Stručnjaci s naših fakseva: Umjetna inteligencija može se koristiti i u medicini, ali ima svojih nedostataka
O prednostima i nedostacima korištenja umjetne inteligencije u medicini, govorilo se na panelu kojeg je prošloga mjeseca održao Medicinski fakultet. Svoja mišljenja o AI-ju podijelili su asistenti na FER-u i Medicini, jedan profesor te znanstvena suradnica.
Foto: Pexels
U sklopu prošlomjesečne manifestacije Noć knjige i Dan hrvatske knjige, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je panel na kojem se govorilo o prednostima i nedostacima korištenja umjetne inteligencije (AI) u medicini. U razgovoru su sudjelovali asistent na Medicinskom Jan Homolak, znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković, Anja Barešić, asistent na FER-u Josip Jukić, viši asistent na Medicinskom, Andro Košec i profesor na Medicinskom fakultetu, Mirza Žižak.
Prednosti ima, ali nedostaje edukacije
Odmah kad se govori o AI-ju u medicini, može se reći da dolazi s raznim prednostima. Naime, AI može poboljšati dijagnostiku različitih bolesti i stanja, jer u kratkom vremenu može analizirati velike količine podataka, prepoznati uzorke i identificirati najmanje promjene u uzorcima, istaknuli su.
Nadalje, navode da AI može poboljšati terapiju, tako da pomogne u stvaranju prilagođenih terapija koje su optimizirane za pojedinačne pacijente. To se u praksi može postići uz pomoć analize velike količine podataka o pacijentovim osobinama, simptomima i genetici.
Posebna prednost ističe se i kod smanjenja pogrešaka u dijagnostici, ali i kod općenite brže i preciznije dijagnostike stanja pacijenta, osobito u hitnim situacijama. Unatoč tim svim prednostima, umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnika. Upravo se toga dotaknuo na panelu profesor Žižak.
– Poanta umjetne inteligencije nije da zamijeni liječnika, nego da mu pomogne. Onoga trenutka kad ti već ne trebaš tipkati, nego pregledavaš bolesnika, govoriš i tvoj govor se pretvara u tekst, već si riješio ogromnu stvar, objašnjava Žižak.
No, Žižak kaže da je u čitavoj priči najveći problem edukacija. Za to je dao primjer fakulteta na kojem radi kao profesora. Naime, kada pozovu liječnike da se dođu educirati digitalno i napredovati, jave im se dva čovjeka od njih 500.
Studenti su skloni prečacima
Košac, s druge strane, tvrdi da AI dolazi s problemom da stvara prečace, što, prema njegovim riječima, ne formira karakter.
– Studenti u ovoj generaciji neobično su skloni prečacima, jednostavnim rješenjima i vizualnim piktogramima, bez neke želje da se izlože nelagodi. U kirurgiji, medicini i životu, nelagoda i patnje je ono što formira karakter, a ne prečac, navodi Košac
Dodao je da bi upravo to silno olakšavanje različitih procesa od strane AI-ja, moglo dovesti do toga da se mladi uopće više ne trude. Košac tvrdi da je za postizanje rezultata, jednostavno potreban određeni napor, trud i patnja.
Međutim, što se tiče konkretnih nedostaci korištenja AI-ja u medicini, naveden je nedostatak ljudskog konteksta. AI trenutno nema sposobnost shvaćanja pacijentovih životnih okolnosti i ostalih vrijednosti, što u konačnici može dovesti do pogrešnih dijagnoza i tretmana. Učenje AI-ja također je ograničeno, jer koristi trenutno dostupne podatke, a postavlja se problematika i kod same privatnosti pacijenata.
Cijeli razgovor možete pogledati na sljedećoj poveznici.
