Pretraga

Konačan kurikulum Hrvatskoga jezika podvrgnut nepoznatoj ruci: Članice radne skupine nisu sastavile spornu verziju

Zašto novi popis lektire nije u skladu s mjerama Nacionalne strategije poticanja čitanja, kako pomoći nastavnicima pri odabiru suvremenog, gdje je i zašto nestao prošireni popis djela za osnovce te tko je ‘izrezao’ inačicu kurikuluma Hrvatskog jezika, ključna su pitanja što su se otvorila na tribini o novom kurikulumu u organizaciji Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Na žustroj su tribini članice radne skupine doc. dr. sc. Marijana Togonal i dr. sc. Marijana Češi istaknule da je njihov zadatak bio u rekordnom vremenu tek doraditi već postojeći kurikulum prema prijedlozima s e-Savjetovanja. Njihova je inačica, kažu, drugačija nego što je ova konačna.

foto: Iva Habek |srednja.hr

Već danima traje burna rasprava oko nedavno objavljene konačne verzije kurikuluma Hrvatskoga jezika koji bi od jeseni trebao ući u frontalnu primjenu u osnovnim i srednjim školama.

Najviše pažnje pridobio je novi popis lektira na kojem se, suprotno očekivanjima te Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja iz 2017., nisu našla suvremena djela.

I dok je srednjoškolski popis, među ostalim ostao osiromašen za popularnog Lovca u žitu, iz osnovnoškolskog su nestala brojna dječja djela poput Ježeve kućice, Malog princa ili Heidi. Kako je konačni osnovnoškolski kurikulum zakinut čak i za proširen popis naslova, nestala je i Anna Frank, što je ne baš uspješno pokušalo objasniti Ministarstvo.

Potom je ministrica Divjak istaknula da će uvažiti kritike i među nastavnicima provesti anketu o poželjnim lektirama.

Nakon priopćenja, HDP-a i HDKDM-e organizirali tribinu

Djevojčica čiji je Dnevnik izbačen s popisa nije željela živjeti uzalud: I iz Tajnog skloništa vjerovala je u ljudsku dobrotu

Nakon što su na doneseni kurikulum reagirali s priopćenjem, Hrvatsko društvo pisaca je s Hrvatskim društvom književnika za djecu i mlade u četvrtak organiziralo tribinu na kojoj se raspravljalo o njegovoj problematici.

Sudjelovale su članice radne skupine Marijana Togonal i Marijana Češi, književnica Silvija Šesto, književnik Zoran Ferić, Zoran Pongrašić te Hrvoje Kovačević iz Društva hrvatskih književnika. Razgovor je moderirala spisateljica Korana Serdarević.

U jednoipolsatnom razgovoru sagledavao se povijesni razvoj kurikuluma, navodna sloboda nastavnikova izbora djela za obradu, kao i mogućnosti izlaza iz nezavidne situacije za učitelje, nastavnike, ali i učenike. Pritom su se otvorila brojna pitanja na koja nije bilo konkretnog odgovora.

Uz zaobilaženje suvremenoga, preduvjeta stvaranja ljubavi prema knjizi, najproblematičniji je, istaknuli su okupljeni, nepostojeći prošireni popis za osnovnu školu.

Šesto: Nemoguće je s nekim biti partner, a ne dobiti odgovor osam mjeseci

Ministarstvo mulja o Anni Frank: Lošim spinom poručuju da je kurikulum iz Hrvatskog u redu

– Vrlo je važan popis proširenih djela kako bi učenici prvo zavoljeli čitanje pa tek onda krenuli na kanon, ali i kako se u ovom visokopolariziranom društvu ne bi sve prebacilo na leđa nastavnicima. Zorno sam promatrala promjene na proširenom popisu; ubacivalo se pa izbacivalo, a prije 10 mjeseci sam ispred Društva književnika za djecu i mlade slala pismo ministrici da nas primi s obzirom na stalne izmjene kurikuluma i Nacionalnu strategiju poticanja čitanja. Nismo dobili odgovor niti smo bili primljeni. Isto je bilo i prije osam mjeseci, započela je književnica Silvija Šesto, donedavna lektirna autorica.

Izrazila je tako sumnju u poziv na partnerstvo s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Ministarstvom kulture. Nemoguće je, kaže ova književnica, biti s nekim partner, a ‘ne dobiti odgovor osam mjeseci’.

Budući da upravo brojni stručnjaci s Učiteljskog fakulteta proučavaju književnost za djecu i mlade u sklopu obaveznog kolegija, i oni su trebali biti uključeni u proces stvaranja kurikuluma, a time i popisa lektire.

No, kao što je potvrdila prisutna profesorica, to unatoč poslanom očitovanju nije bilo tako. Odgovor na njega, iako napisanog u za to predviđenom vremenu, ni Učiteljski fakultet nije dobio.

Osim Učiteljskog fakulteta, u donošenju odluka bio je, zanimljivo, zaobiđen i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta. 

U nastavničkoj autonomiji pri odabiru naslova, Šesto poput ostalih okupljenih vidi mnogo problema.

Autonomija je odgovornost, ne može se očekivati od svih

Ovo je samo dio naslova koji od iduće godine neće biti na popisu lektira

Hrvatska suvremena produkcija zaista je živa i raznolika. Kako navodi, lani je izašlo 96, a ove godine čak 114 djela za djecu i mlade.

Dakle, nastavlja Šesto, jedan učitelj ne može pratiti i analizirati svu produkciju. Niti je za to uvijek stručan.

– Kad je ministrica rekla da je dala slobodu učiteljima i nastavnicima, to nije sloboda, nemojmo se lagati. To je odgovornost koja će se svesti na to da će se čitati samo kanonska djela, ističe Šesto.

S tim se mišljenjem kasnije složio i Zoran Ferić, kazavši da autonomiju ne možemo očekivati od svih; brojne su njegove kolege zgranute i uplašene; jesen dolazi pa se pitaju za koja se djela odlučiti i što sve trebaju napraviti.

Mnogi su djela po vlastitom izboru i do sada uključivali u nastavu, bez napisane dozvole, no to je često nastavnike dovelo u nezavidnu situaciju.

– Doživljavala sam nezgodne situacije i uvijek su me lovili na činjenici da toga nema na proširenom popisu, dodala je Korana Serdarević, spisateljica, gimnazijska nastavnica i moderatorica tribine.

Logično se bilo onda zapitati zašto proširenog popisa obogaćenog suvremenim djelima, kakav postoji u inačici kurikuluma iz veljače prošle godine, u konačnom dokumentu nema. Još je veća nedoumica zašto on u popisu za osnovnu školu, koji u prva dva razreda ne propisuje nijednog hrvatskog autora niti ne postoji.

O području jezika i izražavanja se ne raspravlja

Opća pobuna zbog Anne Frank: Ona nam treba da žigosanje ustaškim U ne bi postalo normalno

Odgovor na ta pitanja nisu mogle dati ni članice radne skupine – docentica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Marijana Togonal te Marijana Češi, savjetnica za Hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Češi je odmah na početku istaknula da se u medijima informacije pogrešno interpretiraju te da one nisu članice Ekspertne radne skupine, zasebne skupine koja upravlja radom radne skupine.

Kao profesorica hrvatskog jezika, izrazila je žaljenje zbog zanemarivanja dviju sastavnica u kurikulumu, Hrvatskog jezika i komunikacija te kulture i medija.

– Kurikulum Hrvatskog jezika nije samo književnost nego i ova dva područja koja su itekako važna za učenike i pismenost u Republici Hrvatskoj. A u njima uopće ne govorimo, tvrdi Češi.

Radi lakšeg razumijevanja problematike kurikuluma, Česi je iznijela povijesni pregled za koji kaže da nikada u javnosti nije bio predstavljen na takav način.

Češi: 665 maturanata su anketom 2015. iskazali koja kanonska djela žele u lektiri

Prema njenim riječima, kao i 2015., i prošle se godine na natječaj javilo samo dvoje gimnazijskih profesora.

Unatoč tome što su, kako kaže, poticali i uključivanje članova akademske zajednice, suradnja je bila manjkava, a stručnjaka je, posebno za područje medijske pismenosti nedostajalo.

– Sama sam 2015. provela anketu među 665 učenika, isključivo maturanata. Pitalo ih se koje bi lektirne naslove preporučili javnosti kako bismo vidjeli što bi trebalo biti na popisu kanonskih djela, kaže Češi.

Smatra da su prema toj anketi učenici, osim primjerice Preobrazbe, Zločina i kazne, Nore i Antigone, izdvojili Gospodu Glembajeve, Tenu, Posljednje Stipančiće te čak dva Šenoina naslova, što je izazvalo reakcije među panelistima i publikom.

Uz to, Češi je rekla da su mladi upoznati sa suvremenim djelima.

Marijana Togonal je kazala da vrijeme koje su dobili za doradu već postojećeg kurikuluma na temelju javnog savjetovanja nije dopustilo predan rad, ali i da nisu mogle doraditi ‘nešto čega nema’.

Kurikulum išao dalje unatoč prijeporima

Prema riječima Češi i Togonal, odluku su o imenovanju članice radne skupine dobile 18. prosinca, a prvi je zajednički sastanak održan 21. prosinca. Kurikulum je trebao biti usklađen do 3. siječnja, no onda je rok bio produžen do 18. siječnja.

Kurikulum je, unatoč prijeporima, kažu, ‘morao ići dalje’, a u njega članice radne skupine nisu smjele unositi vlastite promjene jer im je rečeno da je ‘pred njima gotov dokument’.

Uspkos tome što to nisu smjele, u kurikulum su dodale poneke izmjene.

Primjerice, navodi Togonal, kanon su pokušali prilagoditi dobi; u prvi su razred ponovno stavili Lovca u žitu, a maknuli Patnje mladog Werthera.

Ipak, stvari su u kanonu zbog prijepora i pritiska ostale nedovršene.

Sporan kurikulum i popis lektira nije sastavila radna skupina: Njihov se dokument razlikuje

Gdje su sad kuka i motika? ‘Dnevnik Anne Frank’ nakon više od pola stoljeća izbačen iz lektire

Ključno je napomenuti da je ova radna skupina u kurikulum u rekordnom roku ipak uspjela unijeti Preporuku za postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva koja je uključivala prošireni popis djela za srednju školu.

No, taj je dio kurikuluma, kao i prošireni popis za osnovce, iz objavljene konačne verzije izbačen.

– Htjele smo postići ravnotežu između kanona i suvremenog. U našem je dokumentu kojeg smo predale u siječnju i koji je bio jednoglasno prihvaćen, bilo suvremenog. Popis koji je sporan nisu sastavljale članice radne skupine. Naš se dokument razlikuje od ovog, ističe Togonal.

Iako se ne zna tko je autor spornog konačnog popisa, postavilo se pitanje postoji li mogućnost da se nađe prošireni popis.

– Bilo bi dobro kad bi se taj popis našao, hajmo ga negdje pronaći, rekao je Ferić.

Kako kažu članice radne skupine, ‘molile su Ministarstvo da se nastavnicima pomogne u izboru naslova’, na što im je odgovoreno da ‘podcijenjuju svoje kolege profesore’.

Svi su se složili da je velik problem i neopremljenost školskih knjižnica, posebice suvremenim djelima, a dotaklo se i problema nepoštivanja autorskih prava pisaca u izradi udžbenika.

U izlazu iz nepovoljne situacije Serdarević naglašava da će se brojni prikloniti udžbenicima koji će ‘ponuditi suvremene komparacije’, uključujući neshematski pristup lektiri.

Na kraju susreta Serdarević je izložila tri pitanja što su se razgovorom otvorila, ali se nisu uspjela zatvoriti; zašto se zanemarila Strategija poticanja čitanja, gdje je nestao prošireni popis lektire za osnovnu školu i hoće li se vratiti te hoće li itko pomoći nastavnicima u borbi s različitim mišljenjima pri predlaganju suvremenih djela.

– Hoće li se netko konačno javiti i reći nam tko je to napravio, zašto je to učinio te koja je njegova vizija odgoja i obrazovanja, književnosti i jezika, zaključno pita Serdarević.

____________________________________________________________

U suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih portal srednja.hr organizira serijal tribina ‘Kazalište i mladi’. Sljedeća tema je ‘Zašto (moram) čitati lektire?’. Tribina s ovom temom će se održati 25. veljače s početkom u 18 sati u ZKM-ovoj dvorani Polanec. Više o ovoj tribini možete doznati na ovoj poveznici

Pročitajte više o ovoj temi:

Ministarstvo mulja o Anni Frank: Lošim spinom poručuju da je kurikulum iz Hrvatskog u redu

Djevojčica čiji je Dnevnik izbačen s popisa nije željela živjeti uzalud: I iz Tajnog skloništa vjerovala je u ljudsku dobrotu

Srednjoškolci i studenti, hoćete li se potpisati? Pokrenuta peticija za vraćanje Anne Frank u lektiru

Gdje su sad kuka i motika? ‘Dnevnik Anne Frank’ nakon više od pola stoljeća izbačen iz lektire

Opća pobuna zbog Anne Frank: Ona nam treba da žigosanje ustaškim U ne bi postalo normalno

Ovo je samo dio naslova koji od iduće godine neće biti na popisu lektira

I vas smo pitali je li trebalo Dnevnik Anne Frank maknuti s popisa: Niste nas iznenadili stavom

I predsjednica Grabar Kitarović o lektiri: Ona treba biti kao obrok

Konačan kurikulum Hrvatskoga jezika podvrgnut nepoznatoj ruci: Članice radne skupine nisu sastavile spornu verziju
Share via
Copy link
Powered by Social Snap