Pretraga

Održano predizborno sučeljavanje o obrazovanju: Ovo je 7 važnih pitanja o kojima se raspravljalo

A- A+

GOOD inicijativa u Novinarskom je domu u Zagrebu održala sučeljavanje na temu obrazovanje u fokusu. Među gostima našli su se predstavnici anketno najpopularnijih političkih opcija koji će sa svojim listama izaći na parlamentarne izbore. Našli su se među sudionicima tako Damir Bakić (MOŽEMO), Radovan Fuchs (HDZ), Sabina Glasovac (RESTART), Zlatko Hasanbegović (Domovinski pokret), Ivica Puljak (Pametno) i Dragana Turkalj (MOST). Identificirali smo sedam važnih obrazovnih pitanja o kojima su izborni kandidati dali svoje stavove i najavili neke konkretne politike u slučaju da baš njihova opcija sastavi novu Vladu.

Novinarka Đurđica Klancir moderirala je raspravu šestero sudionika: Damira Bakića iz političke platforme MOŽEMO, Radovana Fuchsa iz HDZ-a, Sabine Glasovac iz RESTART koalicije, Zlatka Hasanbegovića iz Domovinskog pokreta, , Ivice Puljka iz stranke Pametno te Dragane Turkalj iz MOST-a nezavisnih lista. Kako su istaknuli organizatori, pozvana je bila i aktualna ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, no ispričala se drugim obvezama. U sučeljavanju smo identificirali 7 važnih obrazovnih pitanja o kojima su predstavnici političkih opcija izrazili jasne, i nešto manje jasne, stavove pred nadolazeće parlamentarne izbore.

Ocjena rada ministrice Blaženke Divjak

Pri početku sučeljavanja, sudionici su upitani da ocijene cjelokupni rad i mandat ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak. Ovo su njihove ocjene:

Dragana Turkalj (MOST) – dovoljan (2)
Ivica Puljak (Pametno) – nedovoljan (1)
Sabina Glasovac (RESTART) – nedovoljan (1)
Zlatko Hasanbegović (DP) – nula (0) uz zabranu upisa
Radovan Fuchs (HDZ) – dovoljan (2)
Damir Bakić (MOŽEMO) – dovoljan (2)

1. Škola za život

Damir Bakić: Mi ne možemo shvatiti Školu za život kao reformu obrazovanja. To nije samo naša percepcija, već i percepcija naših kolega i prijatelja. Škola za život je masivno reklamiran poduhvat, no zapravo površan poduhvat. Naoko je slična Cjelovitoj kurikularnoj reformi, no ipak nešto ne štima. Školi za život nedostaje upravo život.

Izdvojeni članak

Hoće li ih uopće pročitati? Stranke koje izlaze na izbore dobile 16 zahtjeva vezanih uz obrazovanje

Radovan Fuchs: Škola za život projekt je ministrice Divjak. Evaluirati projekt ne možemo na temelju osjećaja i dojmova. Svoje mišljenje mogu donijeti nakon neovisne znanstvene analize, tek nakon toga ću moći reći da je to dobar ili loš projekt. Mi imamo znanstvene institucije koje mogu provesti takve evaluacije, radili su ih i ranije.

Sabina Glasovac: Ministrica Divjak je prošle četiri godine privatizirala obrazovanje, odstupila je od državne politike obrazovanja prema Strategiji. Mi tome želimo stati na kraj. Zamislite državu u kojoj si ministrica daje za pravo da izmasakrira službenu državnu politiku. Škola za život je nasilno uvela informatiku, tabletizaciju. Mi želimo vratiti reformu na pravi put, gdje će biti cijenjeni potencijali svakog djeteta, gdje daroviti učenici neće biti zanemareni. Negdje 2014. godine osjetio se taj entuzijazam, nastavnici su shvatili da može bolje, i to da oni mogu u tome sudjelovati. Osim toga, ova Vlada je dala 240 milijuna kuna za kurikularnu reformu, a 465 milijuna kuna MORH-u za borbene avione. Vlada je tu jasno poslala poruku o prioritetima. Dvaput više za prvu ratu borbene eskadrile nego za čitavu provedbu kurikularne reforme.

Zlatko Hasanbegović: To je projekt Vlade, poštedjet ću vas evaluacije tog projekta, to je gubljenje vremena jer tom projektu je ocjena nula. Odmah bi ga stavili van snage kad bi stupili na vlast. To je svojevrsna ekstenzija Cjelovite kurikularne reforme koja je nasreću ostala nedonošče. Pozivanje na entuzijazam nastavnika je mit, a obrazovni prosvjedi su protuvladini, politički prosvjedi čiji su se transparenti radili u središnjici stranke gospođe Glasovac.

Ivica Puljak: Stav naše stranke i koalicije je da povijest ne počinje s nama. Škola za život je kao vlak koji je napustio stanicu, ali ide krivim kolosijekom. Sad smo na raskrižju i mislimo da trebamo ovu reformu vratiti na pravi smjer, a to je Cjelovita kurikularna reforma. Ovo je samo jedan dio cjelovite reforme obrazovanja koja uključuje nastavu u jednoj smjeni i obroke za sve učenike. Slažem se s kolegom Fuchsom da treba analizirati što je napravljeno.

Dragana Turkalj: Nastavnica sam hrvatskog jezika u osnovnoj školi već niz godina, nadam se da ću govoriti iz pozicije živog iskustva. Tek nakon iscrpne analize i odluke možemo donijeti neke odluke. Koji je to proces, koja je to promjena i reforma već procijenjena, od koga je procijenjena, pa da mi znamo da je dobra i da može ići u škole? To govori dovoljno samo za sebe. Kurikuli su izmijenjeni naglo, a ne postepeno. Možete ih imati i najbolje, ali ako iza njih ne stoje motivirani učenici i nastavnici, onda ništa od toga.

2. Nastava na daljinu

Bakić: Bitno je pripremiti se za novu godinu u svim mogućim scenarijima. Već je to trebalo biti pripremljeno, zato smo nezadovoljni ishitrenim odlukama da se raspusti parlament i naglo raspišu izbori. Presudno je da učenici imaju sve dostupne resurse za takvu nastavu – kompjutere, pristup internetu – kao i to da učitelji budu adekvatno educirani. Potrebno je organizirati kontinuiranu i sustavnu psihološku pomoć učenicima i nastavnicima.

Izdvojeni članak

[Najmlađi kandidati na izborima] Ivanu iz MOŽEMO! je tek 18, a politika ga zanima još od petog osnovne

Fuchs: Ministarstvo znanosti i obrazovanja je pripremilo tri scenarija koja će se aktivirati ovisno o epidemiološkoj situaciji. Treba štititi ugrožene skupine, a djecu vratiti u škole kad god je to moguće. Treba napraviti analizu, tko mora biti kući, tko može u škole. Ovo je bila izvanredna situacija koja je istraumatizirala djecu i roditelje, napravljeno je najbolje što se može.

Glasovac: Pripremati se za najgore, očekivati najbolje. Mene čudi da Ministarstvo nije napravilo analizu da bude putokaz za dalje. Trebaju postojati za sve jednaki uvjeti. Neke stvari se daju riješiti odmah. Ovog puta roditelji i nastavnici su improvizirali bez prevelike podrške Ministarstva. Bombardira ih se papirima, a podrška izostaje tamo gdje je potrebna. Trebamo imati hibridni model.

Hasanbegović: Škola na daljinu je palijativna mjera. Neki žele od te palijativne mjere napraviti ideal koji treba trajno ući u škole. Siguran sam kad bi Puljak uspio ostvariti svoje pseudoscijentističke zamisli, da bi škola na daljinu postala trajno rješenje. Ja sam za školu na blizinu od 1. rujna.

Puljak: Škola na daljinu je u nekim elementima bila dobra, u nekima ne. Ondje gdje se nismo snašli vidimo već postojeće probleme. Mi smo zemlja s najlošijim internetom u Europi, imamo lošu infrastrukturu škola, pola škola radi u dvije smjene. Mi imamo škole gdje ih je pola vjerojatno članova HDZ-a koji nemaju kvalifikacije osim stranačkih iskaznica. Od jeseni će vjerojatno biti neka kombinacije ove nastave na blizinu, odnosno u školi, i nastave na daljinu.

Dragana Turkalj: Zalažemo se za živu nastavu koliko je god moguće. Ako epidemiološke preporuke budu takve da budemo morali kombinirati, onda predlažemo Austrijski model prema kojem sva djeca barem parcijalno idu u školu, recimo ponedjeljak, utorak i srijedu, a onda ostatak na daljinu.

3. Državna matura

Izdvojeni članak

Drama u zagrebačkoj školi: Kod dvadesetak učenika poništava se ispit mature

Puljak: Slažem se da su rezultati mature, kao i rezultati u cjelokupnom sustavu, ne baš najbolji, no nisu katastrofalno loši. Mi spadamo u gornji dio razvijenog svijeta. Naš sustav je loš, ali nije katastrofalan. Tehnički je dobro izvedena državna matura, ali ima svojih problema, između ostalog, i cijeli paralelni sustav podučavanja gdje učenici odlaze na dodatne pripreme kako bi položili ispite. Treba reformirati sve, ne samo dio oko mature.

Glasovac: Strategija daje jasan odgovor, od mature nikako odustati kao jednog od mehanizama osiguravanja kvalitete, ali isto tako da vidimo na koji način ne stati samo na tome. Jedan od modela vrednovanja, praćenja i ocjenjivanja je i periodično praćenje, što nije klasično ocjenjivanje, već vanjska periodična evaluacija postignuća učenika tijekom cijelog obrazovanja koja nije ušla u Školu za život. To je objektivno sagledavanje slike.

Turkalj: Naš sustav ima probleme i treba kontinuirani napredak, promjene. Slažem se s vraćanjem vrednovanja u NCVVO – tu imamo prostora za vrednovanja učenika, učitelja, škola. No isticanje da je sustav bolestan i loš, ja se s tim ne mogu složiti.

Fuchs: Ja sam za dubinsko znanstveno snimanje cijelog sustava. Vidjeti što je dobro, što treba implementirati novoga. Osnažiti agencije koje su odgovorne za vanjsko vrednovanje. Treba ih pustiti da rade svoj posao pa ćemo onda od njih dobiti nešto bolji uvid, a ne samo paušalno.

4. Status učitelja i nastavnika

Bakić: Škole su važne i koštaju mnogo novca, no pitanje učitelja je beskonačno važno. Mi možemo imati sve škole ovog svijeta, ako će biti prazne, onda nismo ništa učinili. Apsolutno je i presudno važno vratiti ugled i dostojanstvo učiteljskoj profesiji. Pravo pitanje nije što mi možemo učiniti u ovom trenutku, već tko od današnjih maturanata želi biti profesor.

Izdvojeni članak

Imali su snove i planove, a dobili opustošeno tržište rada: ‘Dobila sam otkaz, a većini obitelji je smanjena plaća’

Fuchs: Nastojat ćemo dizati plaće nastavnika, no to samo po sebi neće dići dignitet nastavnika. To se događa u društvu, svi smo za to odgovorni. Treba im dizati ugled i u smislu da smanjimo ludovanje za prosjekom ocjena i smanjiti pritisak roditelja na nastavnike.

Glasovac: Prvi korak je popularizacija profesorskog zanimanja u javnosti, pri čemu možete pomoći i vi mediji ako se bavite pozitivnim primjerima iz prakse i od njih pravite zvijezde. Drugo, visokoobrazovni sustav mora producirati iznimno kvalitetne kadrove jer se ne može provesti reforma obrazovanja predtercijarnog sustava bez reforme visokoobrazovnog sustava koji educira edukatore i one koji daju znanja i vještine budućim generacijama. Znači, ne odustajati od izjednačavanja koeficijenata, no treba malo i drugačija razrada poticanja i vrednovanja izvrsnosti. Treba se ipak napraviti razlika i potaknuti svakoga na izvrsnost i da se to onda i plati.

Hasanbegović: Učiteljstvo treba biti snažno. Učiteljstvo i dostojanstvo tog učiteljstva stup obrazovnoga sustava. A kako je do toga došlo, da se derogira status nastavnika, to je zapravo dugotrajni proces, višedesetljetni. To je proces koji ima širi kontekst dekonstrukcije tradicionalnog koncepta škole. Mi tu destrukciju poznajemo iz ’70.ih godina iz tzv. Šuvarove reforme. Šuvar je bio preteča Cjelovite kurikulne reforme, on je bio Jokić prije gospodina Jokića.

Puljak: Mi iz sustava obrazovanja moramo to pitanje nametnuti, mi moramo sebi vratiti samopoštovanje. Mi se malo previše žalimo i tražimo da nam netko nešto da, a mi sami to trebamo napraviti. To politički možemo učiniti tako što će politički jaki i važni ljudi biti oni koji se bore za obrazovanje. Mi smo to na svojim listama napravili, već imamo 20 posto ljudi iz sustava obrazovanja i znanosti.

Turkalj: Ja se s tim donekle i eto slažem da nastavnici trebaju vratiti samopoštovanje i nametnuti pitanje njihovog ugleda i dostojanstva, no smatram da je to samo jedan dio problema. Treba se vratiti u izvorište problema – u obitelj i gdje je nama danas obitelj.

5. Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije

Fuchs: Strategija je dobra u ciljevima i mjerama. Ali pisana je bez rokova, sadrži tri različita dokumenta, provođenje je komplicirano zbog paralelnih linija ‘zapovijedanja’. Taj bi problem ostao i nadalje pa stoga želimo promijeniti Strategiju u tom pogledu, ali nastaviti s reformom obrazovanja.

Izdvojeni članak

Šutnja je zlato: Ministrica Divjak već 797 dana ne odgovara na upit profesora

Glasovac: Mi ne odstupamo od službene državne politike, odnosno Strategije, jedine koju trenutno imamo. U pet godina nitko nije napisao ni akcijski plan, a sad se najavljuje nova strategija, znači imat ćemo to za nekih 10 godina kad HDZ smisli što s obrazovanjem. Nama ne dolazi u obzir nova strategija, nego brza, hitna izrada akcijskog plana za provođenje postojeće – jer ju je radila struka, a ne politika.

Hasanbegović: Moj pogled je isti o svim strategijama. Potpisujem sve strategije o kojima pričamo. Riječ je o beživotnim lamentiranjima koja su pisana takvim tipom metajezika koji ni oni koji su ga pisali ne razumiju. Strategije ne znače ništa, provedba i odlučivanje znače sve.

Puljak: Strategija je izvrsno napisana, no nijedan od 30 zadanih ciljeva nije proveden. Znate kako u nekim ozbiljnijim državama to, recimo u Izraelu kako to funkcionira – kad jedan cilj nije ispunjen, sastaje se parlament. Tako ja vidim budućnost u Hrvatskoj. Aktualizirali bismo Strategiju, učinili je realističnom, jer očito nije realistična ako nijedan od 30 ciljeva nije ispunjen.

Turkalj: I ja sam štreber pa sam čitala Strategiju. Ima tu dobrih dijelova. Treba je pregledati, modernizirati, uzeti ono dobro i najbitnije. Preopširna je i trenutno je možda kasno jer su svi rokovi probijeni.

Bakić: To je vrijedan dokument. Naglasak je i na vrijedan i na dokument. Što se tiče važeće Strategije, ona ima jedno izuzetno važno područje o ranom i predškolskom odgoju, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Tu govorim o devetogodišnjoj obveznoj osnovnoj školi i obveznoj predškoli. Definitivno bih zadržao Strategiju.

6. Zdravstveni i građanski odgoj

Bakić: Osnovnoškolsko obrazovanje u trajanju od 9 godina bi sigurno ostavilo više prostora za sadržaje poput zdravstvenog i spolnog odgoja. Građanski odgoj treba uvesti u punom kapacitetu, ne može biti samo međupredmetna tema, pogotovo ne na način kako je to implementirano, odnosno pokušano u sklopu škole za život.

Izdvojeni članak

Divjak pojasnila prednosti škole od 8 do 17: Kad dođu kući, učenici neće morati brinuti o zadaći

Turkalj: Da za zdravstveni odgoj, ali ne kao zaseban predmet. Dolazim iz sustava i mogu vam reći da se Građanski odgoj već provodi kroz međupredmetne teme. Treba napraviti dobru pripremu i analizu za zaseban predmet Građanski odgoj. Tu dolazi do miješanja instiucionalnog i obiteljskog, slično kao i što je problematičan bio kurikulum zdravstvenog odgoja. Svakako sam za uvođenje ovog predmeta kao izbornog.

Fuchs: Zdravstveni odgoj ne kao zaseban predmet jer je provedena znanstvena studija koja je pokazala da ne postoji bitna razlika između one djece koja su to slušala u eksperimentalnom modelu i one druge koja su zdravstveni odgoj dobila klasično kroz druge predmete. Svi bi pobacali neke predmete, nove uveli. To se događa stalno. Mislim da je rješenje za Građanski odgoj, koji definitivno mislim da je potreban, da to bude međupredmetna tema s jasnim kurikulumumom. Dodavanje zasebnih predmeta ne vodi dobrom, tu će onda biti pobune zašto jedan izbaciti, a drugi ne.

Glasovac: Divjak je izmasakrirala zdravstveni i seksualni odgoj – sve je svedeno na reprodukciju – to je nedopustivo. Vraćeni smo na sami početak. Riječki primjer uvođenja Građanskog odgoja kao predmeta u osnovne škole s 35 sati godišnje je dobar pristup. Već su neka praćenja pokazala da su djeca oduševljena i da škole vape za građanskim odgojem, unatoč ideološkim bitkama koje su tu bile.

Hasanbegović: Naravno da ne, to su apsurdne, već prožvakane teme. Naši prijatelji iz nevladinog sektora mogu organizirati tečajeve spolnoga odgoja pa da roditelji biraju tko želi svoju djecu prijaviti na takvo nešto. Fali mi vrijeme Jokića jer se tad moglo sučeljavati ideološki i politički o građanskom odgoju. Čim je došla Vlada magistra Plenkovića, potisnuto je ovo pitanje i nametnuto ono o tabletima. Ja razumijem potrebu penetracije stanovitih elemenata u obrazovni sustav, ali bit ću vrlo jasan. Treba li nam građanski odgoj kao poseban predmet? Ne treba. Jer kao što nam nije trebala teorija i praksa samoupravnog socijalizma, tako nam ne treba ni novi marksizam našeg vremena.

Puljak: Sadržaj je potreban, a treba li biti zaseban predmet, to je neko drugo pitanje. Djeca su već prepoterećena satima i predmetima, možda treba pronaći neki drugačiji model, primjerice uključiti zdravstveni odgoj unutar građanskog odgoja. Građanski odgoj potreban je u cijelom društvu, ne samo u školama. Tu je ono što pričamo o cjeloživotnom obrazovanju. Svakako ga treba uvesti u osnovne škole kao obvezan predmet jer je tamo najpotrebniji. Treba ga provesti i kroz druge predmete no na ovaj način, kao zasebnom predmetu mu dajemu važnost. Međutim, nije to lako izvesti. Treba mijenjati sustav, povećati izbornost, izbaciti neke predmete poput vjeronauka.

7. Nacionalizam kroz obrazovanje

Hasanbegović: Svaki budući ministar treba promicati zdravi hrvatski nacionalistički duh koji je naravno lišen bilo kakve uskogrudnosti i sektaštva koje mu Vi (ženska osoba iz publike op. a.) pripisujete. Dakle, Vi i ja očigledno kada govorimo o hrvatskom nacionalizmu ne mislimo na istu stvar.

Bakić: Ne znam što će sljedeći ministar učiniti. Ja osobno i mi svi unutar političke platforme MOŽEMO se zalažemo za snažnu afirmaciju i podupiremo obrazovanje svih nacionalnih manjina, s jedne strane. S druge strane snažno se protivimo podjelama  posebno u Vukovaru i drugim ratom pogođenim područjima, koje su umjetno održavane i na kojima se inzistira i s kojima se ne promiče obrazovanje i ne promiču društvene vrijednosti.

Puljak: U startu se naša koalicija odredila za svoje vrijednosti, a te vrijednosti su vrlo jasno izražene – mi smo za poštivanje svih nacionalnih manjina, za razvoj njihovih identiteta i suživot. Meni je žao čuti da i dalje postoje problemi s nacionalizmom u našoj zemlji, mi ćemo se svim silama truditi da tih problema bude što manje i da nestanu iz našeg javnog života.

Fuchs: Modeli školovanja nacionalnih manjina su dobri. Mislim da u školama defintiivno treba njegovati nacionalni ponos, pri čemu to nikako ne znači nekakav nacionalizam u negativnom smislu te riječi već da građani budu svjesni i ponosni na svoju pripadnost Hrvatskoj kao takvoj.

Održano predizborno sučeljavanje o obrazovanju: Ovo je 7 važnih pitanja o kojima se raspravljalo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap