Studenti prava uglavnom se ne vide u DORH-u: Što to znači za budućnost hrvatskog pravosuđa?

Državno odvjetništvo studentima prava je uglavnom neprivlačno. Iako bi ovo tijelo trebalo štiti interese države, problem je što se u Hrvatskoj upravo pravosuđe smatra jednom od najnekvalitetnijih grana koje ne funkcionira kako bi trebalo. Pitali smo studente prava kako oni vide ovo tijelo i što misle da će se dogoditi s pravosuđem u budućnosti, s obzirom na činjenicu da se većina naših sugovornika ne vidi u tom poslu, kao ni u sudstvu.

Foto: pixabay

Državno odvjetništvo, prema Ustavu, samostalno je i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.

Pravni u Zagrebu duguje 26 milijuna kuna za porez na honorare profesora

DORH se u biti, najlaičkiji rečeno, sastoji od odvjetnika koji zastupaju državu u predmetima u kojima je država stranka postupka. DORH bi trebao štiti interese države i kod svakog kaznenog postupka se njega uključuje (barem na neki način) u proces.

Zato je važno da DORH kvalitetno funkcionira, međutim, ovo tijelo suočava se s brojnim problemima od kojih je jedan činjenica da im nedostaje ljudi, to jest, express.hr još je 2018. pisao o problemu odlaska tužitelja iz DORH-a zbog uvjeta rada, te općenitog odljeva kadrova, što nije dobro za kvalitetno funkcioniranje i unaprjeđenje kvalitete Državnog odvjetništva.

Razgovarali smo sa studentima prava i pitali ih vide li se u državnom odvjetništvu ili sudstvu nakon što nam se javio jedan od studenata koji je rekao da većina njih to nikako ne želi, te je ustanovio da će zbog toga pravosuđe u Hrvatskoj biti sve gore i gore.

Svi studenti ostali su anonimni, kao i ovaj koji nam se javio, jer uglavnom ne žele da im se dogode neugodnosti u profesionalnom životu zbog izjava koje su davali u studentskim danima. I inače kada radimo tekstove u kojima za izjave tražimo studente prava događa nam se da uglavnom žele ostati anonimni, o čemu god se radilo. Kako nam objašnjava jedan student, to je zato što su svjesni da nisu toliko upoznati s materijom u praksi, boje se da ne ‘izvale glupost’, a na fakultetu ih se posebno upozorava na to da kao pravnici moraju paziti na izraze i ono što govore jer je svaka riječ bitna. Isto tako, uvijek im je nekako u podsvijesti da se sve što nekad javno kažu, može pronaći i iskoristiti.

Većina ne želi u DORH

Svi studenti s kojima smo razgovarali rekli su da ne bi radili kao državni odvjetnici i da ne znaju nikoga od kolega tko bi to htio. Samo jedna studentica rekla je da o tome još uopće nije razmišljala.

[Najteži kolegiji u Hrvatskoj] Studentima Prava ipak nije najteže Rimsko, nego Međunarodno pravo: Rješavala ga je i ekipa s Potjere

Razlozi su različiti. Većina ih je rekla da se u tom području ne vide i shvatili su da to nije za njih, te se ne bi željeli baviti kaznenim pravom, to jest, taj dio prava ih uopće ne zanima.

Jedan od studenata istaknuo je da studenti prava ni ne znaju kako se točno zaposliti u državnom odvjetništvu jer je ovo tijelo, kako on to vidi, zatvoreno prema studentima te se ne trude zainteresirati ih. Ipak, drugi je na to rekao da su posjetili DORH i USKOK u sklopu jednog kolegija.

Još jedan od razloga osim nezainteresiranosti, jest činjenica da DORH vide kao mjesto na kojem će teže napredovati i na kojem se ‘već zna tko će dobiti koje mjesto’, kaže jedan student.

– Većina njih imenuje se po stranačkom ključu i već se zna tko će biti na kojoj funkciji. Ne pada mi napamet ići u državno odvjetništvo jer su mi šanse za napredovanje limitirane, to jest moram čekati da se isprazni neko mjesto. U privatnom sektoru tvoje napredovanje ovisi o tvojem trudu, to jest koliko si dobar imaš šanse za napredak, što u državnom odvjetništvu uglavnom nije slučaj, kaže ovaj student.

Sposobni ljudi odlaze u privatni sektor

Korupcije u pravosuđu će zbog toga i dalje biti, smatra ovaj student, jer se, kako kaže, većina ljudi imenuje po stranačkom ključu i imenuje se dosta onih koji nisu kvalificirani za poslove koje obavljaju.

Studentica koja je također rekla da smatra da većina ljudi ne želi raditi u DORH-u također je istaknula da je to zbog političkih razloga.

– Mislim da je razlog tome što je DORH kao državna institucija i dalje vrlo obojana politikom, plaće i primanja su manja, što dovodi do toga da se sposobni ljudi jednostavno okreću odvjetništvu i nečem privatnom. Žalosno je što u tome ne postoji, bar se meni čini, neki viši motiv zbog kojeg bi ljudi ostali. S druge strane, mislim da se u sudstvu to i dalje zadržalo, bez obzira na to kakvo ono jest. Nekako mi se čini da je posao suca i dalje zanimanje kojem mladi pravnici teže. Ili zasigurno više teže tome nego poslu DO.

Što se sudstva tiče, studenti nam govore da ipak ima onih koji se tu vide, a kako kaže jedna studentica, smatra da je to zbog sigurnosti položaja i plaće.

Studiranje Prava: 'Da bih mogao gledati Svjetsko prvenstvo donio sam plan učenja još u devetom mjesecu'

Još jedan od studenata s kojim smo razgovarali kaže da smatra da manjak zainteresiranosti studenata može utjecati na kvalitetu pravosuđa u budućnosti jer to znači da je teško da će se bolji pravnici zadržati u tim kadrovima, nego će oni najkvalitetniji otići u privatni sektor.

S druge strane, neki studenti se ne slažu s time.

– Mislim da za svaku poziciju unutar pravosuđa postoje osobe koje se time žele baviti, rekao je jedan od studenata s kojim smo razgovarali.

‘Potrebna je potpuna promjena sustava’

I dvije studentice dijele mišljenje da manjak zaintersiranosti kod studenata prava za državno odvjetništvo i sudstvo ne znače nužno da će pravosuđe biti gore ili bolje.

– Naše pravosuđe je možda sporije, ali sama statistika govori da nismo toliko loši te se na ljestvici efikasnosti pravosuđa nalazimo negdje na sredini. Italija je iza nas, tamo običan spor traje 3-4 godine, a kod nas upola manje. Govorim za manje kompleksne slučajeve. Korupcije će uvijek biti, potrebna su druga rješenja i mijenjanje temelja pravosuđa da bi se stvari posložile, te to apsolutno nema veze s mladim ljudima koji će doći na te pozicije.

Isto smatra i druga studentica koja problem također vidi u sustavu.

– Osobe koje dolaze u državno odvjetništvo, pa da i žele napraviti najbolji posao, susreću se s već određenom organizacijskom kulturom koja ih pojede i kad su u mogućnosti promijeniti stvari. Tako da, dok god se ne promijeni sama organizacijska struktura i mentalitet, stvari će ostat iste.

Odgovori