Rektor Boras podnio ocjenu ustavnosti, a citira krive članke zakona
Akademski duhovi uznemirili su se prijedlogom rektora Sveučilišta u Zagrebu o ocjeni ustavnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a koje je podržao Rektorski zbor. Rektor Damir Boras je za podnevni Dnevnik dao izjavu kako doktorski studiji spadaju u istu sedmu kategoriju završenosti kao sveučilišni i veleučilišni studiji što nije točno prema zakonu o HKO-u. Naime, oni spadaju u najvišu, osmu kategoriju.
foto:srednja.hr
– Zakon o znanosti i visokom obrazovanju predviđa binarni sustav, sveučilišni i veleučilišni, dakle struka i sveučilišna razina. Zakon o HKO-u stavlja u kategoriju sedam završenosti sveučilišne, veleučilišne pa čak i doktorske studije. Budući da se nama činilo da su ta dva zakona u prijeporu htjeli smo da se to razjasni, a jedino mjesto za to je Ustavni sud, rekao je za podnevni Dnevnik HRT-a rektor Damir Boras te je odgovorio kako su do sada to polakše rješavali jer ljudi nisu završavali studije, ali da se to se to sada mora razjasniti.
Boras krivo tumači zakon, a dekan Mesec govori kako su se studenti koji su već završili snašli u inozemstvu
Prema važećem zakonu HKO-a to nije točno jer doktorski studiji spadaju u osmu razinu što nam je potvrdila i Marija Lugarić, voditeljica Radne skupine koje je predložila Zakon.
– Doktorski studiji, odnosno kvalifikacije stečene doktorskim studijem su razina 8 HKO-a i EQF-a (Europski kvalifikacijski okvir) i to jasno u zakonu piše. Zakon o HKO-u ni na koji način ne osporava binarnost sustava visokog obrazovanja u RH, nego samo prepoznaje kvalifikacije stečene i na sveučilišnoj i na stručnoj vertikali i smješta ih na adekvatnu razinu kvalifikacijskog okvira sukladno međunarodno dogovorenim kriterijima, rekla je Lugarić.
Danas se na Sveučilištu u Zagrebu održala 9. redovita sjednica Senata na kojoj prisustvuju sve sastavnice pa je to bila dobra prilika za vidjeti kako dekani dišu po pitanju ocjene ustavnosti, s obzirom na to da se dosad na Senatu o tome nije raspravljalo.
– Izjednačavanjem će nastati još veća konkurencija, a ovako i onako imamo jako skučeni prostor na našem tržištu tako da će to biti dodatni problem po meni. Oni koji su već završili su se već nekako snašli. Pronašli su posao u struci ili izvan nje ili su otišli u inozemstvo, rekao je Josip Mesec, dekan Geotehničkog fakulteta Varaždin za HRT.
Prema odredbama zakona stručni i sveučilišni studiji su iste razine, ali drugačije vrste
Međutim, po Zakonu o HKO-u kvalifikacije se ‘razvrstavaju’ temeljem dva kriterija: po vrstama i po razinama, objašnjava Marija Lugarić. Kvalifikacije stečene nakon stručnog i nakon sveučilišnog studija su, po odredbama Zakona o HKO-u, iste razine, ali nisu iste vrste pa nema govora o izjednačavanju. Voditeljica radne skupine dodaje kako to niti nije ni predmet Zakona o HKO-u, već Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
– Mi u HKO-u možemo imati razina koliko želimo, u raznim radnim varijantama je bilo i preko dvadeset razina, ali, na kraju, sve treba povezati s EQF-om koji ima 8 razina pa sve naše kvalifikacije, direktno u našem HKO-u ili kroz referenciranje na EQF se svrstavaju na 8 razina. Referenciranje na EQF je važno jer, obzirom da već više od desetljeća nema nostrifikacija diploma, već priznavanje istovrijednosti diploma, a u različitim zemljama se završetkom studija stječu različiti stručni/akademski/školski nazivi, kako bi se znalo koje je razine stečena kvalifikacija u inozemstvu u odnosu na nacionalne kvalifikacije i obrnuto. Zakon o HKO-u točno definira za svaku razinu (pojednostavljeno) opseg kvalifikacije te razinu stečenih znanja i vještina što čini sve kvalifikacije na svim razinama, neovisno u kojem su školskom/akademskom sustavu stečene, međusobno usporedivima što je važno zbog zajedničkog tržišta i mobilnosti radne snage, zaključuje Marija Lugarić.
Ministarstvo bez komentara na cijeli slučaj
Ministarstvo niti danas nije htjelo komentirati prijedlog rektora Borasa, a tvrde kako su svoju argumentaciju poslali Ustavnom sudu. Niti predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, koje je zaduženo za razvoj HKO-a, Ružica Beljo Lučić nije htjela komentirati dok je postupak u tijeku.
– U Građevinarstvu ima jako puno poslova koje mogu obavljati ljudi koje imaju završene stručne studije, ali ima izazova u građevinarstvu koji su složeniji onda jednostavno ljudi koji su završili stručne studije nemaju te kompetencije, rekao je za HRT Neven Kuspilić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Prema bivšem ministru Željku Jovanoviću, ukidanje Zakona značio bi prestanak rada na osiguranju povećanja kvalitete obrazovanja, sprječavanje korekcija grešaka Bolonjskog procesa, zastoj u usklađivanju potreba tržišta rada i obrazovnih ishoda te naposljetku gubitka 500 milijuna eura bespovratnih sredstava. Njegov opširan stav možete pročitati ovdje.
Pokretanje postupka suglasnosti s Ustavom Zakona o HKO-u by Marko Matijević
