Pretraga

Donosimo podatke o broju znanstvenika u Hrvatskoj: Pogledajte zašto brojke variraju

Koliki je ukupni broj znanstvenika u Hrvatskoj? Podatak je to koji nigdje nismo uspjeli pronaći pa smo upitali Ministarstvo znanosti i obrazovanja o njihovom broju. Osim ukupnog broja znanstvenika u Hrvatskoj, htjeli smo doznati i u kojem su statusu prema Pravilniku o Upisniku znanstvenika. Prema podacima iz Upisnika koje nam je ustupilo MZO, u Hrvatskoj je trenutačno 23.449 znanstvenika. No, ta se brojka razlikuje od broja znanstvenika prema definiciji koju daje Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, znanstvenici su osobe koje su sukladno Zakonu izabrane u znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika. S druge strane, upis u Upisnik znanstvenika omogućava se prema uvjetima definiranima Pravilnikom o Upisniku znanstvenika i to redom:

  1. osobama koje su stekle akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) odnosno doktorat umjetnosti (dr.art.)
  2. znanstvenicima izabranima u znanstvena zvanja znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika, znanstvenog savjetnika i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.
  3. nastavnicima izabranima u (naslovna) znanstveno-nastavna zvanja ili (naslovna) umjetničko-nastavna zvanja docenta, izvanrednog profesora i redovitog profesora.
  4. osobama koje su stekle magisterij znanosti (mr.sc.), odnosno magisterij umjetnosti (mr. art.) u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
  5. osobama izabranima u suradnička zvanja i radna mjesta asistent i viši asistent (poslijedoktorand).

U Upisniku znanstvenika trenutno je 23.449 osoba s aktivnim statusom, a prema definiciji znanstvenika iz Zakona, u Hrvatskoj imamo 11.481 znanstvenika

MZO nam otkriva da je u Upisniku znanstvenika trenutno upisano 23.449 osoba s aktivnim statusom, što znači da imaju uvjete za upis u Upisnik znanstvenika prema sadašnjem Pravilniku o Upisniku znanstvenika, koje smo naveli gore u tekstu.

S obzirom da Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju znanstvenike definira kao osobe izabrane u znanstveno zvanje i upisane u Upisnik znanstvenika, prema toj klasifikaciji u Republici Hrvatskoj imamo 11.481 znanstvenika.

Primjerice, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović po završetku svog doktorskog studija na Fakultetu političkih znanosti, steći će doktorat znanosti, odnosno titulu doktorice znanosti. S njome će moći biti upisana u Upisnik znanstvenika (prema točki 1 uvjeta za upis), no neće se smatrati znanstvenicom u smislu Zakona, s obzirom da stjecanje doktorata ne podrazumijeva i izbor u znanstveno zvanje.

Gledano prema statusima iz Upisnika znanstvenika, brojke u Republici Hrvatskoj su sljedeće:

  1. 15.605 osoba koje su stekle akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) odnosno doktorat umjetnosti (dr.art.)
  2. 11.481 znanstvenika izabranih u znanstvena zvanja znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika, znanstvenog savjetnika i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.
  3. 6.875 nastavnika izabranih u (naslovna) znanstveno-nastavna zvanja ili (naslovna) umjetničko-nastavna zvanja docenta, izvanrednog profesora i redovitog profesora.
  4. 5.734 osoba koje su stekle magisterij znanosti (mr.sc.), odnosno magisterij umjetnosti (mr. art.) u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
  5. 2.943 osoba izabranih u suradnička zvanja i radna mjesta asistent i viši asistent (poslijedoktorand).

Čekamo i dodatne podatke o zvanjima i stručnosti po kalendarskim/akademskim godinama

Bitno je naglasiti da osobe koje imaju aktivno znanstveno-nastavno zvanje imaju ujedno aktivno i znanstveno zvanje u Upisniku znanstvenika.

– S obzirom na to da neke osobe upisane u Upisnik znanstvenika imaju aktivna dva ili tri statusa (npr. doktorat znanosti, znanstveno zvanje i znanstveno-nastavno zvanje) ukupan broj osoba po statusu je veći od ukupnog broja aktivnih osoba upisanih u Upisnik znanstvenika, zaključno su nam pojasnili iz Ministarstva.

MZO smo upitali i o podacima o zvanjima i stručnosti razvrstanima po kalendarskim/akademskim godinama. Kazali su nam kako im je za izradu detaljnije analize poput ove potrebno dulje vrijeme, no kada dobijemo navedene podatke, i njih ćemo objaviti i podijeliti sa čitateljima.

Evidencija o broju znanstvenika u Hrvatskoj vodi se od 80-ih godina prošloga stoljeća

O broju znanstvenika u Hrvatskoj od 80-ih se godina prošloga stoljeća u ministarstvu nadležnome za znanost počeo voditi popis znanstvenika i istraživača zbog potrebe da se na jednom mjestu
uspostavi baza podataka s relevantnim podacima o svim osobama koje se bave znanstvenim radom.

– Sredinom 2004. godine “elektronička baza” dobiva ime Upisnik znanstvenika, a podaci se počinju koristiti radi dobivanja uvida, sustavnog praćenja i izrade analiza cjelokupnog znanstvenog potencijala Republici Hrvatskoj. Nakon upisa u Upisnik znanstvenika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ažurira podatke o osobama upisanim u Upisnik znanstvenika, a posebno promjene podataka koje su vezane uz stjecanje stručnosti i izbore na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i suradnička zvanja, objašnjavaju nam iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.