Pretraga

Sve više ljudi prije će vjerovati onome što pročitaju na Facebooku nego znanstvenicima

A- A+

Čak 50 posto Hrvata vjeruje da koronavirus nastaje u vladinom laboratoriju, dok je ta brojka u Danskoj samo šest posto, a u Švedskoj sedam posto. Povjerenje u društvene mreže raste, a povjerenje u zdravstvene radnike i radnice je u padu. Zašto je tome tako, tko je ‘krivac’ za takvo stanje u društvu i kako su mainstream mediji tome doprinijeli, raspravljalo se na zoom konferenciji ‘Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije’.

Foto: Unsplash

Dezinformacije su sve veći problem i izazov za društvo i demokraciju. Tehnike plasiranja i širenja dezinformacija svakodnevno napreduju, zato je nužno raditi na podizanju kvalitete medija, medijskoj pismenosti, izgradnji demokratske političke kulture utemeljene na argumentiranoj kritici da bismo mogle odgovoriti na ovaj fenomen, no nužna je i regulacija velikih digitalnih platformi i odgovorne vlasti, samo su neki zaključci sa zoom rasprave ‘Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije’, u organizaciji Gonga.

– Ljudi su skloniji vjerovati informacijama koje pročitaju na Facebooku nego autoritetima poput institucija, znanosti i medija. Građani i građanke Hrvatske ne vjeruju ni Vladi, ni pravosuđu, ni medijima. Čak 50 posto ljudi u Hrvatskoj vjeruje kako virus nastaje u vladinom laboratoriju, dok je ta brojka u Danskoj samo šest posto, a u Švedskoj sedam posto, rekla je profesorica Marijana Grbeša-Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Povjerenje u društvene mreže raste, a u zdravstvene radnike pada

Dodala je kako Hrvati izbjegavaju vijesti, a povjerenje u društvene mreže raste, dok je povjerenje u zdravstvene radnike i radnice u padu. Naglasila je i kako ljudi u Hrvatskoj više vjeruju institucijama Europske unije, nego onim nacionalnim.

– U Hrvatskoj 62 posto građanki procjenjuje da se barem jednom tjedno susreću s dezinformacijama. Tu je bitno napomenuti efekt trećeg, što znači da osobe imaju znanje o dezinformacijama, educirane su i zbog toga smatraju kako neće nasjesti na lažne vijesti i manipulativne tvrdnje. Zaista se susrećemo sa sve spretnijim, sofisticiranijim i boljim načinima ‘pakiranja’ dezinformacija na koje je lakše nasjesti jer ih je teže prepoznati, objasnila je Milica Vučković, predavačica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Izdvojeni članak
svećenik u crkvi

Mladi u Hrvatskoj više vjeruju svećenicima nego novinarima, no jedan podatak opasno zabrinjava

‘To što ljudi misle da su imuni na fake news je veliki problem’

Napominje kako tehnike i alati prezentiranja dezinformacija napreduju svaki dan. Kada se jedan raskrinka, pojavljuje se drugi, poput deepfakea, umjetne inteligencije i botova. Tvrdi da to što ljudi misle da su imuni na fake news i dezinformacije je veliki problem koji treba adresirati i zbog kojeg je i danas, možda više nego ikada potrebno govoriti o tome.

– Čak 85 posto ljudi u našoj zemlji se slaže da su dezinformacije veliki problem i izazov za demokraciju. Znanost nema uvijek odgovor na sva pitanja što širitelji dezinformacija i teorija zavjere koriste. Osim zagađenog medijskog prostora i loše komunikacije političara tu je i činjenica da znanost nije lako komunicirati na svima razumljiv način, upozorila je Vučković.

Izdvojeni članak

[Infografika] Lažne vijesti i razvoj kritičkog mišljenja u fokusu djece i mladih

Kakvu su ulogu u tome imali mainstream mediji?

Profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku poseban je naglasak stavio na ulogu mainstream medija u eko-sustavu dezinformacija. Smatra kako je najveći problem što mediji u Hrvatskoj nemaju tradiciju ispravaka niti ‘follow up’ priča, odnosno ne prate nastavak priče.

– Doseg mainstream medija daleko je veći od rubnih grupa na društvenim mrežama. Osnovni postulati novinarstva sugeriraju da izvještavanje treba biti uravnoteženo i pošteno, a taj princip uravnoteženosti često podrazumijeva ‘dvije strane’. To je zato što se vrlo često u medijskim izvještajima, zbog uravnoteženosti i poštenog pristupa, daje jednak prostor i tezama ‘za’ i tezama ‘protiv’, iako u znanstvenoj zajednici postoji neki generalni konsenzus da cjepivo pomaže u borbi protiv bolesti, izjavio je Brautović.

‘Pošteno i uravnoteženo izvještavanje treba drugo tumačenje, to nije čisto 50:50’

Naglašava da što su građani više izloženi tradicionalnim medijima koji na taj način izvještavaju, to više tome vjeruju.

– To može dovesti do toga da se sutra građani ne žele cijepiti, poštovati epidemiološke mjere ili vjerovati da postoji neka bolest. Pošteno i uravnoteženo izvještavanje treba drugo tumačenje, to nije čisto matematički 50:50, pola ‘antivakseri’, pola ‘vakseri’, objasnio je profesor Brautović.

Zašto ljudi vjeruju dezinformacijama pojasnila je izvanredna profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Andrea Vranić.

– Imamo ograničeni kapacitet za procesuirati sve što primamo. Na temelju jednog članka, generalizirat ćemo i stvoriti pristrani stav, a emocije će nas potaknuti da ga dijelimo. Čovjek obrađuje informacije poput računala, naša kognitivna arhitektura određuje na koji način ćemo sažimati informacije, kako odredimo što ćemo automatski procesirati jer nemamo više resursa baviti se nekom temom, a naše bi emocije mogle biti pogonsko gorivo i vjetar koji usmjerava taj naš kognitivni sistem, rekla je profesorica Vranić.

Izdvojeni članak

Kako nas je talijanski učitelj lažnim tvitom o smrti Ratka Mladića podučio opasnostima fake newsa?

‘Ne trudimo se propitivati informacije jer su one bliske našim svjetonazorima’

Objasnila je kako se primarno radi o strahu, za sebe i svoje bližnje.

– Zbog njih smo skloni proslijediti neku senzacionalističku informaciju, jer da smo je analizirale možda bismo uočili da to baš i nije tako, ali nas je strah na to natjerao. Jedan od razloga zašto se pretjerano ne trudimo propitivati određene informacije je taj što su one bliske našim svjetonazorima i daju nam osjećaj sigurnosti. Ne propitujemo ih jer su to stavovi naših prijatelja, a tako ostvarujemo podršku svog socijalnog kruga, dodala je Vranić.

Izvršna direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet, ukazala je na važnost snažnije regulacije velikih digitalnih platformi koja bi ohrabrila korisnike i promicala decentralizaciju i demokratizaciju interneta. Navela je ključne zahtjeve mreže EDRi – alternativni sustavi preporuka na platformama i obavezna interoperabilnost – kao dio rješenja aktualnog problema, a sve kako Facebook i druge velike platforme više ne bi mogle imati ogromnu moć nad našim konzumiranje informacija, nego bi se kontrola prebacila natrag na ljude.

Izdvojeni članak

Istraživanje pokazalo: Više od polovice mladih ne podržava demokraciju u Hrvatskoj

‘Horde portala produciraju emocionalno nabijene informacije da bi skupljale klikove’

– Postoje horde portala koje produciraju emocionalno nabijene informacije da bi skupljale klikove na sadržaju koji je najčešće preveden iz inozemnih izvora i lokaliziran. U našoj regiji jezik je svima razumljiv i to znači da se sadržaj proizveden kod nas vrlo lako može širiti po regiji. Fact-checking mora uključivati empatiju prema onima koji čitaju, ali i prema onima koji dezinformacije iz straha i neznanja šire. To ne znači da postoji empatija za one koji svjesno stvaraju dezinformacije, jer oni zarađuju na patnji drugih, poručila je Ana Brakus, izvršna direktorica portala Faktograf

Nebojša Blanuša, izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, predstavio je istraživačke aktivnosti multidisciplinarnog projekta u kojem sudjeluju FPZG, UNIDU, FER, Faktograf, a Gong je nositelj konzorcija. Istraživanje će dati sveobuhvatniji i detaljniji uvid u procese nastajanja dezinformacija, izvora i načina širenja istih. Rezultati će biti prezentirani tijekom iduće godine.

Sve više ljudi prije će vjerovati onome što pročitaju na Facebooku nego znanstvenicima
Share via
Copy link
Powered by Social Snap