Pretraga

Pismo jednog ravnatelja: 9 razloga zašto sustav ne valja

Problematika školstva u RH s posebnim naglaskom na srednje školstvo te na funkciju ravnatelja

1.Treba se eksplicitno odlučiti i izvijestiti cjelokupno pučanstvo želimo li kao država razvijati javno ili privatno školstvo. U nama sličnim zemljama kao npr. u Austriji ispod 10 % je privatnih školskih ustanova među kojima su vjerske i alternativne i Austrija nema namjeru taj broj povećavati.

2. Svim dionicam školstva prije svega učiteljima, roditeljima, pa i učenicima najdirektnije dati do znanja da živimo i da ćemo još dugo živjeti u siromašnoj zemlji te se sukladno tome moramo ponašati. U praksi je primjetan nevjerovatan postupak nekih učiteljica koje traže sve moguće dodatne materijale čime izrazito opterećuju školsku torbu. Njihovim normalnijim pristupom učeniku taj problem opterećenja mogao bi se bez ikakvih velikih reformi i dodatnih troškova s lakoćom riješiti.

3.Dobar je lijepa hrvatskoa riječ i svi bismo trebali biti zadovoljni ako u kom, bilo kom, segmentu našeg djelovanja postignemo uspjeh dobar. Javni mediji uglavnom tendenciozno i neobjektivno ističu samo rekorde i prva mjesta što se prenosi i na roditelje što ima višestruke negativne posljedice prije svega na psihičko zdravlje mlade populacije. Prosjek 5,00 kroz zadnja dva razreda osnovne škole objektivno bi moglo imati manje od 10% učenika. To je problem važne pedagoške discipline – dokimologije i ravnatelji OŠ sa svojim stručnim timovima bez ikakvih troškova mogli bi distribuciju uspjeha svesti na Gaussovu krivulju koju bez razloga ne zovu božanskom. To im omogućuje postojeća legislativa.

4. Poseban je problem ekspanzija izdavača ponekad i upitne kvalitete, koji su se obogatili do neslućenih razmjera, zahvaljujući neodgovornom pristupu ministra Primorca, koji je čini se imao zahvaljujući podršci premijera Sanadera neograničen pristup proračunu. Na primjer početnica za 1. raz. OŠ ne može koštati više od 20 kn obzirom na tiražu. Za pojedine predmete kao npr. za matematiku dostatna su dva udžbenika po programu uz uvažavanje principa da izabrani udžbenik mora sadržavati i teoriju i zadatke u jednoj knjizi za školsku godinu (sada su na tržištu uglavnom 4 takve knjige po programu pa nije teško izračunati kolika bi bila ušteda).

5. Nije jasno u kakvom je sukobu interesa činjenica da savjetnici u ministarstvu ne bi mogli biti autori udžbenika. Držim da bi uparvo trebalo biti obrnuto jer se radi o kvalitetnim ljudima koji kao savjetnici ne mogu vršiti nikakav pritisak na profesore, a njihovu kvalitetu potvrdilo bi tržište.

6. Profesori savjetnici u svojim strukama trebali bi imati obvezu da barem 2 sata tjedno provedu na nastavi kod mladih kolega bilo u svojoj, bilo u najbližim susjednim školama. Bili bi dužni dati godišnje izvješće što bi u svakom pogledu unapređivalo stručni rad uz minimalne troškove.

7. Rezultate pilot programa uvođenja E-imenika treba dobro izanalizirati i nisam mišljenja da ga u sljedećih 5 godina treba masovno uvesti. Potrebno je produbiti i povećati komunikaciju  razrednik – učenik, učenik – roditelj, nastavnik – roditelj, itd., a čini mi se da E-imenik čini upravo suprotno. Učenje u pozitivnoj razrednoj klimi ne mogu zamijeniti nikakve druge metode jer je potrebno da učenici shvate tuđe i vlastite greške te sami nađu optimalan način svladavanja gradiva.

8. Treba osvijestiti činjenicu da je srednje školstvo najvažniji dio školstva jer djecu „pretvaramo“ u odrasle ljude i u našim ustanovama formiraju vrijednosne, pa u krajnjoj liniji čak i političke stavove.

9. Ravnatelj škola u sklopu svog radnog vremena trebali bi imati barem 2 do 4 sata nastave osnovnog predmeta svoje struke te bi tijekom prvog mandata trebali steći status mentora ako se misle kandidirati u drugom mandatu. To bi im omogućilo bolji i direktan uvid u sva događanja u školi, učinkovitu komunikaciju sa svim djelatnicima i učenicima. Ako se na tim mjestima zateknu pedagozi trebali bi prikladnim izborom tema na satovima razrednih zajednica održati barem 1 sat tjedno. Ovakav pristup značio bi znatnu uštedu u cijelom sustavu, a i povratak u nastavu nakon funkcije ravnatelja ne bi bio dramatičan što je često slučaj.

Božidar Pecak, dipl. ing., ravnatelj srednje škole Dragutin Stražimir, Sveti Ivan Zelina