Pretraga

Psihologa ‘ni za lijek’: Otkriveno u koliko škola nedostaju stručni suradnici

A- A+

Svako peto dijete u dobi od 12 godina ima psihičkih problema, a svako deseto razvije i kliničku depresiju. Ipak, hrvatskim školama i dalje kronično nedostaje psihologa. Najbolje to znaju mladi psiholozi okupljeni u inicijativu ‘Psihološko proljeće’. Oni su Prosvjetnoj inspekciji i Pravobraniteljici za djecu predali listu 326 osnovnih škola koje zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od propisanog ili zapošljavaju stručnjake krivog obrazovnog profila.

foto: Tadeusz Lakota za Unsplash

Mladi psiholozi, okupljeni u inicijativu ‘Psihološko proljeće’ uputili su pravobraniteljici za djecu i Prosvjetnoj inspekciji predstavku o nepoštivanju Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) u odnosu na zaposlene stručne suradnike u čak 326 osnovnih škola.

– Smatramo da se nepoštivanjem DPS-a ne poštuju prava djece zagarantirana odredbom članka 3., stavka 3. te članka 28., stavka 1(a) Konvencije UN-a o pravima djeteta (dalje: Konvencija), prema kojoj su se države stranke obvezale osigurati da ustanove, službe i tijela odgovorna za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom i da djeluju u skladu sa standardima uspostavljenim od strane nadležnih tijela, osobito u području sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja, napominju psiholozi.

Upozoravajući podaci

Izradili su i opsežan elaborat u kojem na 21 stranicu opisuju kolika je važnost stručnih suradnika za djecu, ali i koliko je djece u Hrvatskoj nažalost bez ikakve stručne pomoći.

– Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 20 % djece ima neki psihički poremećaj. I hrvatska istraživanja potvrđuju tu brojku (Muslić, 2018). Svako peto dijete u dobi od 12 godina ima psihičkih problema, a svako deseto razvije i kliničku depresiju. Otprilike trećina djece su zlostavljana fizički, psihički ili seksualno (Bilić i sur., 2012). To znači da u jednoj hrvatskoj školi prosječne veličine od oko 350 učenika 100-injak učenika doživjelo je iskustvo zlostavljanja, 70-ak učenika ima psihičkih teškoća, a 35 se već u toj dobi bori s depresijom. Već u tako mladoj dobi velik broj učenika se, umjesto s djetinjstvom, igrom i istraživanjem svijeta, bori s teškim emocijama i životnim iskustvima, napominju u elaboratu.

Analizom podataka iz 880 škola, ustanovili su da knjižničara zapošljava 97.7%, pedagoga 90.6%,
stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila 50.6%, a psihologa 43.3% osnovnih škola.

– Čak 233 osnovne škole zapošljava manji broj stručnih suradnika od ukupnog broja propisanog državnim pedagoškim standardom, ustvrdili su.

Uz to, veliki broj škola na mjestima stručnih suradnika zapošljava krive ljude pa tako umjesto psihologa zaposle stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, što nije isto zanimanje.

Nebriga o mentalnom zdravlju djece rezultira psihičkim bolestima u kasnijim životnim razdobljima

Inicijativa ‘Psihološko proljeće’ izdvojila je stoga listu s detaljnim podacima o 326 osnovnih škola, koje ne zadovoljavaju norme državnog pedagoškog standarda, u smislu da imaju nedovoljan ukupan broj stručnih suradnika ili im nedostaje stručni suradnik odgovarajućeg profila.

Download [51.04 KB]

– Sve dok stručnjak za mentalno zdravlje ne bude prisutan tamo gdje se formiraju temelji osobnosti i kompetencija za život svakog djeteta, imat ćemo velik broj odraslih ljudi sa psihičkim bolestima, ljudi s tužnim sudbinama, tužnim obiteljima i potkapacitiranim ljudima bez znanja i entuzijazma, društvo puno nasilja, agresije i ovisnosti. Jedino briga o mentalnom zdravlju djece prevencija je mentalnih bolesti odraslih ljudi i socijalnih ugroza u društvu, zaključuju mladi psiholozi.

 

Psihologa ‘ni za lijek’: Otkriveno u koliko škola nedostaju stručni suradnici
Share via
Copy link
Powered by Social Snap