Jedna od najvažnijih kompetencija u današnjem društvu ne uči se u školi, a o njoj se govorilo na okruglom stolu

Odavno više nije dovoljno znati samo čitati i pisati da bi se nekoga smatralo pismenim. U 21. stoljeću najvažnija je medijska pismenost, a baš se na tu temu prošli četvrtak održao okrugli stol kojeg je organiziralo Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu (DKMK).

foto: Medijskapismenost.hr

U radu okruglog stola pod nazivom Medijska pismenost u perspektivi novog kurikuluma: prilike i prijetnje, sudjelovalo je više od 70 stručnjaka, znanstvenika, profesora i učitelja. Organizirao ga je DKMK, a održan je prolog četvrtka. Razgovaralo se o medijskoj pismenosti kao kompetenciji koja mora ući u škole.

Obrazovanje je ključ

Trećina mladih s osobama koje ne poznaje komunicira na internetu

Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, tvrdi da je medijska pismenost jedna od najvažnijih kompetencija za djecu i odrasle te da medijska pismenost i sigurnost djece na internetu moraju postati dio svakodnevnog obrazovanja i biti dostupni svoj djeci.

Sada se o medijskoj pismenosti u školi uči kroz nastavu hrvatskog jezika i to u sklopu medijske kulture, no predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje na okruglom stolu, Marijana Češi, istaknula je da medijska pismenost treba postati i dio drugih predmeta. Navela je kako je najprije potrebno obrazovati nastavnike i učitelje o medijskoj pismenosti kako bi oni mogli dalje educirati djecu.

– Prevencija elektroničkog nasilja se trebala raditi s djecom otpočetka, a to su preuzeli nastavnici informatike jer nije bilo predviđeno govoriti o tome u postojećem školskom planu i programu, rekla je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Lidija Kralj, i dodala da će se u obaveznom predmetu informatike od iduće godine uvesti posebna domena e-društvo koja će pokrivati dio o elektroničkom nasilju.

Svi su se panelisti složili da je medijska pismenost jedna od najvažnijih kompetencija u 21. stoljeću i koliko je važno uključiti je u obrazovanje od najranije dobi. Svi se oni slažu i da je društvo postalo svjesno problema i da se kreće prema njegovu rješavanju, ali isto tako ističu i koliko je još neiskorištenog prostora ostalo za napredak u ovom smislu.

Istraživanja i projekti

Istraživanje pokazalo koju društvenu mrežu djeca i mladi najčešće koriste

U sklopu okruglog stola predstavljeni su i rezultati nekih istraživanja i projekti koji govore o medijskoj pismenosti. Predstavljeni su rezultati najvećeg hrvatskog istraživanja o medijskim navikama djece i roditelja EU Kids Online o kojima smo već pisali.  Osim toga, u sklopu svoje doktorske disertacije Lana Ciboci provela je istraživanje koje je pokazalo da treba osuvremeniti program medijske pismenosti u školama te educirati nastavnike o medijskoj pismenosti kako bi oni svoje znanje mogli prenijeti na djecu.

Danijel Labaš predstavio je novi projekt DKMK-a pod nazivom Medijskom pismenošću protiv grupa mržnje i elektroničkog nasilja koji je uz novčanu potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja započeo s provedbom u siječnju. Cilj je kroz radionice za djecu, roditelje, nastavnike i stručne suradnike stvoriti preduvjete za prevenciju elektroničkog nasilja i zlostavljanja među djecom i mladima, te ispravnog korištenja medija u školi i obitelji. Projekt se provodi u 13 hrvatskih županija, a obuhvatit će oko 1300 sudionika.

Igor Kanižaj je predstavio još jedan projekt DKMK-a pod nazivom Mind Over Media: Razmisli o medijima – učinkovita analiza propagande koji DKMK provodi, sa šest partnera iz Europe, uz potporu Europske komisije, kroz program Media Literacy for All.

Robert Tomljenović je najavio novi projekt AEM-a u suradnji s UNICEF-om pod nazivom Dani medijske pismenosti koji će se održati 19.-21. travnja. Cilj je osvijestiti građane o potrebi medijske pismenosti i izraditi materijale s idejama kako poučavati djecu i mlade o toj temi.

Odgovori