Pretraga

Čini se da na Hrvatskim studijima više nema mjesta ni za Ivanu Radačić: Nedavno zasjela na čelo UN-ove skupine pa ispala iz nastave HS-a

Hrvatski studiji više su od godinu dana poseban slučaj Sveučilišta u Zagrebu. Kadrovska rošada nesagledivih razmjera, zakonski upitna promjena statusa iz centra u odjel, ‘reforma’ inače hvaljenog studija filozofije do neprepoznatljivosti… O svemu tome mogli ste čitati u medijima, a u posljednje vrijeme vjerojatno ste i preskočili vijesti o HS-u jer, eto, tamo uvijek neki problemi. Na posljednji primjer sjajnih odluka na Hrvatskim studijima ipak biste trebali obratiti pozornost.

Docentica Ivana Radačić, znanstvenica svjetskoga glasa, na Hrvatskim studijima predaje od 2009. godine | Foto: srednja.hr/screenshot N1

Privremeno upravljačko tijelo Hrvatskih studija, odnosno privremeno Znanstveno-nastavno vijeće HS-a na svojoj je posljednjoj sjednici 12. srpnja donijelo niz zanimljivih odluka. Osim što je pokrenuta inicijativa za promjenu statusa HS-a čime bi ovaj sveučilišni odjel trebao postati fakultet, Vijeće je izglasalo izvedbene nastavne planove (INP) za iduću akademsku godinu, između ostalog i za sociologiju. INP za studij sociologije, kako doznajemo sa Vijeća, usvojen je u obliku u kojem je bio predložen.

Pogledom na plan za preddiplomski, jednopredmetni i dvopredmetni, studij sociologije, u oči upadaju dvije stvari. Naime, jedino uz kolegij ‘Ljudska prava’ nije naveden nastavnik ili nastavnica koji je nositelj/ica kolegija, odnosno onaj tko će iduće akademske godine kolegij predavati studentima prve godine. Osim toga, iz plana je u potpunosti nestao izborni kolegij ‘Sex, Gender and Human Rights’. Ovim je kolegijima zajednička nastavnica koja ih predaje, docentica Ivana Radačić, inače viša znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Hrvatski studiji tako su se dosad mogli pohvaliti svojom predavačicom, međunarodno prepoznatom znanstvenicom koja je odnedavno predsjednica UN-ove Radne skupine o diskriminaciji žena u zakonima i praksi što djeluje pri UN-ovu Vijeću za ljudska prava.

Ispala iz nastavnog plana: ‘Nitko me nije obavijestio o tome’

No, njeno se ime više ne pojavljuje na kolegiju ‘Ljudska prava’, koji je predavala od uvođenja kolegija 2009. i čiji je silabus kreirala.

– Nitko me nije obavijestio o tome da, prema usvojenom izvedbenom nastavnom planu, sljedeće akademske godine neću predavati kolegij ‘Ljudska prava’, koji na Hrvatskim studijima predajem već skoro deset godina i kojeg sam uspostavila. Ne znam zašto je odlučeno da više ne predajem, s obzirom da zaista imam relevantne kompetencije, znanja i da sam maksimalno angažirana oko ljudskih prava i prava žena, uključujući u UN-u. Ne znam tko još ima ovakva iskustva i znanja u ovom području, rekla nam je Radačić i dodala kako joj je žao, najviše zbog studenata, ali i gostiju predavača kojima su se studenti veselili jer su dobivali i uvide iz prakse.

Upitali smo ju i o ‘Sex, Gender and Human Rights’, uklonjenom kolegiju iz nastavnog plana koji je također predavala.

– To je kolegij koji su pohađali brojni Erasmus studenti različitih studija i s različitih godina, kao i naši studenti s HS-a. Kolegij se inače izvodio u ljetnom semestru, no ove godine javili su mi da nije bilo dovoljno interesa za taj kolegij, što mi je bilo čudno budući da je svih ovih godina postojao velik interes, posebice stranih studenata. Poslije su mi neki studenti s Hrvatskih studija rekli da je bio ponuđen u zimskom semestru i da su upisali pa da im je javljeno da je došlo do greške, da se neće izvoditi. Također sam čula da se više nije nudio psiholozima. Kontaktirali su me i neki strani studenti, razočarani što kolegij ne ide, priča nam Radačić.

Ivana Radačić

Radačić je doktorica pravnih znanosti iz područja međunarodnih ljudskih prava, a doktorat je stekla na University College London 2008. godine. Godinu je dana radila kao pravnica-sudska savjetnica na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, pripremajući odluke u hrvatskim slučajevima. Od 2005. godine zaposlena je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, a od 2009. predaje na Hrvatskim studijima. Članica je Radne skupine Ujedinjenih naroda o diskriminaciji žena u zakonima i praksi, a od lipnja ove godine, i predsjednica skupine.

Sudjelovala je u izradi Zakona o ravnopravnosti spolova, Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava 2012.-2015., kao i u projektu izrade kurikuluma prvog poslijediplomskog studija iz ljudskih prava na Sveučilištu u Zagrebu. Objavila je jednu knjigu samostalno, tri u koautorstvu, uredila četiri knjige, objavila 16 poglavlja u knjigama i 13 znanstvenih radova. U javnosti se istaknula snažnim angažmanom po pitanju ženskih prava, od nedavne ratifikacije Istanbulske konvencije do reproduktivnih prava, ali i po pitanju stanja u hrvatskoj znanosti, kao jedna od znanstvenica koja je govorila na ovogodišnjem zagrebačkom Maršu za znanost.

‘Studenti su bili izuzetno zainteresirani, ne znam zašto je predmet ukinut’

Ističe kako je i njoj i studentima bilo lijepo na tom kolegiju, upravo zbog toga što su studenti dolazili iz različitih zemalja, različitih studija, s različitim perspektivama.

– To je za studente, a i mene, bilo obogaćujuće iskustvo i studenti su bili izuzetno zainteresirani. S obzirom na do sad velik interes i zadovoljstvo studenata i ne tako velik broj predmeta na engleskom ne znam zašto je predmet ukinut, kaže i dodaje kako, osim što više nije u izvedbenom planu, od veljače čeka službeni odgovor o molbi da se raspiše natječaj za izbor u naslovno zvanje izvanredne profesorice budući da joj je od izbora u naslovno zvanje docentice proteklo više od pet godina.

Je li problem u javnom angažmanu oko prava žena?

Docenticu Radačić upitali smo kako objašnjava svoje ispadanje iz nastavnog plana na HS-u te vidi li potencijalne uzroke u svojem snažnom javnom angažmanu po pitanju ženskih prava, Istanbulske konvencije uoči njena ratificiranja u Hrvatskoj te stanja u hrvatskoj znanosti.

– Kako nisam dobila nikakva objašnjenja, a uzimajući u obzir trenutnu društvenu klimu – konkretno, razne neugodnosti koje trpe znanstvenici koji se bave određenim temama, poput ljudskih prava, posebice prava žena ili seksualnih manjina, a kojima sam i ja bila izložena nakon što sam napisala članak o međunarodnopravnim standardima po pitanju pobačaja, ne mogu se ne zapitati nije li baš to što se bavim temama ženskih prava i što javno o tome govorim, razlogom za ove događaje, kaže Radačić i dodaje kako bi baš taj njen znanstveni i javni angažman trebali biti prednost za podučavanje ljudskih prava.

Pitamo ju i zašto progovara o svom slučaju nestanka iz nastavnog plana na Hrvatskim studijima.

– Ako me se zaista diskvalificira zbog mog javnog i znanstvenog angažmana, mislim da je takva praksa opasna. Sloboda govora jedno je od osnovnih ljudskih prava (nadam se da će se na kolegiju iz Ljudskih prava tako i nadalje poučavati) i temelj znanstvenog stvaralaštva i zato je bitno upozoriti na ovakve događaje. Nadam se da će te slobode Ministarstvo i Sveučilište, kao relevantne institucije, štititi. Nezamislivo mi je baviti se i predavati o ljudskim pravima, a da me bude strah o tim istim pravima javno govoriti, kaže nam Radačić.

O UN-ovoj Radnoj skupini o diskriminaciji žena u zakonima i praksi

Vijeće za ljudska prava UN-a u rujnu 2017. imenovalo je Ivanu Radačić članicom Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi, a u lipnju 2018. zasjela je na čelo Radne skupine. Ta je radna skupina jedna od tzv. tematskih specijalnih procedura Vijeća za ljudska prava, koje je pak glavno tijelo UN-a za zaštitu ljudskih prava utemeljeno na Povelji UN-a.

Mandat je Radne skupine identificirati i promovirati dobre prakse u eliminaciji diskriminacije žena u suradnji s državama, drugim tijelima UN-a i ostalim relevantnim dionicima. Radna skupina postavlja međunarodne standarde u ovom području, a ima tri osnovne funkcije: pisanje godišnjih izvješća na specifičnu temu iz područja diskriminacije žena, posjet državama članicama s ciljem analize situacije, identifikacije dobrih praksi i donošenja preporuka za poboljšanje te intervencija u slučaju pritužbi koje se odnose na diskriminacijske zakone i prakse ili pojedine slučajeve diskriminacije žena.

Iz uprave Hrvatskih studija ne odgovaraju na naša pitanja

Zaključuje kako se nada da u Hrvatskoj ima zainteresiranih institucija koje vide važnost kolegija o ljudskim pravima i njene kompetencije za njihovo razvijanje i vođenje.

Upravi Hrvatskih studija, odnosno privremenom pročelniku Mariju Grčeviću, jučer smo poslali upit i zamolili ga da nam pojasni zašto je jedino uz kolegij ‘Ljudska prava’ izostalo ime nastavnika koji bi kolegij trebao predavati iduće akademske godine. Upitali smo ga i hoće li docentica Radačić iduće godine predavati ‘Ljudska prava’ , a u slučaju da neće, tko će ju zamijeniti. Na kraju, tražili smo objašnjenje za izostavljanje kolegija ‘Sex, Gender and Human Rights’ iz nastavnog plana i upitali znači li to da je on definitivno ukinut. Do zaključenja teksta, odgovore na navedene upite nismo dobili. Objavit ćemo ih čim stignu iz uprave HS-a.

U nastavku u cijelosti možete proučiti INP za studij sociologije na HS u akademskoj godini 2018./2019.