Burno ljeto na Hrvatskim studijima: Pokrenut stegovni postupak protiv profesora Tomislava Janovića

Iako se ljeto već tradicionalno, u novinarskom smislu, smatra sezonom ‘kiselih krastavaca’, čini se kako u sustavu visokog obrazovanja ovoga ljeta to neće biti slučaj. Za to se pobrinulo Sveučilište u Zagrebu, odnosno, njegova sastavnica Hrvatski studiji, gdje je na samom kraju prošlog tjedna pokrenut stegovni postupak protiv profesora Tomislava Janovića. Janović je predstojnik Odsjeka za filozofiju na HS-u, a uz to je i sindikalni povjerenik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja pri Hrvatskim studijima. Prijava je protiv Janovića podnesena, između ostalog, zbog organizacije štrajka profesora u travnju ove godine, pod sumnjom da je kršio Pravilnik o stegovnoj odgovornosti koji je pak stupio na snagu prije četiri dana što implicira njegovu retroaktivnu primjenu. Za danas je bila zakazana rasprava o ovom stegovnom postupku, no odgođena je na traženje odvjetnika profesora Janovića.

Štrajk na HS-u u travnju ove godine | Foto: srednja.hr

Prije nekoliko dana, u petak 21. srpnja, pokrenut je stegovni postupak protiv profesora Tomislava Janovića, predstojnika Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija te glavnog sindikalnog povjerenika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja pri HS-u. Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka protiv Janovića podnio je prof.dr.sc. Mijo Korade s Odsjeka za povijest, i to zbog organiziranja, sudjelovanja i poticanja na nezakonit štrajk te zbog iznošenja neistina u medijima koje štete ugledu Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu.

Kronologija: Od pokretanja štrajka do njegove zakonske zabrane

Za daljnje razumijevanje, potrebno je prisjetiti se događaja iz travnja na Hrvatskim studijima. Od 3. do 10. travnja ove godine, a nakon studentske blokade, dio zaposlenika HS-a bio je u štrajku. Na konferenciji za medije koju su organizirali tijekom štrajka, pojasnili su kako je cilj štrajka ponovno uspostaviti vladavinu prava, zaštititi ustavno načelo sveučilišne autonomije na Hrvatskim studijima te pokušati ublažiti štetu koju su uprava Sveučilišta i vodstvo Hrvatskih studija nanijeli vlastitoj ustanovi. Pojasnili su tada i da su im ugrožena gospodarska i socijalna prava zbog nametnutih promjena koje ugrožavaju ispunjavanje uvjeta iz ministrova pisma očekivanja u redovnom reakreditacijskom procesu, a time i radna mjesta nastavnika na HS. Naglasili su također da će obustaviti štrajk ukoliko ga prvostupanjski sud proglasi nezakonitim.

Pravomoćna presuda Vrhovnog suda: Štrajk na Hrvatskim studijima bio je nezakonit

Tijekom njihova štrajka, Sveučilište u Zagrebu pokrenulo je sudski postupak za zakonsku zabranu štrajka pa je 10. travnja Županijski sud presudio da je štrajk na Hrvatskim studijima nezakonit. Iako je odlukom Županijskog suda odbijen prijedlog Sveučilišta u Zagrebu za određivanjem privremene mjere zabrane štrajka, uslijed čega nepravomoćna presuda Sindikat nije obvezivala na prekid štrajka, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) svoje je članove, zaposlenike Hrvatskih studija u štrajku, pozvao na privremeni prekid štrajka i to do donošenja pravomoćne odluke od strane Vrhovnog suda. Istog dana kada je donesena presuda Županijskog suda, štrajk je na Hrvatskim studijima privremeno prekinut.

18. travnja Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podnio je žalbu Vrhovnom sudu na prvostupanjski pravorijek. 27. travnja donesena je pravomoćna presuda Vrhovnog suda koji je žalbu Sindikata na prvostupanjsku presudu odbacio kao neosnovanu te je u cijelosti potvrdio pravorijek Županijskog suda. U presudi i rješenju Vrhovnog suda navodi se kako razlozi koji su poveli djelatnike HS-a u štrajk ne predstavljaju direktnu ugrozu njihovih radnih i gospodarskih prava.

Stegovni postupak protiv Janovića pokrenut samo dan nakon što je novi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti stupio na snagu

Spomenimo i kako je 10. travnja, nakon prvostupanjske presude Županijskog suda, u središnjem Dnevniku HRT-a rektor Damir Boras izjavio da se ‘ništa ovim dečkima neće dogoditi u smislu radnih odnosa’, aludirajući na profesore koji su sudjelovali u štrajku, ali i koji su 2011. podnijeli etičke prijave saborskom Odboru za etiku protiv bivšeg ministra Barišića i sadašnjeg prorektora Sveučilišta u Zagrebu, Ante Čovića.

Sveučilište u Zagrebu na optuženičkoj klupi zbog promjene statusa Hrvatskih studija

Kao što smo već naglasili, sindikalni povjerenik NSZVO-a na Hrvatskim studijima upravo je profesor Tomislav Janović, protiv kojeg je prošli petak, 21. srpnja pokrenut stegovni postupak zbog organiziranja nezakonitog štrajka. Bitno je istaknuti da je postupak protiv Janovića pokrenut prema novom Pravilniku o stegovnoj odgovornosti radnika Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Pravilnik je donesen 12. srpnja na sjednici privremenog Znanstveno-nastavnog vijeća HS-a, iz kojeg je isključena trećina zaposlenika, ali čiji su članovi prorektor Čović, akademik Ježić i niz drugih osoba koje uopće nisu zaposlene na HS. Na samom dnu usvojenog Pravilnika stoji kako je isti dan objavljen na oglasnoj ploči HS-a te da na snagu stupa osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči HS-a. Prema tome, Pravilnik je stupio na snagu 20. srpnja. Već sljedeći dan (21.srpnja) pokrenut je stegovni postupak protiv Janovića, i to prema odredbama novousvojenog Pravilnika, što implicira njegovu retroaktivnu primjenu, s obzirom da se Janoviću na teret stavljaju zbivanja otprije tri mjeseca.

Kao teže povrede radnih obveza, u Pravilniku su navedeni javni istupi i javno iznošenje neistina o radu Hrvatskih studija i Sveučilišta, kao i sudjelovanje u štrajku odnosno obustavi rada koja nije organizirana u skladu sa zakonskim propisima, kolektivnim ugovorima ili sindikalnim pravilima. Najteža stegovna mjera koja je previđena Pravilnikom jest izvanredni otkaz ugovora o radu.

U petak pokrenut postupak, već danas rasprava: Odgođena na zahtjev Janovićeva odvjetnika

Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka može podnijeti svaki radnik HS-a, no odluku o pokretanju postupka donosi pročelnik. Odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv Janovića, a na prijedlog prof.dr.sc. Korade, donio je pročelnik HS-a Mario Grčević 21. srpnja, istoga dana kad je prijedlog podnesen. Pitali smo pročelnika Grčevića o novom Pravilniku i njegovu usvajanju, razlozima pokretanja postupka protiv profesora Janovića te zgusnutim datumima donošenja Pravilnika, njegova stupanja na snagu i samog pokretanja ovog stegovnog postupka. Do zaključenja teksta, njegov odgovor nismo dobili.

Pobjeda studenata: Vraćene kvote za filozofiju na Hrvatskim studijima, štrajk privremeno prekinut

Uz odluku o pokretanju postupka, Grčević je imenovao Povjerenstvo za stegovni postupak protiv Tomislava Janovića, u sastavu doc.dr.sc. Vlatka Vukelić (predsjednica povjerenstva) uz članove prof.dr.sc. Alojzije Jembrih i doc.dr.sc. Andreja Sršen.

Nakon što je u petak, 21. srpnja pokrenut stegovni postupak, za danas u podne bila je zakazana rasprava u kojoj je Janović mogao pred Povjerenstvom iznijeti svoju obranu. S obzirom da je rasprava javna, prisustvovao joj je dr.sc. Dušan Dožudić, vanjski suradnik na HS-u, a do prije nekoliko mjeseci i zaposlenik HS-a. Kazao nam je da je na raspravu otišao kao podrška Janoviću, jer se radi o njegovu kolegi.

– U 12 sati, kada je bio zakazan početak rasprave, profesor Janović nije se pojavio pa je Povjerenstvo odlučilo pričekati još 15 minuta. Niti nakon 15 minuta on nije došao pa je Povjerenstvo ustanovilo da se nije pojavio. Istaknuto je da je odvjetnik profesora Janovića tražio odgodu rasprave jer nije imao vremena da se pripremi i razmotri cijeli slučaj. Zahtjevu odvjetnika je udovoljeno te je rečeno da će Janović biti pismeno obaviješten o sljedećem terminu rasprave, kazao nam je Dožudić.

Zakonska zaštita sindikalnog povjerenika

Bitno je naglasiti kako Janović, kao sindikalni povjerenik NSZVO-a pri HS-u, prema Zakonu o radu uživa zakonom previđenu zaštitu sindikalnih povjerenika. Tako u članku 190 Zakona o radu stoji da sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata, nije moguće otkazati ugovore o radu, rasporediti ga na drugo radno mjesto ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Dakle, prema Zakonu o radu, sindikalnom povjereniku bez suglasnosti sindikata nije moguće otkazati ugovore o radu. Prema istom Zakonu, ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. S druge strane, ako sindikat uskrati suglasnost za otkaz, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata, zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.

Na čelu Povjerenstva za stegovni postupak protiv Janovića nalazi se predsjednica drugog, javnosti nepoznatog sindikata koji djeluje na Hrvatskim studijima

Istaknimo i dva kurioziteta. Na Hrvatskim studijima djeluju sindikalne podružnice dvaju sindikata – Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (čiji je sindikalni povjerenik na HS-u Janović) i Hrvatskog sveučilišnog sindikata. Hrvatski sveučilišni sindikat osnovan je prije tek nešto više od tri mjeseca, 20. travnja, a na njegovu čelu kao predsjednica nalazi se Vlatka Vukelić. Docentica Vukelić zaposlenica je Hrvatskih studija i u ovom trenutku, kao što smo prethodno naveli u tekstu, nalazi se na poziciji predsjednice Povjerenstva za stegovni postupak protiv Tomislava Janovića.

Godinu dana borbe i otpora protiv uprave Sveučilišta u Zagrebu

S obzirom da na HS-u djeluju sindikalne podružnice dvaju sindikata, i s obzirom da Zakon o radu predviđa otkaz sindikalnom povjereniku samo uz suglasnost sindikata, postavlja se pitanje koji bi sindikat Hrvatski studiji (poslodavac) eventualno tražili za suglasnost. U Zakonu o radu eksplicitno ne stoji da se za suglasnost mora tražiti sindikat čiji je sindikalni povjerenik član, što potencijalno otvara prostor za manevar. Ako bi se išlo tom logikom, poslodavac, odnosno Hrvatski studiji za suglasnost bi tražili istu osobu koja je na čelu povjerenstva koje odlučuje o stegovnoj odgovornosti Tomislava Janovića.

Za mišljenje o tumačenju ovog dijela zakona, a s obzirom na djelovanje dvaju sindikata na HS-u, upitali smo pravnicu NSZVO-a Anu Petošić. Kazala nam je da bi takvo postupanje bilo protivno svrsi navedene zakonske odredbe te da bi se suglasnost u svakom slučaju morala tražiti od onog sindikata iz čijih je redova sindikalni povjerenik.

Spomenimo i kako se, govoreći o Hrvatskom sveučilišnom sindikatu, radi o potpuno nepoznatnom sindikatu – nema dostupnih podataka o članstvu, a nije dostupan niti njegov Statut. Štoviše, nije moguće pronaći niti službenu web stranicu. U posjedu smo priopćenja koje je Hrvatski sveučilišni sindikat objavio na dan svog osnivanja, iz kojeg su vidljiva imena predsjednice Sindikata i članova Upravnog odbora. Priopćenje u cijelosti možete vidjeti u dokumentu ispod.

NSZVO sutra organizira konferenciju za medije o ‘nezakonitim zapošljavanjima i montiranim procesima na Hrvatskim studijima’

Na kraju, ističemo kako je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja za sutra u 11:30 sati sazvao konferenciju za medije ‘o nezakonitim zapošljavanjima i montiranim procesima na Hrvatskim studijima’. Na press konferenciji bit će govora o: zapošljavanjima na nepostojeća radna mjesta, produljenjima nepostojećih radnih odnosa nastavnicima pred mirovinu, sindikalnom povjereniku koji je pred otkazom a koji je bio jedan od podnositelja etičkih prijava protiv bivšeg ministra Barišića i prorektora Čovića (dok treće prijavljeni prof.dr.sc. Mislav Kukoč u 65. godini života dobiva posao na Hrvatskim studijima), o obećanju rektora Borasa da se ‘dečkima ništa neće dogoditi’ te o tome da predsjednica žutog Sindikata sudi sindikalnom povjereniku Sindikata znanosti.

Na konferenciji za medije govorit će predsjednik Sindikata Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Vilim Ribić, pravnica Ana Petošić, glavni sindikalni povjerenik Hrvatskih studija Tomislav Janović te sindikalna predstavnica u Senatu Sveučilišta u Zagrebu Vesnica Garašić.

Odgovori