Pretraga

Vjeronauk najmanje pohađaju učenici u Istri: ‘Mislim da bi on trebao biti samo u crkvi’

A- A+

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, ukupno 380.695 učenika osnovnih i srednjih škola pohađa vjeronauk u ovoj školskoj godini. Najmanje učenika pohađa vjeronauk u Istri, a najviše na jugu Hrvatske. Stoga smo pitali učenike iz Istre što misle o vjeronauku te koji bi izborni predmet htjeli slušati, a da ga trenutno nema u kurikulumu.

vjeronauk molitva

Foto: Unsplash; Ben White

Vjeronauk ove školske godine pohađa 84,5 posto od ukupnog broja učenika, odnosno vjeronauk sluša 380,695 učenika osnovnih i srednjih škola. Prema podacima MZO-a vidljiva je razlika kod učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

U 17 županija postotak učenika u osnovnim školama koji pohađaju vjeronauk premašuje 90 posto. Najviše ih pohađa u osnovnim školama u Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, čak 96 posto.

Najmanje učenika pohađa vjeronauk u Istri

No, odlaskom u srednju školu učenici manje biraju vjeronauk kao izborni predmet. Tako broj županija gdje je više od 90 posto učenika na vjeronauku pada na četiri, Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županija.

Najmanji postotak učenika koji slušaju vjeronauk u osnovnoj i srednjoj školi je u Istarskoj županiji. U osnovnoj školi na vjeronauk ide 63 posto učenika, a u srednjoj školi samo 55 posto. Prošle godine najavljeno je uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku i zvat će se kritičko mišljenje, a planira se uvesti školske godine 2023./2024.

Izdvojeni članak
razred učenici učionica

Ovih 10 stručnjaka izrađuje program za novi predmet koji stiže u sve škole: Znamo i kad će se uvesti

‘Bilo bi izvrsno kao izborni predmet uvesti psihologiju’

Stoga smo razgovarali s učenicima iz Osnovne škole Centar Pula koji su nam otkrili što misle o vjeronauku u školi te koji bi izborni predmet voljeli imati, ali i što misle o uvođenju kritičkog mišljenja te što bi radije birali kada se to uvede.

– Ne pohađam vjeronauk nego informatiku i sam sam odabrao taj predmet, a drugi izborni predmet mi je talijanski kojeg sam izabrao na prijedlog prijatelja, rekao je Fabijan.

Da može birati volio bi imati španjolski jezik kao izborni predmet, a da mora birati između vjeronauka i kritičkog mišljenja, izabrao bi kritičko mišljenje.

– Mislim da bi kao izborni predmet bilo izvrsno uvesti psihologiju da učimo o mentalnim bolestima, kako se nositi s time i slično. Mislim da je to jako potrebno mnogoj djeci pogotovo u ovo vrijeme, a ako ne to bi onda bila kao neka vrsta autoškole kao pomoć s osnovama, smatra Haris.

Izdvojeni članak
razred, učionica, škola

Pitali smo studente što misle o vjeronauku u školama: ‘Djeca iz razreda zezala su učenika koji nije išao’

‘Iskreno, mislim da bi vjeronauk trebao biti samo u crkvi’

Učenica Ana sama je izabrala pohađati vjeronauk, a uz to ide na informatiku i talijanski jezik.

– Idem na vjeronauk i u školu i u crkvu. Iskreno, mislim da bi vjeronauk trebao biti samo u crkvi. Voljela bih imati španjolski i/ili japanski jezik u školi te domaćinstvo u našoj školi, izjavila je Ana.

Na pitanje što bi odabrala između vjeronauka i kritičkog mišljenja, odgovorila je da nije čula za predmet kritičko mišljenje koje se planira uvesti.

– Pohađam vjeronauk, informatiku i talijanski. Sama sam odabrala vjeronauk, ali uz malo veći utjecaj roditelja, a druge izborne predmete sam sama odabrala, ispričala nam je učenica Marija.

Izdvojeni članak
dodjela nagrada najmaturanti 2021

Ministar Fuchs: Radi se na novom predmetu za učenike koji ne žele na vjeronauk

‘Nisam čuo za kritičko mišljenje, a htio bih učiti francuski’

Osim vjeronauka u školi, Marija pohađa vjeronauk i u crkvi.

– Iskreno, ne mislim nešto posebno o tome osim što zbog njega ne mogu nedjeljom ne mogu odraditi neke stvari koje želim. Jako bih kao novi izborni predmet voljela imati španjolski ili francuski, smatram ih vrlo zanimljivim. Nisam čula za predmet kritičko razmišljanje, iako zvuči zanimljivo i radije bih slušala to nego vjeronauk, objasnila je Marija.

Učenik Andreas također je odabrao vjeronauk na prijedlog roditelja.

– Pohađam talijanski, njemački i informatiku, isto na prijedlog roditelja. Idem i na vjeronauk u crkvu i mislim da je to jako dobro jer tamo možemo još više naučiti. Nisam čuo za predmet kritičko mišljenje, ali volio bih da možemo učiti francuski, objasnio je Andreas.

Izdvojeni članak

[Zadatak dana] Maturanti koji su pisali Vjeronauk morali su znati odgovor na ovo pitanje, znate li vi što je točno?

Mislim da je vjeronauk u školi nepotreban, voljela bih imati domaćinstvo’

Učenicu Vanju roditelji su upisali u prvom razredu na vjeronauk, a ona je svojom voljom nastavila kroz školovanje.

– Idem i na vjeronauk u crkvi već osam godina i volim ići na njega. Pohađam i talijanski, informatiku i njemački. I to slušam na prijedlog roditelja, a ja više baš i ne želim, ali kažu mi da završim sad i u srednjoj više onda ne moram. Voljela bi imati francuski, latinski, japanski i domaćinstvo, navodi Vanja.

Isto kao i Vanja, Matiju su roditelji upisali na vjeronauk te je nastavila svojom voljom, a ona bi također voljela imati domaćinstvo, francuski, japanski i ruski.

– Mislim da je vjeronauk u školi nepotreban, pogotovo ako nas u školi ispituju o gradivu iz vjeronauka i traže od nas da to učimo pored svih ostalih predmeta. Voljela bih imati domaćinstvo ili neki strani jezik kao izborni predmet, rekla je učenica Nina koja je čula za predmet kritičko razmišljanje te, da može birati, radije bi slušala to nego vjeronauk.

Vjeronauk najmanje pohađaju učenici u Istri: ‘Mislim da bi on trebao biti samo u crkvi’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap