Zabluda tisuća brucoša ekonomije: ‘Situacija će se popraviti i svi ćemo imati posla’

Ekonomski fakulteti u četiri najveća sveučilišna centra u Hrvatskoj obrazuju gotovo 25 tisuća studenata dok je devet tisuća ekonomista već na burzi rada. Fakulteti svoje kvote sramežljivo smanjuju, pritiska s vrha još uvijek nema, a srednjoškolci i dalje bezglavo hrle upravo u ovu struku. Ispitali smo zašto je to tako.

Foto: srednja.hr

Ekonomska kriza već nekoliko godina drma svim djelovima društva pa tako i obrazovnim sustavom i znanošću. Profesorske plaće sve su niže, znanstvenici sve slabije kotiraju u svjetskim razmjerima, a korupcijske afere razdiru čak i najelitnije domaće fakultete. Ipak jedan od ključnih tema u ovom sektoru je neusklađenost tržišnih potreba s obrazovnim sustavom.

Drugim riječima, jedan od većih problema je to što visoko školstvo proizvodi veliki broj diplomaca u strukama koje nisu tražene na tržištu. Kao posljedicu toga imamo golem broj mladih nezaposlenih ljudi iz iste struke dok se istovremeno upisne kvote na fakultetima ne prilagođavaju potražnji na tržištu. Idealan primjer su fakulteti ekonomskog usmjerenja koji u naša četiri najveća sveučilišna centra obrazuju 25 tisuća studenata dok na burzi, prema rezultatima s kraja 2012. godine, sjedi čak devet tisuća ekonomista.

Deset najvećih hrvatskih fakulteta po broju studenata

Vjerujem da nas čekaju bolji dani

Ovom se problematikom u posljednje vrijeme sve češće bavi i ministar Željko Jovanović, a za promjenama vapi i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinske skrbi, no reforme nailaze na otpor protivnika koji tvrde da tržišno upravljanji obrazovni sustav vodi ka propasti društvenih znanosti. No političke i akademske prepirke ovog puta ćemo ostaviti sa strane, jer tema je zapravo – kojom se logikom vode budući i sadašnji studenti ekonomije prilikom izbora struke.

– S obzirom da sam pohađala ekonomsku srednju školu, taj mi je fakultet bio jedan od prioriteta. Naravno bilo je tu fakulteta i iz drugih područja, ali s ekonomijom sam već bila upoznata. Prilikom upisa moram priznati da nisam razmišljala o stanju na burzi, a s obzirom da sam optimist vjerujem da našu zemlju čekaju bolji dani u kojima će svatko tko želi raditi uspjeti i naći posao, rekla nam je Suzana, brucošica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te još jednom potvrdila pretpostavku kako kod nas mladi još uvijek uglavnom biraju zanimanje onako ‘od srca’.

Studenti luduju za ekonomijom, a ekonomista najviše na burzi

Širina je čini popularnim drugim izborom

Osim studenata koji na ekonomske fakultete dolaze iz srodnih srednjih škola često su mamac i za one koji vjeruju da će nauče li gospodariti novcem lakše doći do istoga što je u današnje vrijeme, mora se priznati, vrlo privlačan i opravdan motiv. S druge strane, širina koju daje ekonomija također ove fakultete čini zanimljivim i vrlo popularnim ‘drugim izborom’.

– Moj prvi izbor je bila arhitektura, no na nju nisam ‘upala’ i zbog toga sam odabrala ekonomiju. S obzirom da nisam znala što bi drugo, širina koju mi nudi Ekonomski fakultet učinila mi se privlačnom, otkrila nam je Ivana, studentica 5. godine. Prema statistikama koje su u medije izašle nakon prošlogodišnje državne mature jasno je kako Ivanin primjer nije usamljen.

Ekonomiju bije glas laganog faksa

Popularnosti ekonomskih fakulteta zasigurno pridonosi i reputacija fakulteta koje je lako završiti te ga kampanjci i studenti koji nemaju osobite profesionalne želje biraju upravo zbog toga.

– Ekonomija mi je bila zadnji izbor, ali vjerojatno sam ga izabrala jer su mi svi govorili da neću morati puno učiti, kazala je iskreno buduća ekonomistica Martina.

Takvom viđenju pridonijela je i korupcijska afera na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pa se netko šaljiv neposredno nakon skandala našalio napisavši na zgradu spomenute institucije ‘Tu me cijene, tu kupujem’. Grafit je skinut, ali reputacija je ostala.

Za zaključiti je da se ne može očekivati od srednjoškolaca i studenata preko noći počnu mijenjati svoje želje samo zato što je njihovih kolega previše na burzi te da bi regulaciju trebali preuzeti fakulteti i ministarstvo. Ipak iluzorno je očekivati da fakulteti, kojima su školarine izvor prihoda, smanje kvote bez pritiska odozgo.

Mislite li da bi se upisne kvote na fakultetima trebale formirati isključivo prema potrebama tržišta?

Odgovori