Reforma strukovnog obrazovanja je nužna: Ovo su dobre i problematične stvari kod modularne nastave
Kurikulumi strukovnih programa nisu se mijenjali 20, a neki i po 30 godina. Reforma strukovnog obrazovanja je i više nego potrebna, ali kao i na svakom putu do cjelovite promjene načina funkcioniranja određenog sustava, na tom se putu nalazi mnogo prepreka i problema. Modularna nastava, na čijim se pripremama radi posljednje četiri godine, ima svoje dobre strane koje će učenicima omogućiti suvremenije obrazovanje. Ali uz njih se vežu problemi na koja se odgovori tek trebaju dobiti, pogotovo ako će se primjenom tog projekta krenuti školske godine 2024./2025.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Na reformi strukovnog obrazovanja radi se posljednje četiri godine. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na projektu modularne nastave, koja će promijeniti klasičan model izvođenja nastave u strukovnim školama, intenzivno radi kako bi ovogodišnji osmaši iduće školske godine imali priliku upisati srednju strukovnu školu po novom modelu.
Cilj je da se modularna nastava uvede s početkom školske godine 2024./2025. godine, a do tada će trajati, odnosno već i traju, edukacije nastavnika u strukovnim školama diljem Hrvatske. No, kao i svaka reforma, sa sobom nosi više pitanja, nego odgovora. I dok smo o nekim problemima već pisali ranije ove godine kada je ASOO organizirao Dane strukovnih nastavnika gdje je predstavljen detaljniji koncept modularne nastave, ovog rujna ASOO je održao Konferenciju za ravnatelje strukovnih škola.
Strukovno obrazovanje vapi za reformom, ali neka pitanja moraju se razjasniti prije same provedbe
Na konferenciji za ravnatelje otvorila su se i neka nova pitanja na koja tek treba odgovoriti, ali su također ponuđena rješenja za pitanja koja su postavili sami nastavnici u ožujku. U tablici ispod saželi smo ključne stvari koje će se s uvođenjem modularne nastave promijeniti na bolje, ali i problematične stvari za koje bi odgovori svakako trebali biti spremni prije nego se modularna nastava spusti u škole.
Tablica: srednja.hr
Dobra stvar – sve o modularnoj nastavi je dostupno javnosti
Neki kurikulumi u strukovnim obrazovnim programima stari su 20, a neki i po 30 godina. Reforma strukovnog obrazovanja stoga, ne da je nužna, nego je trebala biti provedena još prije barem 10 godina. Tako da dileme oko toga je li ovo uopće potrebno nema. Dobra stvar koju ASOO u procesu izrade projekta modularne nastave jesu konferencije koje smo već spomenuli.
Na taj način nastavnici su informirani o tome što ih sve čeka po pitanju njihovih novih obaveza, ali i obaveza učenika. Uz to, na konferencije su pozvani i mediji koji onda prenose informacije o tome kako napreduje projekt, koje su prednost, a koji nedostaci i sve ostale bitne informacije javnosti. Kako je na Konferenciji za ravnatelje strukovnih škola istaknula i predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nada Lovrić, dobro je što se ova reforma ne pokušava provesti ‘na silu’.
– Pogledajte cjelodnevnu školu. Ona je nakaradno postavljena i zato doživljavamo takav otpor, istaknula je Lovrić.
ASOO uz konferencije već od ove godine intenzivno provodi edukacije nastavnika strukovnih škola diljem Hrvatske, a u pripremi je, odnosno već je i pri kraju oko 120 novih kurikuluma. Sve te dokumente za modularnu nastavu, od kurikuluma i pravilnika, napravile su radne skupine koje su činili nastavnici i ravnatelji iz cijele Hrvatske.
– Tako da je ova reforma strukovnog obrazovanja zapravo došla od ljudi ‘odozdo’, odnosno od ljudi iz sustava, objasnio je iz Josip Ivoš iz ASOO-a koji je prije bio ravnatelj Srednje škole Stjepana Sulimanca u Pitomači.
Učenici su u ovim stvarima na dobitku
Ono što će učenicima biti bolje u modularnoj nastavi je svakako to što će s uvođenjem modula imati priliku teorijsko znanje povezati s praktičnim radom. Modul se zapravo sastoji od dvije stvari: jednog općeobrazovnog predmeta i jednog strukovnog predmeta koji su međusobno povezani. Dio općeobrazovnih predmeta, koji se kao nastavni predmeti ukidaju i ulaze u modul, predavali bi nastavnici Biologije, Kemije, Fizike i Politike i gospodarstva. Kako bi to točno izgledao jedan modul na konkretnom primjeru možete pogledati na ovoj poveznici.
Uz to, gradivo u pojedinim sektorima će u prvom, a u nekim programima i u drugom razredu biti povezano. Odnosno, ako će učenici upisati srednju strukovnu školu u sektoru ugostiteljstva, u prvoj godini će slušati predmete koji su zajednički, primjerice kuharima i konobarima. Nakon prve godine učenici mogu vidjeti koje im se zanimanje više sviđa pa će upisom u drugu godinu odabrati hoće li se nastaviti školovati za kuhara ili konobara.
Imat će zajedničke izborne module, ali i zajedničke obvezne module. S obzirom na to, učenici će se zahvaljujući tome moći lakše prebacivati u druge programe koji su u tom sektoru. Ovisno o tome o kojem se strukovnom sektoru radi, negdje će morati i dalje polagati razliku u predmetima, ali u modularnoj nastavi to će biti u puno manjoj mjeri.
Najviše pitanja zapravo se tiču općeobrazovnih nastavnika
No, kako bi se modularna nastava uspješno uvela u škole, najprije se moraju dati odgovori na konkretna pitanja koja se uglavnom tiču nastavnika i njihovog rada. Ali, prije toga je najveća zapreka provođenja ove reforme neopremljenost i prostorni nedostaci škola. Neke srednje škole rade s opremom koja je starija od učenika koji ju danas koriste, a neke nemaju prostora za proširenje koje bi dovelo do optimalnog broja učionica za izvođenje modularne nastave.
Uz to, neke srednje škole ne provode isključivo strukovne programe. Postoje i tzv. mješovite škole koje imaju i strukovni i gimnazijski program. U takvim slučajevima bit će vrlo teško, ako ne i gotovo nemoguće, uskladiti tradicionalni oblik i raspored nastave koju imaju gimnazijalci s novim, modularnim oblikom strukovnog programa. Osim rasporeda nastave, problemi će nastati i po pitanju rasporeda nastavnika, posebice kod onih koji predaju u više škola.
Na ta, nazovimo ih tako, tehnička pitanja ASOO bi trebao dati odgovore što prije, a zatim bi se trebao pozabaviti pitanjima radnih mjesta nastavnika. Kao što je bilo rečeno na konferenciji ravnatelja strukovnih škola, najviše ih je zanimalo hoće li biti tehnoloških viškova s uvođenjem modularne nastave
– Bit će više modula nego što smo do sada imali predmeta. A škole će, zahvaljujući kurikulumu za ustanove koji daju slobodu za razne promjene u izvođenju modula i nastave, moći kroz izborne predmete, fakultativnu nastavu, dopunski i dodatni rad moći po vlastitom izboru pojačati gradivo iz općeobrazovnih predmeta, objasnio je Ivoš.
Nitko nije protiv reforme, ali najprije se moraju napraviti procjene iz više aspekata
U tom odgovoru može se naslutiti još jedan problem – učenici će imati više modula nego predmeta. Znači li to veće opterećenje za učenike i hoće li zbog toga morati više vremena provoditi na nastavi? Više modula je svakako dobro za nastavnike koji će s time pokušati održati satnicu na nivou na kojemu je bila do sada, no treba uzeti u obzir kada će učenici stići obrađivati više toga nego do sada. Za ovo se svakako mora napraviti detaljna analiza i procjena opterećenja učenika.
Oko modularne nastave i izbacivanja nekih općeobrazovnih predmeta iz ‘nastave’ kao takvih, najviše su se pobunili nastavnici Biologije koji su na Danima strukovnih nastavnika izrazili svoju zabrinutost. Problem oko smanjenja satnice nastavnika općeobrazovnih nastavnika spomenula je i Lovrić.
– Mi jesmo skupa, ali ta pravila se moraju znati. Moji radnici, odnosno i vaši radnici, moraju znati kako će im život izgledati nakon ove reforme. Da bi se problem riješio, treba napraviti sustavnu procjenu koliko će ljudi otići u mirovinu, koliko djece će biti. Ponavljam, reformu ćemo mi podržati i to nije uopće sporno, ali moramo znati koliko će ljudi ostati bez posla i sa smanjenom normom?, poručila je Lovrić.
Nema više predmeta, uvode se moduli – što ako učenik ne savlada prvi modul?
Jedno od mnogih pitanja koja su se postavljala na konferenciji bilo je i sljedeće – što ako učenik ne savlada prvi modul, a znanje iz tog modula mu je potrebno za nadolazeće module? Jer nastava više neće biti izvođena kao do sada, jedan modul trajat će otprilike mjesec dana i onda se ide dalje i učenici dobivaju novi modul.
– To će se rješavati tako da će onda on kroz konzultacije s tim nastavnikom, znate i sami da svaki nastavnik tjedno ima jedan sat te konzultacije, onda će mu učenici na tim konzultacijama dolaziti i rješavati taj ishod učenja koji nije usvojio i to će se pisati u bilješke jer se učeniku po zakonu ne može ocjena zaključiti prije kraja nastavne godine, objasnila je djelatnica ASOO-a na radionici.
Sudionici radionice istaknuli su kako takve konzultacije u praksi ne postoje za učenike, već za roditelje koji dolaze na informacije i koje se dogovaraju s razrednicima. Ali, ističu da bi se problem učenika koji nisu zadovoljili neke module mogao riješiti kroz već postojeći način, a to je dopunska nastava.
Što će biti s nastavnicima koji imaju najmanji broj modula za odraditi?
Nakon problema s učenicima koji neće zadovoljiti modul, postavilo se još jedno pitanje – što će biti s nastavnicima koji imaju najmanji broj modula za odraditi? Ako oni sve svoje module odrade, recimo, u prvome polugodištu, što će biti s njima u drugom polugodištu kada ne budu imali što o kome predavati jer su njihovi moduli završeni? Možda će svoj rad nadoknaditi nekim fakultativnim ili izbornim radom, no ovo se također mora jasno definirati u projektu.
I na kraju se može zaključiti kako će modularna nastava učenike strukovnih škola, s uvođenjem modula i ‘ukidanjem’ neki općeobrazovnih predmeta’ svakako bolje pripremiti za tržište rada nego što se to postiže sa sadašnjim oblikom nastave. Ali, postavlja se pitanje hoće li to dovesti do toga da će učenici strukovnih škola biti manje pripremljeni za maturu od gimnazijalaca?
Svakako je dobro da svi učenici, pohađali oni gimnazijski program ili strukovni, imaju jednaku priliku polagati maturu i upisati fakultet kako bi nastavili svoje obrazovanje. No, modularna nastava koncipirana je na način da učenike strukovnih škola pripremi za njihova zanimanja, a ne za maturu.
Reforma je nužna, ali…
Zaključak je sljedeći – reforma strukovnog obrazovanja je i više nego nužna. S modularnom nastavom izgleda kako bi to moglo biti vrlo dobro, ali na navedene probleme i pitanja se prije uvođenja u škole treba odgovoriti. Treba ih jasno definirati kako bi nastavnici, ali i učenici te njihovi roditelji znali što ih točno čeka. Ako to znači da će neki nastavnici postati tehnološki viškovi, onda se to mora bez zadrške i ‘filozofiranja’ jasno reći i naglasiti.
S konferencijama i edukacijama budućnost ovog projekta je na dobrom putu, a sada ga samo treba pošteno i korektno završiti. No, još se ne zna kada će kurikulumi biti gotovi, kada će biti javno savjetovanje ni, ono najbitnije, kada će se točno krenuti s modularnom nastavom. Vremena je sve manje, a hoće li ovaj projekt zaživjeti za manje od godinu dana i ako hoće, na koji način, preostaje za vidjeti.
