvatska je plaža Europe, dok je Kanada izvor prirodnih resursa i industrijska sila SAD-a. Mislim da će mi tamo biti svjetlija budućnost.

Nadam se da ću uspjeti otići u Kanadu, a nakon što uvedem i curu, mislim da je onda to to. Ona ovdje ima posao i na neki način osiguranu budućnost, ali ja baš i nemam. Zbog toga sam presretan i puno mi je lakše sada kada znam da ovaj veliki korak radim za nas dvoje, a ne samo za sebe. Konačno sam „muško“ u vezi.

Osječki trojac opet u lovu na Googleovu nagradu

S: Imaš li kakav koristan savjet za mlade ljude koji planiraju svoju sreću potražiti u dalekoj Kanadi?

Ukoliko planirate otići raditi u neku stranu zemlju, ne mora to biti Kanada, uvijek je potrebno dobro se pripremiti. To znači osigurati novce za putovanje, ovisno o načinu odlaska, za Kanadu je to od 7 000 do 12 000 dolara po osobi. Nakon toga je potrebno stupiti u kontakt sa poznanicima, rodbinom, prijateljima, neprijateljima, odnosno sa kime god u toj stranoj zemlji i raspitati se o uvjetima života, rada, zaposlenja, zatražiti savjete, pomoć. Preporučljivo je učlaniti se i u neku od face grupa posvećenih odlasku u Kanadu.

Zatim je potrebno proučiti cijelu zemlju i odlučiti se za naj lokaciju. Ona obično ovisi o raspoloživosti posla. To svatko mora za sebe istražiti, jer ne vrijedi doći nepripremljen i onda potrošiti novce, vrijeme i šansu za preseljenje. Nakon toga odaberite model odlaska, jel ima ih nekoliko i jako se razlikuju. To možete saznati na cic.gc.ca
Tek nakon toga kreće pisanje CV-a i Cover Lettera, što je mala znanost za razliku od naših životopisa i molbi za posao. Potražite na netu savjete i primjere i krenite u pisanje. Za to je potrebno nekoliko dana.

Nakon što dobijete posao, onda pakirate gaće, čarape i idete, iako ni turistički odlazak i traženje posla na licu mjesta nije loša ideja, ali je svakako najskuplja i najnesigurnija.
I za kraj možda i najvažnije, ukoliko nosite laptop, stavite linux na njega ili original operativni sustav. Maknite sve filmove, glazbu i programe koji su piratski, jer carinici ponekad znaju pregledavati podatke na laptopu pa bude ozbiljnih problema zbog kršenja autorskih prava!

Odgovori