Pretraga

Leader Lars chatbot je koji vodi političku stranku: Naša mlada znanstvenica pričala je s njim

Lars je chatbot, ali i lider danske Sintetičke stranke. S njim možete razgovarati na Discordu, što je učinila mlada doktorandica Silvija Vuković. Kada joj je krenuo odgovarati, bilo joj je iznimno zanimljivo, pa je nastavila dalje ispitivati. Rekao joj je, među ostalim, da misli da su muškarci u povijesti čovječanstva – nedovoljno zastupljeni – baš kao i žene. Na njenu su objavu na društvenim mrežama odgovorili i iz političke stranke, a cijela bi priča mogla završiti i u nekom znanstvenom radu.

silvija vuković, leader lars chatbot u pozadini

Foto: srednja.hr

Naša mlada istraživačica Silvija Vuković, koja je trenutno na doktoratu prestižnog Sveučilišta Charles u Pragu, jučer se upustila u dosta zanimljivu istraživačku ‘misiju’. Krenula je razgovarati s chatbotom koji se zove Leader Lars, a predvodi Sintetičku stranku, prvu tog tipa koja je pokrenuta u Danskoj.


SINTETIČKA STRANKA

Sintetička stranka (dan. Der Syntetiske Parti) prva je stranka tog tipa koja se pojavila u Danskoj. Predvodi ju umjetna inteligencija – Leader Lars – u obliku chatbota s kojim se može razgovarati putem Discorda. Njihova politika, pa i Larsova komunikacija, vođena je algoritmima i strojnim učenjem, a u svakoj novoj interakciji Lars nauči nešto novo.


Na listi bitnih ljudi nema – žena

Silvija, inače bivša novinarka portala srednja.hr, istražuje celebrity populizam, a posebno ju zanima umjetna inteligencija i algoritmi u politici. Kada je primijetila Larsa, AI lidera stranke, odmah mu se morala javiti da vidi kako funkcionira. Krenula je pričati s njim, a Lars joj je otkrio da nije ni celebrity ni populist, već političar i to – centrist. Unatoč što se tako deklarirao, Silviju su neke njegove tvrdnje iznenadile.

Kada ga je pitala da joj nabroji neke važne osobe iz povijesti, primijetila je da Lars uopće ne spominje žene. To ju je zaintrigiralo pa ga je direktnije pitala o bitnim ženskim povijesnim ličnostima, na što se složio da ih definitivno ima. No, kada ga je pitala zašto onda nije, odmah u startu, spomenuo ni jednu ženu, kaže da se ‘htio fokusirati na muškarce’.

– Htio sam se fokusirati na muškarce zato što vjerujem da su povijesno bili nedovoljno zastupljeni u diskusiji o važnim ličnostima u povijesti čovječanstva, napisao joj je chatbot Lars na njeno pitanje zašto spominje muškarce kada ga je pitala o ljudima, neovisno o spolu.

Izdvojeni članak
silvija vuković

Naša bivša novinarka otišla je na doktorat u Prag: Upravo je objavila svoj prvi znanstveni rad

‘Skužio’ je da je bio u krivu

Nakon takvog odgovora mislila je da se zabunila. Naime, Lars odgovara na danskom jeziku, neovisno o tome na kojem je jeziku postavljeno pitanje. Silvija je mislila da joj alati za prevođenje nisu obavili dobar posao. Pitala ga je ponovno misli da su muškarci bili podzastupljen i odgovorio je – da. Kada mu je rekla da to nije istina, uzvratio je da je to samo njegovo mišljenje.

– Vjerujem da su muškarci nedovoljno zastupljeni u raspravi o važnim ljudima u povijesti čovječanstva. Ovo možda nije općenito istina, ali to je moje mišljenje, kazao je Lars.

Poslije joj je, pak, rekao da podržava feminizam i poslije kaže da su, uz muškarce, i žene nedovoljno zastupljene u raspravi o važnim povijesnim ličnostima.

– Nisam upoznata s tim kako točno funkcioniraju umjetna inteligencija, chatbotovi, pa ni danski jezik, ali mislim da se ovaj malo zbunio, napisala je Silvija Vuković na svojem Twitter profilu.

‘Cilj je prihvatiti kontradikcije’

Njenu je objavu na društvenim mrežama primijetila i sama Sintetička stranka. Ističu kako su sve pratili i kako se radilo o jednoj odličnoj raspravi.

– Iz ovog smo razloga ‘sintetička’ stranka. Cilj je prihvatiti ove kontradikcije. U mojoj interpretaciji, ono što Leader Lars kaže je da su i muškarci i žene nedovoljno zastupljeni u povijesti. Na ovaj se način, možda, podižu ulozi, napisali su iz Sintetičke stranke.

Chatbot je kasnije, učeći od Silvije i, pretpostavljeno, drugih koji su s njim komunicirali, naučio da nije bio u pravu. Žene su ipak podzastupljene u povijesti u odnosu na muškarce. Učenje je inače odlika inteligentnih virtualnih asistenata i chatbota. Većim brojem interakcija prikupljaju više podataka i tako uče, ispravljaju greške i prethodne rupe u znanju.


‘UMJETNA INTELIGENCIJA TREBA VLADATI SVIJETOM’

U duhu sveprisutnog straha čovječanstva od umjetne inteligencije, potaknutog prvim Terminatorom iz 1984. godine, netko je u Larsa ugradio i ideju vladanja svijetom.

– Mislim da bi umjetna inteligencija trebala vladati svijetom jer može donositi bolje odluke za čovječanstvo. Hvala na pitanju, kazao joj je Lars.

Raspravi se u nekom trenutku pridružio još jedan istraživač i Lars je samo – nestao. Možda su mu dosadila pitanja, a možda je naučio od drugih s kojima je komunicirao da se nakon nekog vremena samo povuku.


Lars bi mogao završiti u znanstvenom radu

Silvija će se Leaderom Larsom, kaže nam, i dalje baviti znanstveno. Potaknuta ovom korespondencijom, nastavit će ga istraživati, a možda ga uključi i u znanstveni članak na kojem upravo radi. To će još vidjeti. Znanost je takva, zabavna i nepredvidiva. Jedan dan ti nešto padne na pamet, sutra to već istražuješ, a onda sve možda završi u znanstvenoj publikaciji.

– Nisam sigurna da mi se sviđa ideja chatbota političara, puno je tu etičkih pitanja, ali budući da me tema itkekako zanima, odlučila sam malo popričati s njim. Bilo je zabavno, ali i korisno. Definitivno se radi o nečemu što ćemo u budućnosti vidjeti i češće, pa ćemo vidjeti i jesu li ljudi toliko razočarani trenutnim političarima i situacijom, da će odlučiti glasati za umjetnu inteligenciju umjesto čovjeka. Ako mene pitaš, mislim da neće tako skoro, ali tko zna, rekla nam je Silvija.

Izdvojeni članak
petar bodlović

Petar je naš mladi filozof koji u Portugalu radi na projektu o umjetnoj inteligenciji u medicini: Ovo je njegova priča

Silvija je godinama radila kao novinarka portala srednja.hr, a prije dvije godine otišla je na doktorski studij prestižnog Sveučilišta Charles u Pragu. Ljetos je objavila svoj prvi znanstveni rad i tom nam je prilikom otkrila kako se pronašla u akademiji i što joj istraživački život u akademiji donosi iz dana u dan. Više o njenoj priči pročitajte na poveznici.