Pretraga

Mladi protiv zabrane opijanja na javnim površinama

A- A+

U sklopu projekta ‘Usudi se oduprijeti’ Hrvatskog debatnog društva, koji ima za cilj prevenciju problema zdravstveno rizičnih ponašanja mladih, prije nekoliko dana je u zagrebačkoj I. gimnaziji održana debata na temu ‘Treba li strože kažnjavati konzumaciju alkohola na javnim površinama?’. Zbog viših ciljeva rasprave nije bilo službenog pobjednika, no kako nam otkrivaju sudionici, publika se više složila s negacijom to jest stavom da ne treba. Kako je tekla debata i koji su se sve argumenti propitivali, pojasnili su nam članovi afirmacije i negacije odnosno učenici II. i XVI. zagrebačke gimnazije.

Foto: Hrvatsko debatno društvo

O tome ‘Treba li strože kažnjavati konzumaciju alkohola na javnim površinama?’, prije nekoliko dana su raspravljali učenici II. i XVI. zagrebačke gimnazije. Debata se odvijala u kino dvorani I. gimnazije u glavnom gradu Hrvatske, a prema većinskom mišljenju publike, pobjedu je odnijela negacija. Sučeljavanje se dogodilo između Sonje Božić i Tomislava Veblea (negacija) te Igora Frasa i Marije Jarnjak (afirmacija). Troje od njih su podijelili dojmove s nama.

Izdvojeni članak

Rezultati ankete: Mladi ne žele da Zagreb zabrani alkohol

Neće manje piti, nego više izbjegavati zakon

Kako se debata održavala u sklopu projekta ‘Usudi se oduprijeti’, odnosno viših ciljeva upozoravanja na probleme rizičnih ponašanja mladih među kojima je i alkoholiziranje nije bilo službene presude o pobjedniku. No prema neformalnom, mišljenju publike, negacija je odnijela pobjedu. Evo kakvo je ‘oružje’ iskoristila jedna od članica negacije.

– Treba poštovati slobodu izbora što zapravo znači da dokle god ljudi koji piju na javnim površinama ne nanose štetu ljudima oko sebe te ne bi trebali biti strože kažnjavani.

Oni koji će popiti i štetiti drugima mogu to raditi bez obzira gdje pili – bilo da piju doma, u baru ili na javnoj površini te će za to biti kažnjeni pa je glupo ići s pretpostavkom da svi koji piju na javnoj površini će štetiti drugima. Sukladno tome ne treba im na temelju pretpostavke ograničavati slobodu izbora, opsežno nam pojašnjava jedan od argumenta učenica zagrebačke II. gimnazije Sonja Božić.

Izdvojeni članak

EU planira zabraniti alkohol za mlađe od 25

Uvjerljiv je bio i Tomislav, kao drugi član negacije.

– Ja sam imao argument koji se zvao ‘Nema svrhe’ koji je basically pričao o tome da afirmacija ne razumije kako ljudska bića (pogotovo Hrvati u ovom slučaju) funkcioniraju. Zašto?

Već imamo situaciju gdje je konzumiranje alkohola duboko integrirano u naše društvo i situacija ne djeluje kao da će se ubrzo promijeniti – na što dolazi afirmacija i tvrdi da će većim kaznama alkiće otjerati s javnih površina.

To tako ne funkcionira, ako ja kršim već sada postojeći zakon veće me kazne neće otjerati. Jer ne radi se o pitanju zakona već provodljivosti, situaciju s debate nam predstavlja Tomislav Veble, inače učenik XVI. gimnazije u Zagrebu.

Dodaje i kako je tvrdio da taj zakon nema svrhe jer neće biti donesen u skladu s društvom te da će im se obiti o glavu poput nekih prijašnjih zakona primjerice onog protiv konzumiranja marihuane.

Sonja je još zaključila, kako je naš mentalitet takav da će se uvijek piti pa donošenje strožeg zakona neće to promijeniti, nego će samo dovesti do toga da će se ljudi bolje skrivati i izbjegavati zakon.

– Već postoji kvazi zakon koji ograničava konzumaciju alkohola na javnim mjestima, ali se ne provodi, a onda se bome ne bi provodio ni kada bi se kazne postrožile, znaci da te kazne nikako ništa ne mijenjaju, jasna je predstavnica negacije Sonja.

Izdvojeni članak

Maloljetnice u Hrvatskoj sve češće piju alkohol, a konzumacija teških droga je u padu

Kada netko pije na javnoj površini šalje poruku da je to uredu

Obzirom na opće društveno raspoloženje u Hrvatskoj, afirmacija je imala nešto teži zadatak, a to je dokazati da bi se opijanje na javnom mjestu trebalo strože kažnjavati.

– Zalagali smo se za sljedeće kroz dva argumenta: U prvom objašnjavamo kako se trebamo brinuti za moral zajednice i države te da država treba štititi svoje građane. Kada netko konzumira alkohol na javnom mjestu, šalje poruku svima da je to uredu i da država to podržava. Najizloženija su djeca koja su sugestibilna i najlakše padaju pod utjecaje.

Zato smo mi tvrdili da ako postrožimo zakone po kojima se alkohol ne smije piti na javnim površinama, ljudi si neće moći to priuštiti zbog rigoroznijih kazni. Rezultat toga će bit manje djece koja svakodnevno vide pijanstvo na ulici i mijenjanje svijesti ljudi na bolje što se tiče alkohola i pijanstva općenito, objašnjava Igor Fras, učenik zagrebačke II. gimnazije i član afirmacije.

Izdvojeni članak

Debatiranje – intelektualna vještina gurnuta na rub u hrvatskom obrazovnom sustavu

Drugi se argument ticao destruktivnog ponašanja alkoholiziranih osoba koje onda ugnjetavaju ljude u okolini, kao i njihovog neekološkog postupanja.

– Ovaj argument se bavio samim posljedicama tog konzumiranja na javnim mjestima. Strah koji šire pijani ljudi po ulicama i smeće koje iza sebe ostavljaju. Također mijenjanje mentaliteta ‘usputnog opijanja’. Primjerice društvo ide u kino, ali ima pola sata do filma pa odluče na trgu popiti svatko pol litre piva i onda otići pijani u kino.
Ovako će ili ostati doma pijani ili će normalno trijezni ići raditi što god su namjeravali u grad, govori Igor.

Kao što smo rekli, publika u kino dvorani I. gimnazije, u kojoj je u velikoj većini bila mladež, bila je sklonija argumentima negacije. U anketi se izjasnit i sami.

Mladi protiv zabrane opijanja na javnim površinama
Share via
Copy link
Powered by Social Snap