Pretraga

Bolonja u Hrvatskoj je loša jer je krojena prema potrebama nastavnika a ne studenata

Danas se u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održao okrugli stol na temu provedbe i analize bolonjskog procesa. Rektori, dekani i akademici govorili su o manjkavostima u provedbi bolonjskog procesa u Hrvatskoj, potrebnim revizijama i problemima s kojima se u njemu susreću studenti.

foto: Srednja.hr

Današnji okrugli stol organiziran je nakon što je Odbor HAZU za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima organizirao okrugli stol na istu temu u Osijeku, gdje je usvojen nacrt tzv. Osječke deklaracije. 

U Osijeku je zaključeno da su izvorna načela Bolonjske deklaracije i dalje aktualna, posebno promicanje mobilnosti, sloboda djelovanja u europskom prostoru visokog obrazovanja, kao i uloga sveučilišta. Istaknuto je i da Bolonjski proces nije do kraja zaživio i postigao željene rezultate, posebno prema tržištu rada. Da

Zaključci iz Osijeka poslužili su kao polazište današnje rasprave, koja je trebala proširiti temu i nadopuniti teze. 

Problem je na razini države

Kao ključni problem bolonjskog procesa u Hrvatskoj kroz izlaganja govornika iskristalizirali su se problemi kod priznavanja i prepoznavanja prvostupničkih diploma na tržištu rada, zatim problemi mobilnosti i financiranja sveučilišta.

– Dakle, osnovni problem bolonjskog procesa je taj da nije u cjelini zaživio u svim onim aspektima koji su bili zamišljeni, a neke su stvari prijeporne općenito sa stanovišta države. To je ukratko izvještaj onoga to smo danas čuli na ovome okruglom stolu. Ali osnovna stvar da bi se bolonja provela do kraja je da treba nešto više novca jer je pedagoški standard stroži, dulje traje studij. Sada je pet godina. Onaj trogodišnji studij nažalost se nije uspio nametnuti kao nešto što je potrebno gospodarstvu. Druge strane, u statističkom zavodu se ne prate posebno prvostupnici, a posebno magistri, to su stvari koje su na razini države problem i koje nam onemogućuju da u potpunosti analiziramo koji su detaljno problemi.

Mi smo neke od njih detektirali: Pitanje mobilnosti koja nije dovoljna, za mobilnost unutar studija su potrebni dormitoriji. Za mobilnost nakon preddiplomskog dijela zakonska regulativa koja bi osigurala da se ti stupnjevi priznaju. Tipa prvostupnici se gotovo ne priznaju u državnoj službi.
To su stvari koje onda povlače industriju. S druge strane smanjeno je financiranje sveučilišta, a imamo i stručne studije koji su također vrlo važni, ali to je ipak jedan binarni sustav u kojem je potrebno definirati što je potrebno kada netko želi prijeći sa stručnoga na znanstveno- stručni studij. Tu je dolazilo nekih prijepora. 

Ja sam uvijek za to da se najboljima omogući sve što je moguće, ali da se inzistira na redovnom studiranju, izjavio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.

Pogodovalo se potrebama profesora, ne studenata

Jedan od problema koji su govornici istaknuli je to što se pri kreiranju studijskih programa pogodovalo profesorima, a ne studentima. Kod kreiranja programa naši su fakulteti ograničeni kadrom, pa se izvode samo studijski programi za koje postoje profesori koji ih mogu predavati.

– Osnovni problem bolonjskog procesa je bio sam način kako je započet. Inicijalno se učinilo dosta grešaka. Nije se išlo za tim da se prvostupnicima doista osigura završnost i struka. Programi su krojeni uglavnom prema potrebama nastavnika, a ne prema potrebama studenata. Mislim da je to bila inicijalna greška.
Sljedeće, nismo do sada u ovom dugom razdoblju provođenja bolonje taj proces podvrgli nikakvoj analizi niti reviziji. Sve rasprave koje se vode na tu temu su zapravo osobne impresije bez stvarnih objektivnih pokazatelja. Morat ćemo i to učiniti kako bismo mogli revidirati bolonju. Očito nešto treba mijenjati jer nismo zadovoljni, izjavio je profesor Nenad Budak. 

Na pitanje kako to da se s kritičkom raspravom o bolonji krenulo tek sada, odgovorio je:

– Ja se nadam da je to djelomično zato jer smo prije dvije godine usvojili Strategiju obrazovanja znanosti i tehnologije gdje je navedeno to kao jedan od ciljeva. Vjerujem da su oni koji su čitali strategiju prihvatili to, a s druge strane može biti da je došla sugestija od nekud izvana da bi to trebalo raditi, rekao je Budak.