Pretraga

Voditelj Hrvatskih studija: ‘Uveli bismo nove smjerove, no problem su stručni nazivi’

A- A+

Hrvatski studiji na preddiplomskoj i diplomskoj razini nude po sedam smjerova te tri doktorska studija. Voditelj Josip Talanga nam je u nedavnom razgovoru otkrio kako bi rado uveli nove diplomske smjerove kojih u Hrvatskoj još nema. Međutim problem nastaje u stručnim nazivima, odnosno u nefleksibilnosti nomenklature novih stručnih naziva.

Foto: Srednja.hr

Među 17 smjerova koliko ih na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini nude Hrvatski studiji možete pronaći većinu studijskih programa i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Psihologija, filozofija, sociologija i povijest samo su neki od smjerova koji se preklapaju s onima na FFZG-u, no voditelj Hrvatskih studija Josip Talanga nam je otkrio kako u planu imaju uvesti nove programe kakvih još po drugim fakultetima u našoj državi. Također nam je rekao i koji ih problemi za sad priječe u tom naumu.

Izdvojeni članak

Voditelj Hrvatskih studija: U mandatu rektora Borasa dobit ćemo status fakulteta

Uveli bi nove smjerove, no problem su stručni nazivi

– Htjeli bismo na diplomskoj razini uvesti neke nove i dinamičnije studijske programe, međutim tu nailazimo na veliki problem s našom nomenklaturom tih stručnih naziva, izjavio je Talanga.

Nastavio je kako su ti stručni nazivi jako rigidni te da nastaje problem kako nazvati osobu koja primjerice završi diplomski studij psihologije medija ili psihologije poduzetništva.

– Kod nas si psiholog ili novinar i ta podjela stručnih naziva je dosta tvrda te onemogućuje fleksibilniji ustroj tih diplomskih studija koji su prilagođeni potrebama tržišta. Sljedeći korak nam je tražiti od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da se to promijeni, govori voditelj Hrvatskih studija.

Izdvojeni članak

Stručnjaci upozoravaju: Fakultet nije jedini put do uspjeha

Nacionalno vijeće nudi neprihvatljivo rješenje

Josip Talanga nam je također objasnio da Nacionalno vijeće u većini slučajeva, kada netko zatraži promjenu stručnog nazivlja, daje rješenje da se ti smjerovi uvedu kao specijalistički postdiplomski studiji. – Tko uopće dođe do te razine studija. Nama je u cilju odmah na diplomskom studiju dati studentima priliku da studiraju po jedinstvenom programu u državi poput psihologije medija, ekonomije ili poduzetništva, izjavio je Talanga.

Pregledom Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama uočit ćete kako doista u poljima psihologije ne postoji grana psihologe medija, dok primjerice u polju informacijske i komunikacijske znanosti postoji isključivo novinarstvo ili masovni mediji. No kombinacije tih dviju grana nedostaju, kao i stručni nazivi za ljude koji bi takav studij završili.