Iz inženjerke elektrotehnike prekvalificirala se u slastičarku: Raste broj visokoobrazovanih koji mijenjaju zanimanje

Neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada problem je s kojim se Hrvatska suočava godinama. No, zanimanje za koje smo se školovali ne mora biti i ono čime ćemo se baviti do kraja života. Što iz nužde, što iz interesa i znatiželje oko tisuću osoba u 2018. upisalo je prekvalifikaciju na Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Među uočljivim podacima onaj je da raste broja osoba visoke stručne spreme koje se odlučuju na prekvalifikaciju u zanimanja poput kuhara i slastičara. Jedna od takvih je i mlada inženjerka elektrotehnike koja se zbog ljubavi prema slastičarstvu odlučila prekvalificirati u to zanimanje. I zbog toga nimalo nije požalila.

Polaznici Pučkog otovrenog učilišta Zagreb| autor fotografije: Mirko Janković

Još kao mala djevojčica, Suzana Kvesić rado je skupljala recepte i knjige o kolačima, pripremala kolače i maštala da će jednoga dana imati svoju malu slastičarnu. Slastičarstvo je, kaže, zapravo oduvijek bila njena velika ljubav. Od svoga sna nije odustala, ali je od nje, odlikašice i učenice generacije bilo očekivano da upiše fakultet. Rijetko se zapravo uopće dogodi da izvrstan đak upiše trogodišnju strukovnu školu.

– U tom trenutku mi se elektrotehnika učinila nešto što bi moglo biti za mene. Zahtjeva preciznost, kreativnost, usredotočenost, inovativnost i još ka tome neočekivanost, jer budimo realni, jako mali broj žena se odluči za takvo zanimanje. Sve to je bilo ono zbog čega sam se odlučila za to zanimanje. Naravno, i za vrijeme studiranja sam pekla kolače za sve oko sebe, educirala se, kupovala kuharice, pa čak i radila kao studentica u jednoj slastičarnici u Zagrebu i potajno maštala da će doći dan kad ću se tim baviti samo… još nije pravo vrijeme. Po završetku faksa zaposlila sam se kao inženjerka elektrotehnike. Godine su prolazile i zapravo su svi zaboravili onu djevojčicu sa snovima, a i ja sam je se sve rjeđe sjećala, priča nam Suzana.

Prekvalifikacija kao odskočna daska

HZZ otkriva koja su zanimanja tražena u Hrvatskoj, a za koja bi trebalo smanjiti upisne kvote

Sreću, volju i zadovoljstvo na poslu koji je radila nije osjećala. A onda je u jednom trenutku spoznala da život ne treba olako shvaćati nego ga živjeti. Sve više se posvećivala izradi slastica i napokon je odlučila napraviti preokret u životu i posvetiti se onome što voli.

– Upisala sam školu za slastičarku, posjećivala razne radionice i edukacije i napokon postala profesionalna slastičarka, kaže Suzana.

Bilo je tu šoka, nevjerice i čuđenja, ali je ona odlučila ustrajati i slijediti svoj san jer za nju slastičarstvo nije samo posao, nego Suzana slastičarstvo živi.

– Zapravo, prekvalifikacija je za mene bila samo odskočna daska i pomogla mi da lakše uđem u profesionalne slastičarske vode. Za početak, da bi vas netko shvatio ozbiljno prije nego upozna vaš rad i trud, lakše se prezentirati s diplomom, nego bez nje. Međutim, ja sam imala veliku sreću što sam učila od velikih kuhara i to mi je jako pomoglo u budućoj karijeri. A upravo one osobine koje su mi bile potrebne prilikom upisivanja elektrotehnike su osobine koje bi trebao imati svaki dobar slastičar, otkriva Suzana.

Suzana Kvesić|autor fotografije: Mirko Janković

Raste broj osoba koje se odlučuju na prekvalifikaciju

Prošle kalendarske godine oko 1.000 je osoba upisalo upisali neki od programa prekvalifikacije u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb (POU Zagreb). Usporedbe radi, u 2015. prekvalifikaciju je ondje pohađala 681 osoba.

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za srednje i visoko obrazovane u 2018. godini

Trećina od ukupnog broja prekvalificirala se na razini srednje stručne spreme, dok su ostali odlučili završiti program osposobljavanja ili usavršavanja .

– Najveći interes osoba koje se žele zaposliti ili promijeniti posao je i dalje za deficitarna zanimanja u području turizma i ugostiteljstva: kuhar i slastičar. Potražnja poslodavaca za ovim zanimanjima je tolika da se na ove prekvalifikacije sve češće odlučuju i osobe sa završenom visokom stručnom spremom. Mladi nakon završene trogodišnje škole najčešće upisuju program prekvalifikacije za tehničara za računalstvo jer im ta strukovna kvalifikacija osim lakšeg samozapošljavanja ili zapošljavanja omogućuje i vertikalnu prohodnost, tj. daljnji nastavak obrazovanja na veleučilištima i sveučilištima, otkriva nam Snježana Zbukvić Ožbolt s Pučkog otvorenog učilišta.

Sve veći broj visokoobrazovanih želi promijeniti zanimanje

Što se pak tiče programa osposobljavanja, među najtraženijima na POU Zagrebu su ECDL operater, njegovatelj, gerontodomaćica te pomoćnik u nastavi. Od programa usavršavanja traženi su programi za voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, voditelja projektnog ciklusa i za ECDL specijaliste.

Ako još uvijek ne znate koju srednju ili faks upisati, ovaj kratki upitnik reći će vam koje je zanimanje za vas

– Za prekvalifikacije u četverogodišnja zanimanja kao što su tehničar za računalstvo, upravni referent, komercijalist, medijski tehničar i druga, često se odlučuju mlade osobe koje su ‘pogriješile’ pri odabiru svoje prve strukovne kvalifikacije koju su izabrali nakon osnovne škole. Dosta njih ne uspijeva se zaposliti nakon završetka škole i zato upisuju prekvalifikaciju koja će im to omogućiti, kaže Zbukvić Ožbolt.

Dodaje, već nekoliko godina POU bilježi porast broja prvostupnika i osoba s visokom stručnom spremom koje upisuju prekvalifikacije za zanimanja poput kuhara, slastičara ili kozmetičara.

– Većina njih odlučila je svoj hobi ili svoju ljubav prema kuharstvu ili slastičarstvu dići na jednu višu razinu i pokrenuti vlastiti posao ili zaposliti se s novim zanimanjem, zaključuje Zbukvić Ožbolt.

‘Treba živjeti i slijediti svoj san, uživati u životu, vjerovati u sebe’

Očekivanja naše sugovornice Suzane od promjene zanimanja u potpunosti su se ispunila. Danas radi kao chef slastičarne u jednom od najboljih hrvatskih restorana, a predaje i slastičarstvo na studiju gastronomije i Pučkom otvorenom učilištu te je zaposlena kao konzultantica za slastice.

Hrvata s diplomama rade kao kuhari ili kozmetičari: 'Ne isplati se studirati, bolje platiti prekvalifikaciju'

– I dalje nisam zaboravila na svoj san o maloj slastičarni, ali za nju još uvijek nije došlo vrijeme, samo znam da će i ona doći. Jer treba živjeti i slijediti svoj san, uživati u životu, vjerovati u sebe i sve će doći na svoje, smatra Suzana.

Iz Hrvatske ne planira otići. Trenutno je, kaže, njena ‘Njemačka’ ovdje i dok god se tako osjeća o odlasku neće razmišljati.

– Svaki posao koji radite bio to posao, doktora, inženjera, frizera, mehaničara ili slastičara, ako volite svoj posao i ako dobro radite svoj posao, onda će vas trebati. Ako ste vi u svom poslu najbolji, a onda ćete dobro i zarađivati. Zapravo kad bolje razmislite, ima smisla… zar ne?, mišljenja je naša sugovornica.

A svima onima koji razmišljaju o promjeni zanimanja Suzana za kraj poručuje: budite ustrajni i ne odustajte od svojih snova jer je uvijek sve bolje kada u to uključimo srce.

Odgovori