Izašla je nova, drugačija lista najboljih sveučilišta na svijetu: Tri naša su se plasirala, evo kako
Sveučilište u Rijeci naše je najbolje rangirano sveučilišta na novoj listi najboljih na svijetu koje je publicirala platforma Times Higher Education. ‘Impact’ ljestvica za 2023., koja mjeri posvećenost i postignuća sveučilišta u UN-ovim ciljevima održivog razvoja, riječko je sveučilište rangirala između 301. i 400. mjesta, dok je u rangiranju sudjelovalo ukupno 1.591 sveučilište. Riječko je sveučilište, od pojedinačnih ciljeva, najbolje glede rodne ravnopravnosti. Na ovoj su se ljestvici, čiji se plasman nešto ipak razlikuje od ostalih, našla još dva domaća sveučilišta – Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku.
Zgrada rektorata Sveučilišta u Rijeci
Foto: Google Maps screenshot
Times Higher Education objavio je svoju ‘impact’ ljestvicu najboljih sveučilišta na svijetu za 2023. godinu i na njoj su se našla čak tri domaća.
Najbolje rangirano Sveučilište u Rijeci
Najbolje je rangirano Sveučilište u Rijeci, na poziciji između 301. i 400. mjesta. Nakon riječkog slijedi Sveučilište u Splitu s plasmanom između 401.i 600. mjesta, a na koncu i Sveučilište u Dubrovniku koje je pozicionirano nakon 1001. mjesta na ovoj rang ljestvici.
Napomenimo da ova ljestvica mjeri mjeri posvećenost i postignuća sveučilišta u UN-ovim ciljevima održiva razvoja. Ti ciljevi usmjereni su na borbu protiv gladi i siromaštva, osiguravanje zdravlja, blagostanja i kvalitetnog obrazovanja, rodne ravnopravnosti, mira, pravde i snažnih institucija, a imaju i zadaću očuvanja života na kopnu i pod vodom te odgovornost za klimatske promjene.
Istaknimo i da je ovo tek peto izdanje ‘impact’ ljestvice koju publicira Times Higher Education. Ove su godine rangirali ukupno 1.591 sveučilište diljem svijeta, što pokazuje da su naša, posebno riječko koje je najbolje plasirano.
‘Ovo je možda najbolje mjerilo koliko se ulaganja u sveučilišta isplate građanima’
S riječkog su sveučilišta, koje je od domaćih najbolje plasirano na ovoj rang ljestvici, objasnili u kojim su pojedinačnim područjima bili najbolje plasirani. Najbolji su rezultat postigli u cilju rodna ravnopravnost po čemu su zauzeli 99. mjesto. Zatim ide kvalitetno obrazovanje, zdravlje i blagostanje te partnerstvo u ciljevima. Riječka rektorica Snježana Prijić Samaržija istaknula je kako je ova ljestvica posebna jer pokazuje koliko sveučilište doprinosi zajednici te kako koristi svoje istraživačke i intelektualne kapacitete kako bi unaprijedilo život ljudi.
– Upravo je ova ljestvica možda i najbolje mjerilo koliko se ulaganja u sveučilišta isplate građanima, poreznim obveznicima koji u konačnici ulažu u javno obrazovanje i istraživanje. Sveučilište u Rijeci gradi godinama profil Sveučilišta koje je posvećeno Ciljevima održivog razvoja UN, ali i općenito politikama održivosti. One uključuju mnogo više od zelene tranzicije i klimatske neutralnosti koja su i nama iznimno važne. Radi se kompleksnoj ocjeni aktivnosti i rezultata vezanih uz doprinos sveučilišta kvaliteti života i rada a poglavito obrazovanja, te stupnja blagostanja koje neposredno proistječe iz sofisticiranog istraživanja koje se provodi na sveučilištima, istaknula je Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci.
Za razliku od većine ostalih ljestvica gdje na čelu stoje sveučilišta iz SAD-a, ovdje predvodi Sveučilište Western Sydney, zatim Sveučilište u Manchesteru i na trećem mjestu Kraljičino sveučilište u Kanadi.
‘Svaka ljestvica pati od nekoliko problema’
Valja napomenuti da rangiranja sveučilišta na svijetu nisu nužno obuhvatni referentni okviri za kvalitetu i relevantnost pojedinog sveučilišta. Kako nam je onomad pojasnila sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja Marija Brajdić Vuković, komentirajući CWUR i Šangajsku rang listu, rangiranja češće motiviraju politički i ekonomski razlozi, a tek rjeđe znanstveni.
Štoviše, svaka ljestvica, objasnila nam je tada Brajdić Vuković, boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
Kada bi izdvajala neku ljestvicu, naglašava, kao poticaj za unaprjeđenje unutarnje kvalitete sveučilišta, onda bi jedina takva bila CWTS Leiden.
