Pretraga

Istraživanje otkrilo koliko hrvatskih studenata radi uz faks i kako to utječe na njihove akademske rezultate

A- A+

Međunarodno istraživanje EUROSTUDENT u kojem je po

prvi puta 2010. godine sudjelovala i Hrvatska,

pokazalo je kako gotovo polovina studenata stručnih i

sveučilišnih studija u državi odrađuje neki posao uz

fakultet. Koliko rade te kako to utječe na njih i

njihove akademske rezultate odlučili smo provjeriti

direktno s njima.

Istraživanje EUROSTUDENT

EUROSTUDENT, međunarodno istraživanje o demografskom

profilu studentskog tijela 2010. godine uključilo je i

Hrvatsku. Rezultati ispitivanja pokazali su da gotovo

polovina studenata u Hrvatskoj uz studiranje obavlja

neki posao kako bi zaradili. Tijekom semestra u kojem

je provedeno istraživanje, prema EUROSTUDENT podacima

45 posto studenata obavljalo je neki plaćeni stalni

ili povremeni posao. Odlučili smo porazgovarati s

nekoliko studenata različitih fakulteta u Zagrebu te

saznati je li posao utječe na njihovo obrazovanje i

akademski uspjeh te u kolikoj mjeri je prisutan stres

koji osjećaju kada u isto vrijeme rade i spremaju

ispite.

Izdvojeni članak

Evo koliko uče studenti pojedinih fakulteta u Hrvatskoj

Gotovo polovina studenata radi neki stalni ili povremeni posao

Studenti stručnih studija češće su se izjašnjavali kao

oni koji sa strane obavljaju neki posao, što ne

iznenađuje uzme li se u obzir da su oni često ti koji

imaju status izvanrednih studenata. Kroz godinu dana

neki od plaćenih poslova radilo je 49 posto studenata

sveučilišta te čak 60 posto studenata stručnih

studija. Zanimljivo je, međutim, kako su studenti koji

svoj društveni položaj procjenjuju kao nizak, kao i

studenti čiji su roditelji završili samo osnovnu školu

dosta češće radili stalan posao tijekom semestra.

Intenzitet rada uz faks može utjecati na akademske rezultate

Od svih ispitanih deset je posto studenata koji radi u

punom radnom vremenu, dok ih većina radi do 15 sati

tijekom jednog tjedna. Logično, zadovoljstvo radnim

opterećenjem smanjuje se s porastom studijskih

obaveze, i ne razlikuje se među skupinama koje ne rade

i rade do 15 sati tjedno. Ipak, kod onih koji rade

više zadovoljstvo se izrazito smanjuje kad nastupe

vrijeme pojačanih studijskih obaveza. Upravo tada

nastupaju stres, nervoza i pritisak, koji ponekad

rezultiraju lošijim akademskim rezultatima ili pak

ignoriranjem tih obaveza dok ne dođe krajnje vrijeme

za njihovo rješavanje. To je potvrdilo nekoliko

studenata s kojima smo razgovarali, ali bilo je i onih

koji nisu primijetili nikakav štetni utjecaj na

fakultetski uspjeh, bez obzira koliko radili.

Izdvojeni članak

Studenti u Hrvatskoj mjesečno dobivaju 1 900 kuna, a polovica nastanjenih kod roditelja radi

Sve ovisi o fleksibilnosti radnog vremena

Većina studenata koje smo zamolili da nam

prokomentiraju svoje iskustvo s radom i studiranjem

reklo je da nisu imali problema s usklađivanjem posla

i studija, budući da se mnogima od njih nudi mogućnost da sami biraju svoje radno vrijeme. Takva je situacija i s našom sugovornicom Antonijom, studenticom diplomskog

studija na Ekonomskom fakultetu.

– Nije problem raditi

uz faks ako je radno vrijeme fleksibilno, odnosno može

se birati koje dane želimo raditi. Ipak, ako posao

zahtjeva da mu se posvetiš osam sati dnevno, onda to

definitivno nije lako. Posao najčešće ne utječe na

rezultate, jer na mojem faksu ljudi si najčešće nađu

posao na zadnjoj godini, kada su predavanja samo

popodne, a i profesori su tolerantniji jer su svjesni

da mnogo studenata radi, otkrila je.

Fizički poslovi teško se usklađuju uz studiranje, slobodno vrijeme predragocjeno da bi se učilo

Slična iskustva ima i Nikola, student zadnje godine novinarstva na Fakultetu

političkih znanosti. Posvjedočio nam je kako raditi uz

faks može biti zaista naporno, no sve ovisi o vrsti

posla koja se obavlja.

– Raditi uz fakultet znalo je

biti dosta izazovno. Ja osobno na početku sam radio

svakakve poslove koji su mi oduzimali dosta vremena –

bilo je tu fizičkih poslova koji su me dosta umarali

pa mi se baš i nije dalo učiti kad bih bio slobodan.

Nakon fizikalija zaposlio sam se u jednoj trgovini i

tamo radio četiri dana tjedno, a moram priznati da je

na početku taj posao utjecao na moje ocjene. Ipak, kad

sam se navikao na ritam posao – faks bilo je u redu,

otkrio je Nikola koji kao apsolvent sada radi u svojoj

struci.

Izdvojeni članak

Otkrivamo koji su studenti najnezadovoljniji vlastitim financijskim stanjem

‘Bolje da si nešto zaradim, bit će još ispita’

On nije jedini kojem je akademski uspjeh patio zbog

dodatne zarade. Isto je bilo i s Ines Lulić, studenticom radne

terapije, koja za životne troškove zarađuje radeći u

Cinestaru.

– Posao je utemeljen na principu da si sam

određuješ kada i koliko želiš raditi pa je odlično za

studente. Iako jednom kad sam počela raditi, kao i

većina koje znam, počela sam zanemarivati studentske

obaveze. Od dana kad bih govorila ‘Ovo je neobavezno

predavanje, bolje da zaradim neke novce’ do dana kad

sam odlučila – ‘Bolje da danas odradim tu veliku

smjenu nego da idem na ispit, njih će ionako biti

još’. Ne pomaže niti to što sam na poslu do kasnih

noćnih sati, zbog čega je teško ujutro ustati i

obavljati ostale obaveze. Obzirom da sam odgađala

ispite što sam više mogla i nisam često išla na

predavanja, normalno je da su rezultati znali biti

niži nego inače, zaključila je naša sugovornica sa

Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.