Pretraga

Radovan Fuchs najvjerojatnije je novi ministar obrazovanja: Evo njegove biografije

A- A+

Kako stvari trenutno stoje, jako je izgledno da će Radovan Fuchs postati novim ministrom znanosti i obrazovanja. Na toj funkciji već ima iskustva, budući da je dužnost čelnika tog resora već obnašao u Vladi Jadranke Kosor, a osim toga je bio pomoćnikom ministra te državnim tajnikom u nekoliko navrata. U akademskim krugovima glasi kao umjeren, dobronamjeran tip s respektabilnim obrazovnim referencama. Plenkoviću je bio posebni savjetnik za obrazovanje, a obnašao je i dužnost koordinatora Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu obrazovne reforme. Nekoliko se puta sukobio s HNS-ovom perjanicom, ministricom na odlasku Blaženkom Divjak, čiji je rad na čelu resora nedavno ocijenio slabašnom dvojkom.

Radovan Fuchs, najizgledniji kandidat za ministra znanosti i obrazovanja
Foto: Youtube screenshot; N1

Neslužbene informacije o tome da će Radovan Fuchs postati novi-stari ministar zannosti i obrazovanja odjeknule su medijskim prostorom. No, kako piše N1, u neformalnom razgovoru s njihovim novinarima Fuchs je rekao da će se s premijerom susresti za vikend, ovisno o njegovu povratku iz Bruxellesa. Tek nakon tog razgovora donijet će konačnu odluku. Do sada su, rekao je Fuchs, razgovarali telefonski, ali konačna odluka još nije pala.

Fuchs se spominje od prvog dana

Izdvojeni članak

Sve glasnija nagađanja o novom ministru obrazovanja: Pitali smo Fuchsa hoće li se vratiti na to mjesto

Činjenica je da se ime Radovana Fuchsa u kontekstu ministarstva znanosti i obrazovanja spominje već neko vrijeme. Tako su, odmah nakon nadmoćne izborne pobjede HDZ-a, u medije dospjele špekulacije da će upravo on postati čelnikom resora. Tada smo razgovarali s njim, a on nam ta nagađanja nije potvrdio, ali ni demantirao.

– Ja vam tu ne mogu ništa reći. To biste trebali pitati predsjednika Vlade. Jučer su tek bili izbori, neka ljudi malo predahnu. Znate da je i sam premijer govorio o reduciranju broja ministarstava. Nisam o tome još razgovarao s predsjednikom Vlade, rekao nam je kratko Fuchs.

Fuchsu je ministarstvo znanosti i obrazovanja dosta poznato, budući da je na toj funkciji bio još u Vladi Jadranke Kosor od 2009. do 2011. Njegov su mandat tada obilježili studentski protesti zbog tzv. Fuchsovih zakona kojim bi, među ostalim, visoko obrazovanje prestalo biti potpuno besplatno. U Vladi Ive Sanadera bio je dvaput, jednom kao pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju u razdoblju od 2004. do 2008. te kao državni tajnik za visoko obrazovanje u razdoblju od 2008. do 2009. I u Vladi Andreja Plenkovića našao se na istaknutoj poziciji kao posebni savjetnik premijera za obrazovanje. U bliskoj je suradnji morao biti i s čelnicom resora Blaženkom Divjak, budući da je upravo on bio koordinator Eskpertne radne skupine (ERS) za provedbu reforme obrazovanja. Manje je poznato da je do 2006. bio međunarodni tajnik stranke Demokratski centar, koju su nakon izbornog poraza HDZ-a 2000. osnovali, među ostalima, Mate Granić i Vesna Škare Ožbolt.

SUKOBI S MINISTRICOM DIVJAK
O tome koliko je ministrica Divjak bila upućena u rad ERS-a i posebnog savjetnika Fuchsa najbolje govori činjenica da, kad je on konačno razriješen savjetničke funkcije, ona o tome nije znala ništa. U kolovozu 2019. godine otvoreno je rekao da bi s frontalnom primjenom Škole za život pričekao još godinu dana. Kad je zatražila veće plaće za nastavnike odmah nakon ulaska Škole za život u škole, Fuchs je to nazvao neozbiljnim. U jeku štrajka prosvjetara Divjak je počela slati dosta patetične poruke, jednom prilikom čak izjavivši kako ne može više sudjelovati u “igrama moći između Vlade i sindikata” te kako se ona ne svrstava ni na jednu stranu. Fuchs ju je tada kritizirao rekavši da samo provocira svoju smjenu ne bi li postala žrtvom. Na nekim je predizbornim sučeljavanjima, upitan da ocijeni mandat ministrice Divjak ocjenom do 1 do 5, njenom radu dao slabašnju dvojku.

Doktorat jednog od najboljih europskih sveučilišta

Radovan Fuchs nije samo politički poznata ličnost. Znanstveni je savjetnik na Institutu za medicinska istraživanja medicinu rada. Svoj akademski put započinje na Veterinarskom fakultetu gdje 1979. godine diplomira na studiju veterine. Nakon toga upisuje magisterij iz područja biomedicine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje 1984. godine i magistrira. Potom odlazi na Sveučilište u Uppsali u Švedskoj gdje na specijaliziranom Biomedicinskom centru doktorira 1988. godine s disertacijom iz područja toksikologije i farmakologije.

UPPSALA MEĐU 200 NAJBOLJIH NA SVIJETU
Sveučilište u Uppsali 2018. je na Šangajskoj listi najboljih svjetskih sveučilišta zauzelo visoko 162. mjesto, dok se prema QS rangiranju našlo na 116., a na Timesovoj na 102. mjestu. Prema QS rangiranju po polju znanosti Sveučilište Uppsala u polju farmacije i farmakologije, unutar koje je Fuchs nekada i doktorirao, zauzelo je visoko 36. mjesto.

Nakon doktorata vraća se u Hrvatsku gdje do 1993. radi kao istraživač na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Od 1997. do 2000. pohađa Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, a od 1993. do 2000. radi kao predavač te pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju. Od 2000. do 2001. radi u podružnici Zagrebačkog holdinga na sanaciji odlagališta smeća Jakuševec u Zagrebu. Od 2001. do 2003. zaposlen je polovično na Hrvatskom veterinarskom institutu, a polovično na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Nakon toga vraća se u politiku kao pomoćnik ministra, zatim državni tajnik pa i ministar sve do 2012. godine kada se ponovno vraća u akademske vode.

IMA OKO 1.200 CITATA
Ime Radovana Fuchsa provukli smo i kroz program Publish or Perish (PoP). Radi se o programu koji u pojedinim bazama pobrojava koliko je puta neki autora citiran. Letimičnim pregledom citata u Google Scholar bazi, Radovan Fuchs ih ima ukupno 1.273 te h-index od 20. To znači da, iako za svoje područje istraživanja nema pretjerano visoku citiranost, ipak ima sigurno 20 znanstvenih članka od kojih svaki ima barem po 20 citata. 

Područja njegovog znanstvenog i istraživačkog interesa, kako stoji na stranici Instituta za medicinska istraživanja, su toksikologija otrova prirodnog podrijetla – mikotoksina te toksikologija pesticida – organofosfornih spojeva, posebice visokotoksičnih živčanih bojnih otrova (soman, sarin, tabun i VX), toksikologija karbamata, kao i istraživanje mehanizma njihovog djelovanja na organizam čovjeka i životinja. Znanstvene radove objavljuje u hrvatskim i stranim časopisima od kojih su istaknutiji Journal of Applied Ichthyology, Toxicology and Applied Pharmacology i Journal of Applied Toxicology u kojem je, kao treći autor, objavio svoj najcitiraniji članak naslova “Toxicokinetics of ochratoxin A in several species and its plasma‐binding properties” koji mu je, prema PoP-u, donio čak 255 citata.

Radovan Fuchs najvjerojatnije je novi ministar obrazovanja: Evo njegove biografije
Share via
Copy link
Powered by Social Snap