Pretraga

Profesorica s PMF-a: ‘Vijest o onečišćenju zraka u Zagrebu je neprovjerena i jako upitna’

A- A+

Za vikend odjeknula je vijest kako je Zagreb jedan od najzagađenijih gradova na svijetu, čak da je zagađeniji od Delhija u Indiji. Pitanje je kako je moguće da ne tako veliki grad bez prevelike industrijske proizvodnje poput Zagreba može imati toliko lošiji zrak od grada u Indiji koji ima skoro 19 milijuna stanovnika. Odgovor leži u tome da se stranica koja je objavila te podatke, IQAir, prvenstveno bavi prodajom uređaja za pročišćavanje zraka, ali i da mjerna stanica Tabacco Travno u stvarnosti ne postoji. O ovome, ali i o tome kako se mjeri onečišćenje zraka te što tome najviše doprinosi, razgovarali smo sa Zvjezdanom Bencetić Klaić s Geofizičkog odsjeka na PMF-u.

Foto: Matija Šundalić, Unsplash

Da ne možemo vjerovati svemu što pročitamo na internetu, potvrdila je za vikend situacija koja je odjeknula u medijima. Zagreb je, navodno, bio drugi najzagađeniji grad na svijetu. Prema podacima koje je objavila stranica IQAir, Zagreb je bio gori i od Delhija u Indiji.

‘Vijest o zraku u Zagrebu je neprovjerena i jako upitna’

Kako je moguće da jedan ne tako veliki grad, bez tolike industrijske proizvodnje, u usporedbi s gradom u Indiji koji ima skoro 19 milijuna stanovnika, ima toliko lošu kvalitetu zraka? Ispada da je primarna djelatnost stranice IQAir prodaja uređaja za pročišćavanje zraka, ali i da mjerna stanica Tabacco Travno, koja je bila navedena kao izvor, u stvarnosti ne postoji. O ovome i o tome kako se mjeri kvaliteta zraka, kao i zašto je pravilnije reći ‘onečišćenje’ nego ‘zagađenje’, razgovarali smo sa Zvjezdanom Bencetić Klaić s Geofizičkog odsjeka na PMF-u.

– Ova vijest za Zagreb je neprovjerena i jako upitna. Ta vijest se temelji na podacima objavljenim na stranici IQAir koja se prvenstveno bavi prodajom uređaja za pročišćavanje zraka, a uz to prodaje i uređaje za praćenje kvalitete zraka. IQAir na stranici objavljuje podatke iz različitih, a izgleda, katkad i nepostojećih, izvora iz cijelog svijeta koji su dostupni u realnom vremenu. Pri tome očito ne provjerava kvalitetu tih podataka, rekla nam je Bencetić Klaić.

Izdvojeni članak

Mladi, ali već jako odgovorni: Milenijskom fotografijom učenici iz Slavonskog Broda pozvali u pomoć

‘Mjerna stanica Tabacco Travno je, izgleda, nevidljiva’

Objašnjava kako za Zagreb konkretno postoje najviše četiri mjerna mjesta. Od toga su tri od Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, Zagreb 1-Miramarska, Zagreb 2-Dubrava i Zagreb 3-Dugave.

– A četvrta, Tabacco Travno, je izgleda nevidljiva. Novinari koji su bili na toj lokaciji nisu vidjeli nikakav instrument, a prodavačica koja tamo radi, nije imala pojma o ikakvim mjerenjima. Tabacco Travno daje podatke samo za lebdeće čestice promjera do 2.5 mikrometara, a ti podaci, iako ne uvijek, ali najčešće su bar 10-20 posto veći od onih u obližnjim Dugavama. IQAir nema za svaki sat dostupne podatke sa sva četiri mjerna mjesta, ponekad je Indeks kvalitete određen iz podataka za dva ili tri mjesta, pojašnjava nam Bencetić Klaić.

Navodi i kako se podaci s tri mjerne postaje u Zagrebu šalju Državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka, održava ih Državni hidrometeorološki zavod, a podaci se dalje prosljeđuju Europskoj agenciji za okoliš. Kod IQAira je situacija drugačija.

– Izvor podataka Tabacco Travno je anoniman. Uređaj, koji je nama nevidljivi i koji se tamo navodno koristi, jest Purple Air, a opisan je kao ‘mreža za praćenje kvalitete zraka izgrađena na novoj generaciji senzora. PurpleAir senzori su dokazano rješenje za praćenje kvalitete zraka za kućne entuzijaste i profesionalce za kvalitetu zraka’, priča nam Bencetić Klaić.

Izdvojeni članak

Znanstvenici s Ruđera istražuju: Utječe li zagađenje zraka na morske organizme u Jadranu?

‘Sumnjam da je Zagreb među najonečišćenijima’

Tvrdi kako IQAir opisuje problem onečišćenja u Zagrebu na način da bi generički opis bio bi prikladniji za Zenicu iz 1963. godine.

– Iskreno, sumnjam da Zagreb, koji baš nema neke industrije i koji je u usporedbi s drugim svjetskim gradovima relativno malen, baš među najonečišćenijima. Dodatno, u Hrvatskoj se primjenjuju propisi isti kao u EU koji se odnose na kvalitetu goriva, čega npr. nema u Indiji i Kini, a upotreba ugljena danas nije baš tako rasprostranjena kako IQAir sugerira, rekla je Bencetić Klaić.

Napominje kako je vrlo lako na internetu pronaći šokantne podatke oko onečišćenja zraka, a da ih se protumači kao vjerodostojnima, iako su izvori tih podataka neprovjereni.

– Uz stranicu IQAir, imamo i stranicu domaćih eksperata Otvoreni zrak za koju sa stopostotnom sigurnošću tvrdim da objavljuje pogrešne podatke, odnosno da koristi nebaždarene uređaje za mjerenje koncentracija lebdećih čestica promjera do 2.5 i do 10 mikrometara, pa ni te podatke ne bi trebalo uzimati za ozbiljno. Ukratko, podaci Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka su relevantni, a ostali nisu, objašnjava Bencetić Klaić.

Izdvojeni članak

Revolucionarno: Kinezi prodaju zrak

Što doprinosi lošijoj kvaliteti zraka u Zagrebu?

Prema podacima Državne mreže, koncentracije lebdećih čestica promjera do 10 mikrometara općenito jesu veće u Dugavama od onih u Miramarskoj i Dubravi.

– Mogući razlozi za to, pogotovo zimi, su drugačiji mikroklimatski uvjeti u Dugavama, odnosno češća magla nego u više urbaniziranim područjima, što pospješuje zadržavanje onečišćenja nad tim područjem i rezultira porastom koncentracija, plus istovremeno imamo utjecaj kućnih ložišta iz okolnih naselja, tj. obiteljske kuće koje za grijanje koriste kruta goriva i/ili lož ulje. Što se tiče lebdećih čestica, plinsko grijanje emitira manje lebdećih čestica, izjavila je Bencetić Klaić.

Kako se mjeri onečišćenje zraka?

Kako se mjeri onečišćenje zraka dosta je kompleksno pitanje jer uključuje mnogo različitih komponenti koje zajedno tvore sliku kvalitete zraka u nekom mjestu. Bencetić Klaić nam je pokušala u što kraćim crtama objasniti kako funkcionira mjerenje vezano uz ono što se odnosi na lebdeće čestice.

– Oprema i način mjerenja naravno ovisi o vrsti onečišćujućih tvari čije koncentracije želimo mjeriti. Uz lebdeće čestice, koje su krute i/ili tekuće, ima i polutanata u plinovitom stanju. Koncentracija lebdećih čestica može se mjeriti na više načina. Najtočnija je tzv. gravimetrijska metoda, kojom se koncentracija određuje preciznim vaganjem istaloženih čestica. Međutim, tom metodom ne mogu se određivati prosječne koncentracije unutar kratkog vremenskog razdoblja, npr. jednog sata, jer se ne skupi dovoljno čestica da bi ih se moglo izvagati, nego se njom može odrediti recimo 24-satni prosjek, navodi Bencetić Klaić.

Objašnjava kako postoje i druge metode, poput upotrebe fotometara, koje omogućavaju određivanje koncentracija čak svake sekunde. Na taj način se lako izračuna koncentracija u željenom satu.

– Međutim, fotometri imaju općepoznati nedostatak, a taj je da daju prevelike vrijednosti koncentracija. Što je čestica manja, to je pogreška veća. Zato takve instrumente treba baždariti na temelju podataka dobivenih gravimetrijom. Nakon toga se pouzdani podatak dobije tako izmjerenu vrijednost korigirate pomoću formule dobivene baždarenjem. To je problem koji imaju podaci koje objavljuje Otvoreni zrak, oni instrumente nisu baždarili, pa su im vrijednosti koncentracija pogrešne. Postoji još jedna metoda, koja koristi beta atenuaciju zračenja, takve instrumente također treba kalibrirati, objasnila je Bencetić Klaić.

Izdvojeni članak

Student zarađuje bogatstvo prodajom zraka

‘Izvori onečišćenja općenito su prirodni’

Na pitanje što najviše onečišćuje zrak u Zagrebu, Bencetić Klaić odgovara kako je onečišćenje općenito rezultat emisija onečišćujućih tvari i meteoroloških uvjeta.

– Izvori onečišćenja općenito su prirodni, poput npr. vulkana, morskog spreja, šumskog požara izazvani munjama, biljke te antropogeni koji su uzrokovani ljudskom aktivnošću. Većina ljudskih aktivnosti i djelatnosti doprinosi onečišćenju zrak, dakle promet, industrija, graditeljstvo, energetika itd. Čak i kuhanje, a naročito prženje i roštilj, koji doprinose emisiji lebdećih čestica, tvrdi Bencetić Klaić.

‘Koncentracija za vrijeme roštiljanja je porasla nekoliko stotina puta’

Kao primjer onečišćenja zraka prilikom roštiljanja Bencetić Klaić predstavila nam je podatke koji su izmjereni u zgradi Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

– Ispred zgrade smo imali proslavu za kolegu koji je dobio stipendiju, pa je vani pekao roštilj. Vidi se da su toga dana koncentracije u vrijeme pečenja porasle u zgradi nekoliko stotina puta. Neki meteorološki uvjeti mogu pogodovati porastu koncentracija, npr. situacije s vrlo slabim vjetrom i maglom, dok vjetrovito vrijeme i oborina doprinose smanjenju koncentracija. Polutanti općenito ‘putuju’ po atmosferi te oni lakši mogu prelaziti i stotine, pa i tisuće, kilometara, prije no što se negdje ne istalože na Zemljinu površinu. Tako je, recimo, relativno nedavno do nas došao zrak bogat azijskim pijeskom, pa je koncentracija lebdećih čestica bila velika, a javnost nepotrebno uznemirena, pojašnjava Bencetić Klaić.

Izdvojeni članak
problemi budućnosti

Europa budućnosti: Ovo su problemi koje već sada možemo predvidjeti

Koja je razlika između ‘zagađenja’ i ‘onečišćenja’ zraka?

Povećano onečišćenje zraka u gradovima, odnosno urbanim sredinama, očekivano je u zimskim mjesecima zbog povećanog grijanja, pogotovo krutim gorivima. Onečišćenju doprinosi i promet kao i industrijski procesi.

– Nepovoljno djelovanje onečišćujućih tvari na ljude ovisi o kemijskom sastavu tvari koje su prisutne, o njihovoj koncentraciji i o izloženosti čovjeka. Na temelju mnoštva epidemioloških studija europskim propisima, pa tako i kod nas, zadane su vrijednosti koje ne smiju biti prekoračene ili mogu biti prekoračene najviše zadani broj puta kako se ne bi ugrozilo ljudsko zdravlje. Ovdje bih samo napomenula kako je onečišćenje prisutnost polutanata u atmosferi, koje još uvijek nije opasno za ljudsko zdravlje. Zagađenje, odnosno kontaminacija je viši stupanj onečišćenja, poručuje Bencetić Klaić.

Kako bismo smanjili onečišćenje zraka u Zagrebu, ali i u drugim gradovima, možemo štedljivo koristiti energiju i to nerazbacivanjem, korištenjem javnog prijevoza, korištenjem što čišćih goriva i slično.

Profesorica s PMF-a: ‘Vijest o onečišćenju zraka u Zagrebu je neprovjerena i jako upitna’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap