Pretraga

Upoznajte dubrovačke lovce na oluju i oduševite se njihovim fotografijama

A- A+

Vremenske prilike oduvijek su bile predmetom zanimanja čovjeka zbog više razloga. Ponekad je to poljoprivreda, ponekad putovanje, ponekad strah osobito u područjima sa čestim uraganima i tornadima, a ponekad ništa drugo doli fasciniranost meteorološkim pojavama. U ovom posljednjem slučaju radi se o hobiju o kojem se ne zna puno, no zasigurno ste na internetu naletjeli na fotografije meteoroloških pojava koje su vas fascinirale. No, ako ste i naletjeli na takve fotografije, vjerojatno se niste zapitali što je sve potrebno te kakve uvjete zahtjevaju nevjerojatne fotografije munja, uragana, pijavica, teških oblaka ili tornada te tko uopće radi takve fotografije.

Lovci na oluje: Daniel Pavlinović, Zlatko Barać i Boris Bašić

Kroz posljednjih mjesec dana svjedoci smo čestih iznenadnih oluja, pljuskova i grmljavina u našoj zemlji. Iako su nas znale neugodno iznenaditi te natjerati u duge rukave i kišne cipele početkom samog ljeta, nekima te oluje i nisu tako iznenadne, niti neugodne, nego upravo suprotno. Neki jedva dočekaju takve vremenske prilike. Vjerojatno se pitate tko bi se veselio nečem takvom, no biti će vam puno jasnije kada saznate tko su ljudi koji se nazivaju ‘lovcima na oluje’ ili ‘stormchaserima’.

Izdvojeni članak

Zanima te fotografija? Učlani su u Mrežu mladih fotografa

Motiv je ljepota i neizvjesnost

‘Stormchasing’ je potraga za teškim vremenskim uvjetima bez obzira na motiv, koji može biti znatiželja, avantura, znanstveno istraživanje ili za medije. Osobu koja se time bavi nazivamo ‘lovcem na oluje’ ili ‘stormchaserom’. Uglavnom se radi o rekreativnom hobiju, motiviranom fotografiranjem i snimanjem oluja, no postoje i drugi motivi koji tjeraju ove zaljubljenike u vremenske uvjete van i po najgorim olujama. Tako im motiv može biti neizvjesnost jer nikada ne znaju što će uspjeti fotografirati, izazov točnog prognoziranja, a može se raditi i o izraženom natjecateljskom duhu te vrsti prijateljskog druženja. Motiva im svakako ne nedostaje, a najčešće se radi o kombinaciji istih.

Velik broj ‘lovaca’ su i otkrivači oluja koji o svojim observacijama obavještavaju mjerodavne vlasti o teškim vremenskim uvjetima. Ovakva pravovremena izvješća s terena su od velike koristi kao upozorenja javnosti kao što koriste i znanosti jer povećavaju pouzdanost baza podataka o olujama koje koriste klimatolozi i ostali istraživači.

Ljudi koji se bave ovakvom vrstom fotografije u načelu nisu plaćeni za to, uz iznimku onih koji rade za medije, no sve veći broj ‘lovaca’ uspijeva prodati svoje uratke iako se ne radi o profitu od kojeg bi mogli živjeti. No, dobra vijest za one koji bi možda i sami htjeli postati ‘lovci na oluje’ je da im nije potreban nikakav certifikat ili diploma za to. ‘Lovci’ obično dolaze iz različitih polja zanimanja, kao što su profesori, znanstvenici, inžinjeri, programeri, umjetnici i drugi zaljubljenici u vremenske prilike i neprilike.

Izdvojeni članak

Talentirani mladi Livnjak oduševljava javnost i struku svojim fotografijama

Dubrovački ‘stormchaseri’

‘Stormchasing’ je hobi rasprostranjen diljem svijeta, a u Hrvatskoj iako ne toliko poznat, ipak dovoljno da i kod nas pronađemo nekoliko pasioniranih zaljubljenika u oluje čije su uratke nerijetko prenijeli i mediji. To su dubrovački ‘lovci na oluje’, Daniel Pavlinović, Zlatko Barać i Boris Bašić koji neumorno ganjaju oluje, pijavice, valove i munje kojih svakako ne manjka na dubrovačkom području sa kojeg dolaze.

Prošle su godine početkom lipnja na dubrovačko brdo Petka čak postavili automatsku meteorološku postaju s koje se podaci mogu pratiti na pljusak.com. Planiraju postavljanje i druge u Gružu, a ova ekipa ‘lovaca’ uskoro će se uključiti i u mrežu Blitzortung koja se bavi detekcijom munja, samo čekaju potrebnu opremu da im stigne. Članovi su i Crometeo tima, prvog hrvatskog meteorološkog foruma čijoj se ekipi Daniel pridružio prije 11 godina, na samom početku njihova djelovanja.

Izdvojeni članak

Evo kako ispasti odlično na fotografijama

– To su ujedno prvi ljudi koje sam upoznao, a da ih takvo što zanima. Prije toga bio sam ‘Pale sam na svijetu’ po pitanju zanimanja za meteorologiju i meteo fotografiju. Danas mogu reći da je ovaj hobi ili ,za neke i više od hobija, u naglom uzletu. Ne samo kod nas, nego i u svijetu. Koliko se ljudi time bavi u Hrvatskoj, točno ne bih znao reći, ali osobno znam na desetke ljudi koji su ‘u tome’. Što se tiče fanova, teško je takvo što procijeniti, no naša Facebook grupa upravo broji 7000 ljudi, rekao je Daniel Pavlinović koji tvrdi kako ga je meteorologija oduvijek zanimala, te dodao da je sve počelo u osnovnoj školi kada je napravio svoju knjižicu s opisima raznih vremenskih pojava.

– Pala mi je na pamet ideja da bih neke od njih mogao i fotografirati te zatim fotografije zalijepiti u bilježnicu. Imali smo doma fotoaparat, naučio sam s njim raditi i fotografirao valove, oblake i ostalo te lijepio te fotografije u tu debelu bilježnicu koju i danas čuvam. Međutim, tako se spontano javila i ljubav prema fotografiji. Počeo sam sa Zenitom TTL i Yashicom, a svoj prvi digitalni aparat kupio sam 2004. godine, ističe Daniel.

Slično govori i Boris Bašić koji kaže da se aktivno počeo baviti ‘lovom’ na dinamičke atmosferske procese kada je napokon uspio uloviti svoju prvu munju 2006. godine, a ‘stormchasing’ je za njega jednostavno posljedica ljubavi prema fotografiranju vremenskih nepogoda.

Oprema i teški vremenski uvjeti

Mnogi se vjerojatno pitaju kakva je oprema potrebna za stvaranje fotografija poput ovih koje rade dubrovački ‘lovci na oluje’, pa nam je Zlatko otkrio da je dovoljan osnovni model digitalnog SLR aparata i neki objektiv iz niže klase, poput kit- objektiva koji se prodaje zajedno s aparatom. Osim te osnovne opreme potrebno je imati stativ i vanjski žičani okidač. Kada govorimo o cijeni, radi se o otprilike 3500 kuna ili upola jeftinije za polovnu opremu. Međutim, ako poželite ‘loviti’ pijavice koje su daleko od obale trebat će vam i teleobjektiv, a za one koji misle kako ovakve prizore mogu uhvatiti mobitelima, istina je, no zbog sporosti, lošeg autofokusa i preskromnih opcija, kako kaže Zlatko, biti će više promašaja, nego pogodaka.

Izdvojeni članak

Ono kad fotografija uhvati miris

Pošto ovi meteorološki entuzijasti ‘rade’ po zaista ponekad nevjerojatnim vremenskim uvjetima te su nerijetko izloženi i opasnostima koje sa sobom donose olujna nevremena, sva trojica kažu kako je itekako bilo opasnih situacija, a osim sebe, tu je i skupa oprema koju moraju čuvati. Tako je primjerice Danijel istaknuo da je opasno kada god se nađu u grmljavinskom nevremenu ili pak na udaru orkanske bure pod Velebitom gdje je njegov kolega jednom izmjerio udar od čak 218 km/h.

– Fotografiranje prirodnih-ajmo tako nazvati-ekstrema uvijek nosi određeni rizik. Dovodimo se u situacije gdje smo izloženi udaru jakog vjetra ili udaru vala ili smo pak na povišenoj poziciji za vrijeme grmljavine tako da se statistika ne računa kada smo mi u pitanju.To je uvijek neki ukalkulirani rizik na koji smo svijesno pristali nebi li fotografirali atraktivniju fotografiju. No, svakako treba obratiti pozornost na vlastitu sigurnost. Kroz ove godine se ipak dogodilo par situacija gdje je munja udarila svega 50-ak metara od nas, kolegu je orkanska bura doslovno pomela s nogu, a nebrojeno puta nas je val zalio, istaknuo je Boris Bašić, a s njegovim se tvrdnjama slaže i Daniel koji tvrdi da nije baš svejedno niti po sniježnoj mećavi, no ističe da dovoljno dobro poznaju vremenske situacije koje ‘hvataju’ te su slijedom toga vrlo oprezni.


Izdvojeni članak

Iako mu je ljubav glazba, privukli su ga detalji na fotografijama

Zlatko pak od zanimljivih i opasnih situacija izdvaja onu kada ga je kanader poklopio morem koje je prenosio za neki požar, a on nekim čudom uspio čučnuti i tijelom zaštititi fotografsku opremu. Unatoč opasnostima, dečki tvrde da se nerijetko potrebno izložiti većoj opasnosti da bi se došlo do atraktivnije fotografije, no i da su naučili kada treba stati.

Photoshop – da ili ne?

Većina ljudi je fascinirana kada vidi fotografije ovog trojca koji ‘lovi’ najnevjerojatnije prizore koje nam priroda u svoj svojoj ljepoti i bijesu pruža. Ipak, uvijek su tu i skeptici koji smatraju da fotografija ne može biti tako dobra bez retuširanja i korištenja photoshopa.

Izdvojeni članak

Google najavljuje još promjena na tražilici fotografija

– Ponekad se može naići i na takve komentare, no tu se ne može ništa. U svojoj fotografiji ne radimo manipulacije, dakle promjene elemenata i sadržaja. Ono što radimo jest standardna obrada koja uključuje konverziju RAW fotografija u jpeg format, prilikom kojeg se vrše standardne korekcije kontrasta, boje, oštrine, temperature i ostalog, što dSLR fotografija jednostavno podrazumijeva. Na internetu postoje brojne meteorološke fotografije koje su rezultat različitih manipulacija i na njih upozoravamo kada naletimo, no nije ih uvijek lako prepoznati, kaže Daniel Pavlinović

Njegov kolega Zlatko Barać kaže kako će se takvih komentara uvijek naći ali oni redovito dolaze od ljudi koji nemaju pojma ni o fotografiji, niti o photoshopu te se stoga ne ne obaziru se baš previše na njih.

Također naši stormchaseri tvrde da ne zamjeraju ljudima koji okarakteriziraju njihov rad kao photoshop jer su svjesni da ponekad nevrijeme zna izgledati nadrealno te čovjek uistinu nekad ne može vjerovati ako to ne gleda vlastitim očima.

– Zato smo mi tu – da pokažemo ljudima da postoji ljepota u tim prirodnim fenomenima i da je to zapravo savršenstvo kakvo se ne viđa često, zaključuje Boris Bašić.

Upoznajte dubrovačke lovce na oluju i oduševite se njihovim fotografijama
Share via
Copy link
Powered by Social Snap